Svako od nas prije nego što stavi iksić u kućicu pored imena političkog subjekta treba da se zapita: kako se ovaj politički subjekt odnosi prema prošlosti moje domovine, kako se odnosi prema sadašnjosti, koja mu je vizija budućnosti, kako se odnosi prema mom identitetu, na šta je spreman ukoliko neko nekada udari na moju zemlju i moj narod? Na ova pitanja tražimo odgovore kroz izjave stranačkih čelnika i stranačka saopćenja

Pišu: Enisa ALAGIĆ i Jakub SALKIĆ

Bosna i Hercegovina je vjerovatno šampion u svijetu po broju političkih subjekata koji učestvuju na izborima. Stoga nije nimalo jednostavno izabrati pravu opciju u moru ponuda. Najčešće se glasači vode emocijama, dojmom koji na njih ostavljaju određeni kandidati bez da razmisle zašto je taj za kojeg glasaju najbolji izbor za sudbinu zemlje. Jedno su simpatije, slatke riječi i obećanja, a teška politička borba nešto sasvim drugo.

Stječe se dojam da smo toliko dugo u ovom političkom sistemu, a da većina građana uopće nije svjesna kako sistem funkcionira. Primjera radi, kandidat za člana Predsjedništva BiH na sva usta građanima obećava bolje obrazovanje. Obrazovanje jeste stub društva i divno je da neko želi da popravlja taj segment, ali to nikada nije bio i vjerovatno nikada neće ni biti član Predsjedništva BiH jer on nema nikakve ingerencije u pogledu obrazovanja. Nema nikakav mehanizam koji će mu omogućiti da utječe na kvalitetu obrazovanja.

Svako od nas prije nego što stavi iksić u kućicu pored imena političkog subjekta treba da se zapita: kako se ovaj politički subjekt odnosi prema prošlosti moje domovine, kako se odnosi prema sadašnjosti, koja mu je vizija budućnosti, kako se odnosi prema mom identitetu, na šta je spreman ukoliko neko nekada udari na moju zemlju i moj narod? Kada govorimo o prošlosti, od velike je važnosti odnos političkog subjekta prema posljednjem ratu – smatra li da je to bila agresija na BiH ili građanski rat?

Za identitet Bošnjaka najvažnije je da li se politički subjekt zalaže za bosanski jezik, ili mu to nije važno pa jezik može biti i “zajednički”, može biti i srpsko-hrvatski, odnosno zastupa li tezu “ma, razumijemo se, nije bitno kako ga zovemo”.

Što se tiče sadašnjosti, nije nevažno pitanje da li će politički subjekt pristati na tzv. treći, odnosno hrvatski entitet, kao i na šta je spreman ukoliko neko pokuša rasturiti našu domovinu.

Kakva je vizija budućnosti BiH, za kakvo unutrašnje uređenje se zalaže, kakvu vanjsku politiku zagovara, kakav ima odnos prema EU i NATO integracijama, kako vidi saradnju s islamskim svijetom?

U ovom tekstu na ova pitanja dajemo odgovore kroz izjave stranačkih čelnika i stranačka saopćenja.

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BiH (SDP)

Rat: “Nažalost, imali smo agresiju na BiH od 1992. do 1995. godine. Kamo sreće da nije, ali je to fakat i to se dešavalo”, izjavio je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

Bosanski jezik: “Želimo napraviti jedan predmet koji bi se zvao bosansko-srpsko-hrvatski jezik”, kazala je dopredsjednica SDP-a BiH Lana Prlić. Nažalost, Lana i Denis se nisu uspjeli usaglasiti oko jezika, pa Bećirović, kao kandidat za člana Predsjedništva, valjda dodvoravajući se glasačima, saopćava: “Za bh. građane koji govore bosanskim jezikom nije prihvatljivo da bilo ko od izabranih predstavnika na bilo kojem nivou i u bilo kojoj instituciji pravi kompromis oko imena bosanskog jezika i pokušajima da ga se zamijeni nekim neustavnim terminima koji su izmišljeni.”

Izborni zakon: SDP je s DF-om predložio izmjene Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH. Zakon je usklađen s presudama Ustavnog suda BiH, stavovima Venecijanske komisije, ali kako se nije sviđao HDZ-u BiH, nije ni prošao, a Božo Ljubić, glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora, nazvao je usvajanje prijedloga u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH “udarom na Dayton”.

Separatizam: “Svako raspisivanje antiustavnog referenduma o otcjepljenju bilo kojeg entiteta predstavlja čin koji će označiti kraj entiteta i povratak Ustava Republike Bosne i Hercegovine”, izjavio je Bećirović.

Unutrašnje uređenje: “BiH u budućnosti treba da ide putem ka ukidanju kantona i nakon toga ka državi regija, a ne entiteta. Imamo veoma skup državni aparat za malu zemlju kakva je naša i on je ekonomski neodrživ”, izjavio je Nikšić. “U budućnosti mislim da napredne stranke u BiH moraju raditi na tome da izgrađuju BiH istinski po mjeri svih građana i naroda, a ne da imamo ovako komplikovan sistem kakav je danas dejtonski”, naveo je Denis Bećirović.

NATO, EU i islamski svijet: “Ključni vanjskopolitički interes BiH jeste članstvo u NATO i EU, ali moramo jačati odnose i saradnju sa svim zemljama i organizacijama koje na bilo koji način mogu utjecati na ostvarenje ovih ciljeva”, rekao je predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

NEZAVISNA BOSANSKOHERCEGOVAČKA LISTA – IBRAHIM HADŽIBAJRIĆ

Rat: Hadžibajrić je u više izjava za rat koristio termin “agresija”.

O ostalim bitnim pitanjima ova stranka nema nikakav stav.

NAŠA STRANKA

Rat: Sabina Ćudić, zastupnica ove stranke u Skupštini KS, uputila je zamjerku što se Dan Kantona obilježava prisjećanjem na “ratna dejstva” i korištenjem “ratnih zastava”. Svojevremeno se Amer Tikveša, kandidat NS za Općinsko vijeće Novo Sarajevo, protivio tome da se termin “agresija” upotrebljava na službenoj web-stranici Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo, tvrdeći da “agresija na BiH nije pouzdan termin” i da se “karakter rata u BiH ne može još uvijek jednoznačno odrediti”.

Bosanski jezik: Sabina Ćudić je instrukciju Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo da se nastavni predmet treba zvati bosanskim nazvala “pravljenjem RS, samo na sarajevski način”. Pored takvog, najblaže rečeno, nepristojnog poređenja, ona je okarakterizirala takvu odluku Ministarstva diskriminatornom i proizvoljno ustvrdila da je kombinacija jezičkih normi dozvoljena i poželjna. Za Ćudićku je politički i ideološki sasvim normalna i poželjna jezička diskriminacija bošnjačke većine u Sarajevu. Slično mišljenje imao je i Amer Tikveša, koji je ustvrdio da je standardizacija različitih jezika na prostoru bivše Jugoslavije ustvari fašizacija i etnizacija i koji se, kao zagovornik tzv. “zajedničkog jezika”, bunio zašto se on ne naziva kako mu je i ime: “srpsko-hrvatski”.

Izborni zakon: Komentirajući prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH stranaka Hrvatskog narodnog sabora (HNS), Predrag Kojović, predsjednik NS-a, rekao je da se time nastavlja proces započet 1992. godine, a to je podjela BiH na male etničke države. “Ovaj sistem koji imamo sada ne može funkcionisati, niti je on prihvatljiv u Evropi. Mi s Dejtonskim ustavom ne možemo ući u Evropu s ovom rigidnom etničkom formulom, s diskriminacijom građana BiH, mi ne možemo postati članica EU”, poručio je Kojović.

Separatizam: Naša stranka nema adekvatan odgovor na ovo pitanje.

EU, NATO i islamski svijet: “Ima li alternative Evropi, mislim da nema. Nije realno. Možemo biti van Evrope, ali s jednom Kinom i Rusijom, s kojima, naravno, trebamo zadržati dobre odnose i poboljšati ih, one nam nikad neće ponuditi ono što nam nudi Evropa. Valjane alternative EU nema”, kaže Boriša Falatar.

NEZAVISNI BLOK

Izborni zakon: “Jako je važno da se priča o Izbornom zakonu stavi ustranu”, izjavio je Senad Šepić, predsjednik Nezavisnog bloka.

Unutrašnje uređenje: “Svima u BiH, Evropi i svijetu je jasno da su Dejtonski i Vašingtonski sporazum za mir u našoj zemlji njenim građanima, privredi, političarima i akademskoj zajednici u zalog ostavili vrlo komplikovan i skup ustavni okvir za državu BiH, za koji je Vijeće Evrope, preko Evropskog suda za ljudska prava i Venecijanske komisije, u nekoliko navrata utvrdilo da je u suprotnosti s međunarodnim standardima za zaštitu ljudskih prava”, navode iz Nezavisnog bloka.

U suštini, Nezavisni blok nema konkretan odgovor ni na jedno pitanje, sve se svodi na mlaćenje prazne slame o “novom pristupu” politici, odbacivanje retrogradnih politika itd. Samo je pitanje kakvu novu politiku nude ljude koji godinama dobro žive i od stare.

NAROD I PRAVDA

Rat: “Učenici u Kantonu Sarajevo uče da su Srbi agresori i da je Republika Srpska nastala na genocidu nad Bošnjacima”. Obrazlažući izmjene nastavnog plana i programa, tadašnji premijer KS-a, predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković je izjavio da je “došlo vrijeme da djeca uče pravu istinu koja se desila u Sarajevu i BiH”.

Bosanski jezik: Anketni listić koji se svake godine u školama popunjava doživio je “drastične” izmjene. Nema više B/H/S opcije jer ta opcija u BiH ne postoji, ne postoji taj jezik. Tako kaže Ustav, tako kažu institucije. Tadašnji premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković bio je meta napada “ljevičarskih” stranaka, pa je na Facebooku odgovorio: “Tužan sam jer je ovo napad na moj, bosanski jezik. U Sarajevu, 25 godina nakon agresije, ne bi trebalo da govorimo bosanski? Nije napad samo na bosanski, napad je i na Sarajevo, koje kaže da je sasvim normalno da oni koji govore hrvatski i srpski to u glavnom gradu mogu bez ikakvih prepreka. Odgovor je na čistom bosanskom. U školama u Kantonu Sarajevo govorit će se i pisati naš lijepi bosanski jezik.”

“Maksimalno ćemo raditi na stvaranju potrebnih uslova za učvršćivanje ravnopravnog statusa i slobodne upotrebe bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika te davanju zasluženog mjesta kulturno-historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine”, piše u programskoj deklaraciji Naroda i pravde.

EU, NATO i islamski svijet: “Članstvo u Evropskoj uniji i ulazak u NATO savez vidimo kao ključni interes građana BiH”, piše u programskoj deklaraciji.

BPS – SEFER HALILOVIĆ

Bosanski jezik: “Poručujemo svakome ko nasrće na osnovno ljudsko pravo, na pravo na jezik, da će se BPS – Sefer Halilović tim agresivnim pojavama oduprijeti na svaki mogući način, a prije svega promovišući činjenicu da je bosanski jezik historijska, kulturna, društvena i komunikacijska činjenica, trajna kategorija, sveta i starija od bjelosvjetskih i domaćih okupatora koji nastoje Bošnjacima oduzeti svaki vid identiteta i dostojanstva”, saopćio je BPS.

Izborni zakon: “Izmjene Izbornog zakona BiH jesu nužne, ali se kroz njih ne mogu ostvarivati ratni ciljevi niti praviti granice radi kojih je jedan cijeli režim osuđen kao udruženi zločinački poduhvat. Bošnjaci muslimani kao većinski narod u Bosni i Hercegovini su na 75 posto teritorija svoje države ugroženi te se ‘zakonskim rješenjima’ pokušavaju gurnuti u torove, što BPS neće dozvoliti i borit će se protiv majorizacije i diskriminacije najbrojnijeg naroda u BiH”, naveo je Semir Halilović.

Separatizam: “Nikome ne prijetimo, ali nikome nećemo dopustiti da odnese i dio BiH bez belaja”, rekao je Sefer Halilović.

Unutrašnje uređenje: “Ukoliko nas na popisu bude preko 51% s ovakvim izjašnjenjem, mi otvaramo vrata da BiH, prije ili kasnije, postane nacionalna država Bošnjaka u kojoj će svima biti garantovana prava po standardima EU i NATO-a. To je princip koji vlada u EU pa, onda, treba biti primijenjen i u BiH. Prije ili kasnije”, izjavio je Sefer Halilović.

EU, NATO i islamski svijet: “NATO svakako da, iz niza razloga. Ali prije ulaska u NATO potrebna nam je ozbiljnija reforma oružanih snaga jer ovo što sada imamo nije dobra i efikasna vojska, nije sila koja bi mogla odbraniti zemlju, a podsjetit ću vas na naše okruženje i njihovo stalno gledanje u bosanskohercegovačku avliju. Mi se zbog toga ne osjećamo sigurni ako nemamo vojsku i vojni rok”, izjavio je Sefer.

STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE (SDA)

Rat: Nepobitna je činjenica da je na BiH izvršena agresija.

Bosanski jezik: SDA poručuje da će bošnjačka djeca učiti bosanski jezik, istinite historijske činjenice i sve drugo što je vezano za njihov identitet, i za to neće pitati nikoga.

Izborni zakon: “Kada uzmete poziciju hrvatskog naroda, ona je nešto, mislim, bolja od pozicije bošnjačkog naroda… komad teritorije na kojoj je stopostotna vlast Hrvata, pa mješoviti kantoni, gdje dijele tu vlast, pa mehanizmi kojima mogu zaustaviti svaku odluku u Federaciji, i u kantonima i na nivou države, pa raznovrsne vertikale. U ovom trenutku je Čović faktički komandant Oružanih snaga pa ta vertikala ide sve hrvatskom linijom Pendeš. Tako je s finansijama i s pravdom”, kaže predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

Stvaranje etničkih izbornih jedinica definitivno bi bilo protivno odlukama Evropskog suda za ljudska prava koje reafirmiraju multietnički sadržaj BiH. Uostalom, šezdeset posto Hrvata u Federaciji BiH živi izmiješano s Bošnjacima. Nemoguće je praviti etničke izborne jedinice u tim multietničkim sredinama. Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se iz Federacije direktno biraju jedan Hrvat i jedan Bošnjak. U Ustavu i Izbornom zakonu BiH nigdje ne stoji da Hrvata biraju Hrvati, a Bošnjaka Bošnjaci. Takva odredba bila bi potpuno suprotna svim međunarodnim i evropskim izbornim standardima, stav je SDA.

Separatizam: “Radit ću ono što će raditi sve patriote ove zemlje. Branit ću ono na što smo stekli pravo borbom od 1992. do 1995. godine, pa i samim Dejtonskim mirovnim sporazumom”, rekao je u intervjuu za DW Bakir Izetbegović na pitanje o tome šta će uraditi ukoliko Republika Srpska raspiše referendum o otcjepljenju. Na pitanje da li je spreman na najgori mogući scenarij, Izetbegović je rekao: “Dakle na rat? Jesam.”

Unutrašnje uređenje: Izetbegović je svojevremeno izjavio da u dogledno vrijeme nisu realne suštinske promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma. Proces evropskih integracija, prema njegovim riječima, najrealniji je put za nadogradnju Dejtona, posebno radi usklađivanja s evropskim standardima, ali čak i kada bi Dejton dokraja bio usklađen s tim standardima, ipak ne bi bilo realno očekivati suštinsku i brzu promjenu teritorijalnog i administrativnog uređenja i podjele vlasti.

EU, NATO i islamski svijet: “Najbolji put za ostvarivanje vizije i ideala za koje smo se borili i nastavljamo da se borimo jeste puna integracija naše zemlje u Evropsku uniju i NATO savez. Naši prijatelji su i Turska, i SAD, i EU, i Njemačka, i Velika Britanija, i Francuska i mnoge druge države. Bošnjacima i BiH se nameće lažna dilema da moraju birati između ovih prijatelja, da prijateljstvo s Turskom isključuje prijateljstvo sa SAD i EU. To jednostavno nije tačno. Bili smo i ostat ćemo prijatelji sa svima koji se prijateljski odnose prema nama, koji nas poštuju i uvažavaju, koji nam pomažu da očuvamo i gradimo cjelovitu BiH i podržavaju nas na putu u EU i NATO”, izjavio je Izetbegović.

SBB – FAHRUDIN RADONČIĆ

Rat: Odgovor na pitanje “ko je počeo rat”, nažalost, dao je lider Stranke za bolju budućnost Fahrudin Radončić kao svjedok na kosovskom suđenju u slučaju Nasera Keljmendija – ponovivši svoje ranije izjave da je Delalić ubijao za Aliju Izetbegovića, ali i bacivši stigmu čitavom bošnjačkom narodu da su ubistvom srpskog svata rat u BiH započeli Bošnjaci.

Izborni zakon: “Ako dva HDZ-a ne budu u Federalnoj vladi i ako se, ne daj Bože, iz opravdanih razloga povuku iz te vlasti, neće u toj vlasti biti ni SBB-a. Ne želimo sudjelovati u majorizaciji Hrvata na način da budemo dio vlasti gdje oni nemaju svoje legitimne predstavnike”, izjavio je svojevremeno Radončić. Svoju privrženost Čoviću dokazao je prilikom glasanja o izmjenama Izbornog zakona u Domu naroda PS BiH koje su predložile hrvatske stranke, kada su svi Bošnjaci bili protiv, osim Radončića. On je “pobjegao” da ne glasa.

Separatizam: Komentirajući izjavu Izetbegovića da je spreman na rat u slučaju secesije RS-a, Radončić je kazao da je riječ o prepadanju ljudi i da su to neodgovorne izjave koje nanose najviše štete ljudima koji žive u BiH. A onda je i sam izjavio: “U Bosni i Hercegovini neće biti trećeg entiteta, pa makar i po cijenu rata na cijelom teritoriju države.”

Unutrašnje uređenje: Predsjednik SBB-a BiH ocijenio je da Dejtonski sporazum jeste zaustavio rat, ali da su potrebne njegove promjene.

EU, NATO i islamski svijet: “Vidite šta se dešava u svijetu, pred Bosnom se može naći svojevrsni Bermudski trougao anahronih politika Teherana, Ankare i Moskve. Neću dozvoliti da Bošnjaci kao vazali idu u propast i okrenut ćemo Bosnu i Hercegovinu i naš narod tamo gdje oduvijek pripadamo – Evropi, Evropskoj uniji i zapadnoj civilizaciji”, izjavio je Radončić na stranačkom skupu.

DEMOKRATSKA FRONTA

Rat: Predsjednik DF-a uvijek za rat u BiH koristi termin “agresija”.

Bosanski jezik: Željko Komšić jedan je od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku, kojom se praktično na mala vrata vraća srpsko-hrvatski jezik, samo što bi se, eto, zvao zajednički jezik Srba, Hrvata, Crnogoraca i Bošnjaka.

Izborni zakon: DF-u je sporna licemjerna politika HDZ-a BiH, odnosno prebrojavanje krvnih zrnaca birača. DF pita HDZ zašto im nije sporan izbor načelnika Općine Vareš na lokalnim izborima 2016. godine, koji je dominantno izabran glasovima građana Vareša bošnjačke nacionalnosti. Naravno, takav izbor za HDZ BiH nije sporan jer je bio kandidat upravo njihove stranke, pa ni krvna zrnca njegovih birača za HDZ BiH nisu sporna. U tom smislu, DF se zalaže za izborni zakon koji će i dalje omogućavati Komšiću da bude biran za hrvatskog člana Predsjedništva, što HDZ želi spriječiti. Komšić je za princip jedan čovjek, jedan glas.

Unutrašnje uređenje: “Ako su neke nacionalne stranke odustale od prvomartovske građanske Bosne i Hercegovine, što i ne iznenađuje, stranke građanske ljevice nikada od toga ne smiju odustati. Građanska država Bosna i Hercegovina ne smije biti ime za ono što je prošlo nego ime za ono što dolazi. Neka se svi oni koji se tome protive ne pitaju da li iza svega stoji neka skrivena namjera. Nema nikakvih skrivenih namjera. Ultimativni cilj građanske ljevice mora biti evropska građanska država i vladavina demokratske većine”, izjavio je Komšić.

EU, NATO i islamske zemlje: “Potrebno je da NATO i EU pored postojeće daju još veću podršku snagama koje zagovaraju građanski model u BiH jer je to jedini način da ubrzamo evroatlantski put BiH. Rusija i HDZ-SNSD rade zajedno i njihove planove za rasturanje NATO puta BiH možemo samo zajedničkom odlučnošću spriječiti. U Bosni i Hercegovini doista postoji sukob civilizacija, ali ne u onom smislu, kako tumače i predstavljaju neke nazadne politike, koje hoće reći da je ovdje osnova tog sukoba odnos između kršćanstva i islama. Ne, temeljni sukob civilizacija ili civilizacijski konceptualni sukob jeste između onih koji prihvaćaju demokratske, evropske i građanske standarde i onih koji sve to s preziranjem odbacuju”, kazao je lider Demokratske fronte Željko Komšić.