fbpx

Nagrada “25. novembar” dodijeljena Abdulahu Sidranu

Sidran je u obraćanju prisutnima izrazio zahvalnost zbog nagrade za koju je kazao da je to ”nešto mnogo”, dodajući kako je vidi i kao priznanje njegovom društvenom djelovanju putem književnosti

U sarajevskoj Vijećnici večeras je održana svečana dodjela nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti koju je ove godine dobio jedan od najvećih živućih književnika BiH, akademik Abdulah Sidran.

Sidran je u obraćanju prisutnima izrazio zahvalnost zbog nagrade za koju je kazao da je to ”nešto mnogo”, dodajući kako ovu nagradu vidi i kao priznanje njegovom društvenom djelovanju putem književnosti.

”Jer nije malo ovo što mi se zbilo u mojoj 75 godini života, to je mnogo. Ja ogromnost ovoga trenutka, ove geste ne vidim samo u onome što je u estetsko-kritičkom zamjeravanju moga doprinosa bosanskoj književnoj duhovnosti nego i onome što se zove životno djelo, životno djelo ne samo u književnosti nego i u onome što je i društveno djelovanje putem književnosti”, rekao je Sidran.

Dodao je kako mu je vrlo važno da je prepoznat njegov pristup u kojem mu je kao piscu važniji etički od estetičkog aspekta.

”Meni je veoma stalo da se vidi i to i prepoznaje u mnogim dionicama mojih književnih djela da mi je kao piscu važniji etički od estetičkog aspekta. I volim da to bude prepoznato, i želim u toj nagradi vidjeti i jedan dio takvog pogleda na moj život i rad. Sve što je kazano ovdje ja moram prihvatiti s rezervom jer ja ne mislim da je moja književnost tako krupno dobra kako ste to čuli ovdje. Vidim povremeno i prepoznajem, i kad čitam, čini mi se da su moje pjesme pametnije od mene, a ponekad mi se čini da to ja nisam pisao i da se to nekako događalo”, kazao je Sidran.

– Zvizdić: Sidranova ostavština ostaje ugrađena u kulturno naslijeđe našeg društva i države –

Pokrovitelji dodjele nagrade su bili predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka.

Zvizdić je tom prilikom istakao da je Sidranov književni doprinos ostaje duboko ugrađen u kulturno naslijeđe bosanskohercegovačkog društva, napominjući da skup kulturnih vrijednosti jednog naroda čine njegov identitet.

”Njegova općeprihvaćena ostavština ostaje ugrađena u kulturno naslijeđe našeg društva, naše države, podneblja i regiona, poprimajući internacionalni karakter i univerzalni značaj. Skup kulturnih vrijednosti jednog naroda čine njegov identitet, a kultura predstavlja jednu o najvažnijih komponenti njegove sadržajnosti. Kultura pruža mogućnost samospoznaje. Bošnjaci su u prethodnom stoljeću morali stati u odbranu vlastite kulture i dokazivati i štititi svoj historijski kontinuitet i pravo na nacionalni identitet”, rekao je Zvizdić, čestitajući Sidran na nagradu koju je dobio za životno djelo iz oblasti književnosti.

Svečanoj dodjeli nagrade su pored predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake prisustvovali i ambasador Turske u Bosni i Hercegovini Haldun Koc, predstavnici političkog, kulturnog i akademskog života BiH i brojne druge zvanice.

U sastavu žirija za dodjelu nagrade, koju je prije dvije godine utemeljio sedmičnik ”Stav”, a koja se dodjeljuje u partnerstvu s Bosna Bank International (BBI), ove godine su bili predsjednik prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, te članovi prof. dr. Almir Bašović, prof. dr. Dijana Hadžizukić, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Sead Šemsović i Filip Mursel Begović.

Abdulah Sidran bosanskohercegovački je pjesnik, pisac i scenarist. Rođen je 1944. godine u Sarajevu, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju te Filozofski fakultet. Još kao mladić počeo je baviti se spisateljskim radom, uređujući omladinske listove i časopise te priređujući razne tribine. Radio je na TV Bosne i Hercegovine sve do rata 1992. godine.

Kao književnik javio se šezdesetih godina svojim pjesmama u prozi. Pripadao je generaciji mladih književnika nazvanih “šezdesetosmaši”. Njegove pjesme prevođene su na njemački, talijanski i francuski jezik.

Neka njegove poznate pjesme su: “Bivši drugari”, “Bosna”, “Djevojčica iz Ulice Prkosa”, “Hoće li išta o meni znati”, “Mora”, “Planeta Sarajevo”, “Sarajevske priče”, “Zašto tone Venecija”, i druge…

Zbirke pjesama su mu: “Morija”, “Šahbaza”, “Potukač”, “Kost i meso”, “Sarajevska zbirka”, “Bolesti od duše”, “Sarajevski tabut”, i druge…

Osim kao pjesnik, Sidran je jako poznat po filmovima za koje je pisao scenarije. Najpoznatiji su ”Sjećaš li se Dolly Bell” i ”Otac na službenom putu”, koje je režirao Emir Kusturica.

Za svoje zbirke pjesama Sidran je nagrađen brojnim nagradama, među kojima su Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Zmajeva nagrada i značajna Nagrada slobode francuskog PEN-a. Sidran je bio nagrađivan i za svoja filmska ostvarenja. Također je i redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH. /anadolja/

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI