Ivana je kao desetogodišnjakinja s porodicom izbjegla u Austriju. Ljubav prema rodnom kraju motivirala ju je da prošle godine u Derventi osnuje firmu “Bosna raste organski / Bosnia Grows Organic”, specijaliziranu za organsku proizvodnju ljekovitog i začinskog bilja

Dok mnogi mladi u odlasku iz Bosne i Hercegovine vide jedini način za ostvarivanje svojih privatnih i poslovnih ambicija, Ivana Stjepanović, rodom iz Bijelog Brda kod Dervente, odlučila je, poslije dvadeset godina, napustiti Austriju i dobro plaćen posao kako bi u rodnom kraju ostvarila svoj životni san. Ivana je odlučila ostaviti sve pogodnosti koje je imala i posvetiti se poljoprivredi, tačnije, organskoj proizvodnji ljekovitog i začinskog bilja. Na povratak u Bosnu i Hercegovinu motivirala ju je ljubav prema rodnoj grudi, a već je zasadila 3,5 hektara koprive na porodičnom imanju i zemljištu koje je uzela u zakup. Svoju inspirativnu priču ispričala je za magazin Stav.

“THE LAND. THE PEOPLE”

Za konačnu odluku o dolasku u BiH krivac je Ivanin otac, koji joj je na porodičnom ručku ispričao kako ljudi u Bosni i Hercegovini masovno sade malinu i lješnjak. Tada je upitao svoju kćerku Ivanu šta se dešava s njenom idejom o kojoj priča već tri godine.

“Tada sam shvatila da je to vrijeme ‘sada’. Osjetila sam da nema više čekanja i znala sam da ću se kajati cijeli život ako ne realiziram to za čim mi srce izgara i u čemu mogu biti svoja, istaknuti svoje kvalitete i implementirati sve što sam naučila do tog trenutka. Tri godine sam razmišljala o realizaciji, ali je falilo hrabrosti i trebalo se izbaciti iz veoma dobro funkcionirajućeg sistema. Tog dana, u junu kad sam nakon ručka otišla kući, sjela sam pred laptop i napisala sam otkaz”, priča nam Ivana Stjepanović.

U Austriju je kao desetogodišnjakinja s porodicom izbjegla zbog rata. Školovala se i kroz rad za prestižne kompanije stekla iskustvo u sektoru marketinga, razvijanja i pozicioniranja brendova. Po povratku u Derventu prošle godine, Ivana je osnovala preduzeće “Bosna raste organski / Bosnia Grows Organic” za proizvodnju ljekovitog i začinskog bilja. Za razliku od razočarane omladine koja želi napustiti Bosnu i Hercegovinu, Ivana je u svojoj domovini prepoznala veliki potencijal, a za nju su to, kaže, naši ljudi i naša zemlja. Upravo zbog toga, slogan njene firme jeste “The land. The people”.

“Bosna i Hercegovina je oduvijek bila jaka u poljoprivredi, a naša se zemlja nikad nije ekstenzivno koristila zbog nisko strukturiranog imanja koje po farmeru iznosi do tri hektara u prosjeku. To znači da živimo u zdravoj zemlji koja nije zagađena pesticidima i herbicidima i pruža visok potencijal za proizvodnju čiste i zdrave hrane. Hiljade i hiljade hektara leže neiskorišteni i, nažalost, zarastaju. Vrijeme je da se nešto promijeni. Tu smo da iniciramo promjenu”, odlučna je ova djevojka.

Ivana ističe da Bosna i Hercegovina ima mnogo mladih i nezaposlenih osoba kojima trebaju perspektive u životu i primjeri da se iskrenim radom, vrijednošću i osobnim, samoodgovornim angažmanom može postići mnogo. “Tu smo da budemo primjer”, poručuje.

Naša sagovornica slaže se s tvrdnjom da nekad moramo otići, putovati i vidjeti svijet kako bismo shvatili koliko, zapravo, vrijedi naša domovina. Smatra da pogled iz “ptičije” perspektive ili s neke zdrave distance omogućuje čovjeku da vidi stvari drugačije.

“Meni je lično dobro došlo putovanje, a ponekad i lutanje svijetom u potrazi za odgovorima da bih shvatila kamo pripadam i zašto”, pojašnjava Ivana Stjepanović.

ZARASLA I NEOBRAĐIVANA ZEMLJA JESTE KAPITAL

Za potrebe sadnje bilja njena firma “Bosna raste organski / Bosnia Grows Organic” do sada je zakupila 35 hektara zemljišta od osam porodica koje su, kao i Ivana, za vrijeme rata otišle iz Bosne i Hercegovine, ali se nisu vratile. Njihova su plodna zemljišta zarasla. I dok mnogi u takvom zemljištu vide prepreku, za Ivanu je 25 godina neobrađivana zemlja postala kapital.

“Ta je zemlja čista, netaknuta i zdrava, predestinirana da se pametno i strateški iskoristi. Ne zagađivanjem i industrijom, već na način koji će je učiniti još dragocjenijom, ne samo za Bosnu već i za Evropu i njene konzumente. To ćemo učiniti vraćanjem zemlje čistoj, organskoj kultivaciji”, kategorična je Ivana.

Porodice od kojih je zakupila zemljište pronašla je na kulturnim manifestacijama na kojima se okupljaju bivši Bjelobrđani. Dodatno joj je pomogla udruga iz Bijelog Brda koja se bavi povratkom, a Ivana tvrdi da ih nije trebalo uvjeravati da joj daju svoju zemlju pod zakup jer su vrlo brzo prepoznali dobiti u saradnji s njenom firmom.

“Mi im čistimo zemlju od zaraslina i ruševina o našem trošku i vraćamo zemljište kultivaciji, i to na organski način – koji njihovu zemlju čini još plodnijom, a svakako finansijski dragocjenijom. Svakom zakupodavcu ostavljamo prostora na njegovom zemljištu, po njegovoj želji, ako želi da se opet naseli”, pojašnjava.

U novembru prošle godine organiziran je dolazak vlasnika zemljišta da se uvjere dokle se stiglo s obradom zemljišta i ispunjavanjem obećanja. Neki su od njih prvi put došli u svoje rodne krajeve nakon rata.

“Imala sam dojam da su bili veoma sretni što se s njihovom zemljom čini nešto tako korisno i da djelomično nisu mogli vjerovati da je, nakon toliko puno proteklog vremena nakon rata, to što vide stvarnost – njihove očišćene, zaorane njive. Bilo je puno uzbuđenja, zagrljaja i suza”, priča Ivana.

Po želji zakupodavca i na Ivaninu inicijativu sačuvane su na parcelama pokoja voćka, jablan i lipa. Trenutno su u pregovorima s jednim profesorom s Poljoprivrednog fakulteta iz Banje Luke koji bi osigurao da se banjalučki studenti pobrinu o starim, autohtonim voćkama koje treba sačuvati, ali, naravno, na organski način.

Ove očišćene parcele treba intenzivno njegovati, a to znači puno posla s motikom, kaže Ivana, i dodaje da treba još minimalno tri godine da se zemljište vrati u stanje u kojem je bilo prije rata. Tada će biti poznata i vrijednost ukupnog ulaganja u obradu zaraslog zemljišta.

Ivana Stjepanović tvrdi da u svakom pogledu želi pomoći stanovnicima Dervente, a i da institucije i ljudi oko njih profitiraju od njihovog projekta. Već su uradili hvale vrijednu stvar; sva drva koja su iščupana s njiva prilikom čišćenja donirali su OŠ “19. april” iz Dervente za grijanje. Tu je bilo ukupno oko 40 metara drva.

“Volimo da dijelimo uspjeh, dio smo jednog od najvećih svjetskih trendova po analizi New York Timesa, u tzv. sharingu. Važno nam je da posebno mladi dođu u kontakt s načinom proizvodnje hrane njihovih djedova i baka, kada je bilo puno porodica koje su se same opskrbljivale. Želimo da tako prepoznaju njenu vrijednost. Zbog našeg principa sharing dijelimo i puno informacija na našem portalu na Facebooku: https://www.facebook.com/bosniagrowsorganic, koje smatramo relevantnim za naše prijatelje”, naglašava Stjepanovićeva.

3,5 HEKTARA POD KOPRIVOM

Organsko bilje plasirat će sušeno na evropsko tržište. Imaju plasman i kupce, a spremni su pomoći i drugim proizvođačima da ostvare zagarantiran plasman. Prošle sedmice završena je sadnja koprive na 3,5 hektara zemljišta. Riječ je o 145.000 sadnica ove biljke. Najesen Ivana planira zasaditi šipak i mentu. Pojašnjava da se fokusiraju na bilje koje u našim klimatskim uvjetima i na našem kvalitetu zemljišta dobro uspijeva te na bilje koje je potrebno tržištu. Ivana ističe da sade samo ono što ispunjava ta dva kriterija.

Na pitanje da li je teško proizvoditi na organski način, Ivana odgovara da je potrebno više truda oko organskih proizvoda, posebno kod ljekobilja, oko kojeg je potrebno mnogo ručnog rada: “Međutim, trud se ne osjeti kao teret ako radite nešto iz uvjerenja, nešto što vas ispunjava i što volite i sigurna sam da se isplati jer se to na kraju osjeti kod konzumacije proizvoda. U našem slučaju, to će se osjetiti u svakoj šalici čaja koju ponudimo svijetu.”

Ivana Stjepanović s tri uposlenika svoje firme učestvuje u svim fazama sadnje bilja. Svake godine zapošljavat će i oko 20 sezonaca koji će biti angažirani na okopavanju, sadnji i berbi bilja. Napominje da je u organskoj proizvodnji najbitnije osigurati tržište, kvalitetu proizvoda i početni kapital.

Projekt djelomično finansira novcem od kredita dobijenog na osnovu poslovnog plana prezentiranog potencijalnim finansijerima. Kupce, sadnice, đubrivo, potrebno stručno znanje osigurava Ivana zahvaljujući svom iskustvu. Kaže da je analiza zemljišta urađena u Austriji, a pomoć u njezi biljaka pružit će austrijski organski farmer Diter, koji se time bavi 25 godina. U budućnosti planira zakupiti 300 hektara zemljišta za organski uzgoj bilja.

Ivana tvrdi da je svakodnevno “hrani” njena vizija bogatih, mirisnih polja s ljekobiljem. Ona i budućnost cijele Bosne i Hercegovine vidi u organskoj proizvodnji. Uvjerena je da BiH može zauzeti prvo mjesto u Evropi u sektoru organske proizvodnje zbog postojećih, trenutno neiskorištenih potencijala. Pojašnjava da je prednost organske proizvodnje čist produkt koji ne šteti zdravlju već podržava zdrav stil života i čovjeku pruža mogućnost da preuzme odgovornost za sebe i svoj okoliš.

Često možemo čuti da proizvoditi organski znači proizvoditi dodatne vrijednosti i promovirati zdrav stil života. Pitali smo Ivanu kako potaknuti više ljudi da krenu u organsku proizvodnju. “Mislim da je najveći ohrabrujući efekt statistika razvoja organskog tržišta u Evropi, koje konstantno raste. Ljudima treba sigurnost da se njihov rizik i trud isplate i da mogu živjeti od toga. Dodatna je motivacija svakako i činjenica da ovaj posao čovjeka ispunjava i da ovako ostvarujete dugoročnu dobit”, kaže nam.

Ova mlada Dervenćanka svoju ideju i posao želi širiti na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, ali i Balkana. “U Bosni želimo prodrijeti u druga klimatska područja sklapanjem kooperacija s proizvođačima koji dijele naše vrijednosti, kojima ćemo osigurati tržište i s kojima ćemo podijeliti naše znanje i iskustvo u smislu dugoročnih partnerstava”, naglašava Ivana.

U prve tri godine njena firma stranim kupcima prodavat će sirovinu, sušeno bilje za dalju preradu i za organske čajeve i začine najpoznatijih organskih brendova u Evropi. Paralelno rade na izgradnji vlastitog organskog brenda.

“Cilj nam je da cijeli lanac proizvodnje ostane u Bosni i Hercegovini, da niknu nova ekosela i sačuvamo dragocjenu prirodu. Želimo kreirati kvalitetan bosanski brend koji će našim kupcima širom svijeta pružati ne samo vrhunski ukus i kvalitetu nego i saznanje da konzumiraju proizvod koji je doprinio ljubavi, pomirenju i razvoju politički i ekonomski razorene države, proizvod koji je pomogao dobrim ljudima Bosne i Hercegovine”, poručila je na kraju razgovora Ivana Stjepanović.