Godinama kasnije, Katolička crkva pokušala je urediti festival kako bi konačno ukinula keltska vjerovanja. Tako je 610. godine papa Bonifacije IV 13. maj proglasio praznikom “kršćanskih mučenika”. Njegov potez nije bio previše uspješan pa je papa Grgur III u osmom stoljeću proglasio 1. novembar za praznik kršćanskih mučenika (Svi sveti), što se poklapa sa datumom proslave Samagina.
 poziva mrtve da prođu “s druge strane”, odnosno napuste svijet mrtvih i dođu u svijet živih kako bi sreli svoju porodicu i prijatelje. Ako je “bog” smatrao da neki nisu ispunili svoje dužnosti, slao ih je u životinjskim tijelima, a oni koji su se ponašali u skladu s njegovim uputama mogli su posjetiti rodbinu u svom ljudskom obliku i provesti nekoliko sati u svojim starim domovima.</p>
<p>Kelti su to večer gasili sve vatre u domovima jer su duhovi, po vjerovanju, mrzili boraviti u hladnim kućama: Vatre su paljene samo u brdima, a prinošene su tada i žrtve, voće, životinje, čak i ljudi u čijim se kostima koje su nalazili u pepelu proricala budućnost.</p>
<p>Požari su bili središnji element proslave jer se vjerovalo da je s njima moguće prestrašiti zle duhove. Ljudi su stavljali groteskne maske i plesali oko velike logorske vatre, pretvarajući se da ih progone zli duhovi. Ovo se barbarstvo prakticiralo sve do 1. stoljeća nove ere, kada su Rimljani stigli i zabranili prinošenje ljudskih žrtava. Umjesto toga, korištene su lutke i maske.</p>
<p>Godinama kasnije, Katolička crkva pokušala je urediti festival kako bi konačno ukinula keltska vjerovanja. Tako je 610. godine papa Bonifacije IV 13. maj proglasio praznikom “kršćanskih mučenika”. Njegov potez nije bio previše uspješan pa je papa Grgur III u osmom stoljeću proglasio 1. novembar za praznik kršćanskih mučenika (Svi sveti), što se poklapa sa datumom proslave Samagina.</p>
<p>Godinama kasnije, oko 1754. godine, u vrijeme pape Grgura IV naziv je festivala promijenjen u “All Hallow's Eve”, iz kojeg će nastati današnji “Halloween” ili Noć vještica./D. H./</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
TOKSIČNA (JUGO)NOSTALGIJASljedeći članak
Devetnaest godina čekanja na otpremnine: Brzina je srpska vrlina
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.
-
31.10.2019.Odgovori
Jugobalije u svome primitivnom pokusaju da se prikazu kao ‘urbani’ i ‘napredni’ prihvataju svaku novotariju a odbacuju vlastiti tradiciju kao ‘primitivizam’ i kao nesto ‘prevazidjeno.’
KOMENTARI