fbpx

“Made in BiH” vlastoručni dizajn osvaja tržište

Ekipa magazina Stav posjetila je Festival dizajna i umjetnosti “MODAMO.kreARTiva”, koji je održan 13. i 14. maja u Sarajevu, i donosi priču o nekoliko bh. dizajnera i njihovim kreativnim radovima. Istražili smo i to koliko su dizajnirani i ručno izrađeni bh. proizvodi prepoznati i cijenjeni na domaćem tržištu, te da li naši umjetnici i kreativci mogu živjeti od vlastitog dizajna i rada

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

U sklopu trećeg po redu Festivala dizajna i umjetnosti “MODAMO.kreARTiva”, održanom 13. i 14. maja u Sarajevu, 60 bosanskohercegovačkih dizajnera, umjetnika i kreativaca imalo je priliku predstaviti svoje autentične i ručno izrađene proizvode. U “kreARTivnom” šatoru, koji se prostirao na 400 metara kvadratnih, građani su ovaj vikend mogli pogledati i kupiti torbice, nakit, odjeću, obuću i druge modne dodatke, a sve to s etiketom “Made in BiH”.

Ana Ćavar, vlasnica prvog i jedinog profesionalnog modnog portala u BiH MODAMO.info, jednim od organizatora Festivala, u razgovoru za naš magazin izjavila je da se ovim događajem želi pokazati da BiH ima uistinu izuzetno velik potencijal kada se govori o kreativnim industrijama, posebno u sektoru ručnog rada.

“Danas imate jako puno dizajnera koji se bave ručnim radom i izrađuju veoma kvalitetne i dizajnerski lijepe artikle. Željeli smo ih sve okupiti na jednom mjestu i svu tu lijepu priču prezentirati na ispravan način, te pokazati da ‘Made in BiH’ slovi za nešto veoma lijepo i nešto veoma kvalitetno”, pojašnjava Ćavar.

Prema njenim riječima, u BiH se sve više cijeni domaći ručni rad zbog toga što se iz godine u godinu prave kvalitetniji i zanimljiviji dizajni.

“Proizvođači su svjesni da današnji potrošači ne žele pristati na kompromis. Oni ne žele kupiti ogrlicu koja će se raspasti nakon tri‑četiri nošenja. Kupci žele kvalitetan artikl i za takav artikl su voljni platiti. Ima prostora za one kreativce i dizajnere koji prepoznaju da je kvaliteta izrade ključ za dobar proizvod. Oni će uvijek naći svoje kupce i ti će kupci ponosno nositi njihove dizajne”, ističe Ana i dodaje da dizajneri koji ulažu u kvalitetu svog proizvoda i opstaju, za razliku od onih koji žele napraviti nešto što je trend samo u ovom trenutku.

Kao pozitivan primjer navodi da ima dosta ljudi koji žive isključivo od ručnog rada i tako prehranjuju svoje porodice.

“Od ručnog rada mogu živjeti oni ljudi koji shvate to kao posao koji se ne radi samo od 8 do 4, nego je to nešto što živite, uvijek ulažete, kako u izradu proizvoda, tako i u svoje vještine, pakiranje, komunikaciju s kupcima. To morate prihvatiti kao posao u koji morate uložiti svu svoju energiju. Ako tako radite, ja sam sigurna da rezultat neće izostati”, ističe Ćavar.

Ona pojašnjava kako na promociji bh. dizajna ne rade samo na području BiH nego i u inostranstvu, a na Festivalu su premijerno predstavili web‑shop naziva “Couture Loft”, zahvaljujući kojem osobe iz cijelog svijeta iz svog doma mogu kupiti proizvod s “Made in BiH” etiketom, i to uz besplatnu poštarinu u odabrane zemlje.

“ON.DESIGN” JE BETON

Emina Arapčić, arhitektica i studentica master‑studija na Akademiji likovnih umjetnosti, željela je izraditi nesvakidašnje i dekorativne predmete za stan, predmete koje smo svi nekada vidjeli na internetu ili u časopisu, ali ih nismo imali priliku kupiti. Tako je nastao brend “ON.design”.

“'ON.design’ je moj ‘mali’ projekt nastao prošlog ljeta iz ljubavi prema ručnoj izradi, detaljima, eksperimentiranju i kombinaciji s različitim materijalima, poput betona i kamena”, kaže Emina.

Ona izrađuje predmete za stan poput malih betonskih saksija, podmetača, lampi, a nedavno su nastale i ogrlice “ON.design”.

“Svaki je komad ručno izrađen u mojoj maloj radionici, a koja se nalazi u sklopu moje kuće, što je jako praktično. Proces rada i izrade predmeta od betona je zahtjevan, isti podrazumijeva pravu smjesu betona, izlijevanje u kalupe, sušenje, nakon čega slijedi niz faza šmirglanja i poliranja. Glavni materijali koje koristim jesu beton i drvo. Izbor betona kao materijala sigurno je povezan i s mojom strukom, arhitekturom”, pojašnjava Emina.

“ON.design” proizvode prodaje koristeći internet i društvene mreže, a neki od proizvoda prodaju se u “Bazerdžanu” u Sarajevu, koncept‑radnji namijenjenoj za promociju domaćih dizajnera i umjetnika.

“Živjeti isključivo od dizajna u samom početku je teško, ali mi je to cilj. ‘ON.design’ je još uvijek na svom početku. Nastao je, prije svega, iz ljubavi prema ručnoj izradi. Planovi su nam da rastemo, da nastavimo biti kreativni i vrijedno raditi u našoj maloj radionici”, poručuje ova mlada arhitektica.

