fbpx

Moguće je uspjeti u Bosni i Hercegovini

Ovaj dvadesetšestogodišnjak za kratko vrijeme donio je veoma riskantne odluke: o napuštanju Njemačke, u kojoj je imao pristojan posao, i pokretanju privatnog biznisa koji mu donosi neizvjesnost. Strpljenjem, upornošću i s puno odricanja uspio je započeti nešto što se činilo nedostižnim, a svojim primjerom želi dokazati mladima u našoj zemlji da je sve moguće postići ako smo spremni na rizik

webmajstor.ba, što je bio moj doprinos našoj zajednici. Digitalni marketing termin je s kojim se sve više susrećemo, te je danas jedan od najvažnijih faktora uspjeha svakog preduzeća, bez obzira na njegovu veličinu, djelatnost i lokaciju. Ova vrsta marketinga nije više pitanje izbora već apsolutna potreba za svako poslovanje.
Procjenjuje se da će veliki procent poslova u budućnosti zahtijevati poznavanje informaciono‑komunikacionih tehnologija. Iako je internet relativno novi marketinški alat, u poređenju s metodama kao što su oglasi u novinama i bilbordi, oglašavanje putem interneta postalo je od velikog značaja. Sve ove činjenice uzeo sam u obzir pri opredjeljenju za vlastiti biznis u svojoj domovini i nadam se da nisam pogriješio”, ističe Čiplaković.

Tvrdi da je internetski marketing jedan od najboljih načina kako doći do potencijalnih kupaca, a ovaj oblik marketinga prilično je transparentan, što je klijentima u velikoj mjeri privlačno.

“Internetski marketing jedan je od najboljih načina da dođete do vaših kupaca, klijenti su na internetu i mnogo je ekonomičnije od tradicionalnog oglašavanja. Ovaj je marketing ekonomičan i izuzetno mjerljiv, tako da možete pratiti kako se svaki zadatak izvodi. Kada uzmete u obzir činjenicu da ogromna većina ljudi provodi vrijeme i posluje online, ima smisla da iskoristite ono što ova otvorena platforma može ponuditi vašem poslu. Marketing nam nudi različite opcije za povećanje profita, a najpopularnije su: SEO (Search Engine Optimization) te oglašavanje na društvenim mrežama. Marketing na društvenim mrežama je zadnjih godina postao veoma popularan s obzirom na to da milioni ljudi provode značajan dio vremena na društvenim mrežama poput Facebooka, Twittera, Instagrama i LinkedIna. Marketing na društvenim mrežama ima 100% veću mogućnost da dovede ciljanu skupinu na vaš sajt nego što to ima tradicionalni marketing. Također, možemo izgraditi prilagođenu publiku, što nam omogućava da tačnije ciljamo korisnike. Drugim riječima, oglašavate se samo onima koji su zainteresirani za vaše usluge i proizvode. Ovo su samo neke od prednosti ovakve vrste marketinga koja će u narednim godinama sve više preuzimati i bosanskohercegovačko tržište”, objašnjava Čiplaković.

ULAGANJE U SVOJE ZNANJE

Kada je riječ o prednostima vezanim za opredjeljenje mladih ljudi za ovaj poziv, potrebno je napomenuti da posao digitalnog web-majstora nudi mnogo izbora. Kako kaže naš sagovornik, ovo je dinamičan posao koji nije vezan za samo jednog poslodavca, već mladi imaju priliku sarađivati s većim brojem klijenata, što im svakako omogućava širenje potencijalne baze poslovnih partnera u budućnosti. U ovom poslu najbitniji su istrajnost i motivacija, koje garantiraju dugoročan uspjeh.

“Najveća prednost osoba koje se bave digitalnim marketingom jeste to što ne mora da radi za jednog poslodavca. Može da radi za nekoliko stranih firmi i svoj rad naplaćuje prema satu ili danu. Većina njih radi za nekog dugoročno i za nekoliko firmi honorarno, čime povećavaju svoju zaradu. Činjenica je da nam svima fali motivacija u nekim aspektima života. Manjak motivacije dolazi i iz toga što nismo dobro postavili cilj. S druge strane, postoje i mladi koji nemaju ciljeva i koji su prepušteni valovima u kojima jedva plove. Oni malo ambiciozniji nemaju naklonost i podršku. Njihova riječ i stav rijetko se uvažavaju, a rijetke su i prilike za to. Mladi su naša budućnost, mladi imaju savršenu viziju, znanje, sposobnosti, ali očito da to u svojoj mladosti ne mogu prepoznati i implementirati”, kaže Čiplaković.

Ovaj dvadesetšestogodišnjak za veoma kratko vrijeme donio je veoma riskantne odluke: o napuštanju Njemačke, u kojoj je imao pristojan posao, i pokretanju privatnog biznisa koji mu donosi neizvjesnost. Prema njegovim riječima, ovo su potezi koje bi trebali da učine svi mladi ljudi koji se nalaze pred sličnim iskušenjima. Njegova je teza da se uz mnogo rada i odricanja može uspjeti u Bosni i Hercegovini, te da mladi moraju kreirati svoju bolju budućnost. Strpljenjem, upornošću i s puno odricanja uspio je započeti nešto što se činilo nedostižnim, a svojim primjerom želi dokazati mladim u našoj zemlji da je sve moguće postići ako smo spremni na rizik.

“U našoj zemlji se itekako može uspjeti. Međutim, ako mladi budu čekali da nešto dođe samo od sebe, onda to sigurno neće doći. Primijetio sam da većina mladih osoba dopušta panici i strahu da ih porazi na području uspjeha i novca, te da im diktira uvjete života. Zbog toga ostaju u mjestu, uplašeni. Moraju krenuti za onim što žele da ostvare, ne smiju odlagati i govoriti ‘ipak ću sutra’, ili ‘kada budem imao više vremena’. Gradimo svoje živote dan po dan, često dajući od sebe mnogo manje od najboljeg. Zbog toga s iznenađenjem shvatamo da moramo da živimo upravo onaj život koji smo sami izgradili. Život je veoma nepredvidiv, posebno u državama koje su preživjele scenarij naše domovine. Toga moramo biti svjesni i raditi u smjeru vlastitog razvoja, koji će u konačnici koristiti i široj zajednici. Mladi s puno rada, odricanja i pravih poteza mogu sebi kreirati bolju budućnost o kojoj sanjaju. Ipak, bitno je biti strpljiv i prihvatiti prilike koje nam se nude. Znao sam da povratak u Bosnu i Hercegovinu i napuštanje sigurnog radnog mjesta mogu biti mač s dvije oštrice, ali sam vjerovao u ispravnost svojih odluka. Cilj mi je da kroz svoj primjer budem inspiracija svojim vršnjacima koji se sada nalaze na nekoj od životnih prekretnica. Moramo vjerovati da možemo promijeniti sebe, na taj način bit ćemo korisni porodici, prijateljima, ali i široj društvenoj zajednici”, konstatira Anel Čiplaković.

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI