Nijemci u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – nova istraživanja i perspektive; Zbornik radova; Institut za istoriju u Sarajevu, edicija Posebna izdanja, Sarajevo, 2015. godine
. Rad i statut udruženja odobrio je Kallay 1893. godine. U Gornjem i Srednjem Windthorstu izgrađena su i dva parna mlina. Vlasnici prvog su bili Loth i Bley, dok su 1895. godine Đorđe Đurić i Theodor Baus iz Elzasa kupili drugi mlin i planirali njegovo proširenje”, navodi Kasumović.</p>
<p><strong>Njemački konzulat i kolonisti</strong></p>
<p>Općina Windthorst posjedovala je svoje ciglane i pilane, a kolonija Rudolfstal, kao druga najznačajnija kolonija Nijemaca u Bosni i Hercegovini, bila je poznata po mliječnim proizvodima koje su slali u Banju Luku. Kasumović ističe da su imali planove proširiti svoju proizvodnju na Jajce, Travnik i Sarajevo. Carski njemački konzulat u Sarajevu pokazivao je konstantno interes za naseljene koloniste. Sačuvano je i jedno pismo njemačkog konzula Frommelta, u kojem on moli da mu se dostavi popis članova općine Windthorst, prijepis provizornog statuta općine te informacije o broju članova kolonije, njihovom porijeklu i, ukoliko su iz Pruske, iz koje provincije potječu.</p>
<p>“S vremenom je komunikacija između Zemaljske vlade i Konzulata postala znatno kvalitetnija i intenzivnija. Naime, Zemaljska vlada je prosljeđivala Konzulatu sve informacije vezane za smrtne slučajeve kolonista u Windthorstu i Rudolfstalu. Kad bi se dogodio jedan takav slučaj, Zemaljska vlada bi obavijest o smrti zajedno sa smrtovnicom slala Njemačkom konzulatu, uz napomenu da će proslijediti i izvještaj o smrti određenog kolonista. Nakon što bi određeni izvještaj primila od kotarske uprave, Zemaljska vlada se ponovo obraćala Konzulatu prosljeđujući isti. Zemaljska vlada je preko kotarskih ureda Njemačkom konzulatu prosljeđivala i izvode iz knjiga rođenih (krsnih listova) i knjiga vjenčanih (vjenčani listovi)”, piše Kasumović. Austro-Ugarska je uspjela isposlovati ukidanje jurisdikcije Carskog njemačkog konzulata u Bosni i Hercegovini i prebacivanje cjelokupne sudske vlasti na njezina tijela. Tako su se, navodi Kasumović, preko naredbe Zemaljske vlade od 5. februara 1881. godine, i Nijemci u Bosni i Hercegovini podvrgnuti domaćem sudstvu.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.