“RUBYRED”: DIZAJN ŠESTOGODIŠNJE DJEVOJČICE

Glavni je dizajner ovog brenda šestogodišnja djevojčica Ruby i njena mašta. Pri dizajniranju joj pomaže njena tetka Selma, akademski produkt‑dizajner, i mama Esma.

“Ideja je nastala sasvim slučajno. Ruby, tada petogodišnja djevojčica, nacrtala je jedan interesantan crtež, dvije žabe koje sviraju klavijature, za koji smo njena mama i ja pomislile da bi super izgledao na majici. Majice s tim crtežom ubrzo smo i napravile, fotke objavile na Facebooku, i nakon toga su se najprije javili naši prijatelji koji su željeli iste majice, a zatim i prvi kupci”, priča Selma, tetka djevojčice Ruby.

Danas “RubyRed” pravi majice, haljine, tunike, torbe, i svaka od njih ima autentični crtež djevojčice Ruby. Krojevi su jednostavni, udobni i nosivi. Sve proizvode prave u ograničenim količinama, tako da njihovi kupci imaju skoro pa unikatni proizvod. Materijal je koji biraju 100% češljani pamuk i sve je skrojeno i izrađeno u Sarajevu.

“Djeca su neiscrpan izvor inspiracije. Ruby svakodnevno nešto crta, a njeni najinteresantniji crteži nađu se na našim proizvodima. Kada su u pitanju krojevi naših haljina i majica, pravimo ono što bismo i same nosile”, pojašnjava Selma i dodaje da proizvode za sada plasiraju putem Facebooka i web‑stranice kupcima iz BiH i regije. Često učestvuju na sajmovima i bazarima, što smatraju dobrom prilikom za druženje s kupcima, ali i drugim kreativcima.

“Nama je ‘RubyRed’ za sada hobi, nešto što zaista radimo iz ljubavi. Sve što je kvalitetno, inovativno i izrađeno s ljubavlju može uspjeti, pa čak i u BiH. U BiH imamo dosta sjajnih ljudi, kreativaca koji izrađuju predivne stvari i uspješni su u tome”, odgovara Selma na naše pitanje o tome da li se može živjeti od vlastitog dizajna.

“VUNA.BA”: BOSANSKA TRADICIJA U MODERNOM RUHU

Inspiraciju za proizvode bh. brenda “vuna.ba” dizajnerski tim, Amna i Alisa Mujkanović i Erdal Medenčević, pronašao je u bosanskohercegovačkoj tradiciji prilagođenoj za 21. vijek, koji svoje pojedinačne ideje “upakuju” u moderan, unikatan, bezvremenski i praktičan proizvod. Vole da se igraju bojama i oblicima, a proizvode rade od tradicionalne bosanskohercegovačke ponjave i vune koju ručno boje, češljaju, upredaju i filcaju.

“U nedostatku domaćih suvenira, počeli smo razmišljati šta bismo mi mogli uraditi, a da je naše, domaće. Sjetili smo se ponjave. Rekli smo: ‘Hajde da mi tu ponjavu podignemo s poda, pa da od nje napravimo torbu, ruksak, jastuk, pojas'”, prisjeća se Erdal njihovih početaka i dodaje da su tu kolekciju nazvali “Remake”.

Osim toga, rade i proizvode napravljene od 100% vune bosanskih ovaca, tretirane bez korištenja hemijskih sredstava, tako da su i proizvodi potpuno ekološki. Te su proizvode oplemenili kombinacijom atraktivnih i modernih boja i materijala. Posebno su ponosni na stolice i fotelje urađene od vunenih kuglica različitih boja koje se prave ručno uz pomoć vrele vode i sapuna.

“Naši su proizvodi skupi. Najviše je truda uloženo u kuglice. Pravimo stolice, fotelje, taburee, jastuke, prostirke. Cijenu diktira tehnika izrade. Naši su kupci svi oni koji znaju cijeniti ručni rad i unikat. Stjecajem okolnosti, kod nas su to stranci. Njih interesira samo prirodni materijal i da je to ručni rad i unikat”, pojašnjava Erdal. Kaže da se od vlastitog dizajna može živjeti, ali u Švedskoj, Norveškoj i Americi.

“Kod nas se može živjeti, ali ako imaš drugi posao. Ja imam drugi posao”, zaključuje Erdal.

EDININ ŠARENI SVIJET “NODY”

Koristeći gajtan‑pletenice, poludrago kamenje, kristale, staklene perle i bisere, kreativna bh. umjetnica Edina Džanko izrađuje originalne i šarene “Nody” ogrlice, narukvice, broševe, naušnice, a i druge modne dodatke koji se mogu nositi na različite načine.

Nakit izrađuje tehnikom “soutache”, koja se zasniva na šivanju gajtan‑pletenice oko kamenja i perlica u raznim oblicima. Svaki komad nakita Edina započinje skicom, zatim prelazi na njegovu izradu, a da bi se dobio uredan i lijep proizvod, potrebni su sati i dani predanog rada. Ona svoj proizvod opisuje kao bezvremenski, šareni i veseli svijet boja koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Pojašnjava da je ideja za izradom unikatnog nakita “Nody” nastala sasvim slučajno, kada je bila u očaju zbog nemogućnosti pronalaska posla.

“Odlučila sam se okušati u izradi nakita. Trebalo je samo biti drugačiji, originalan i unikatan te ponuditi nešto što tada niko nije radio. Tako je nastao unikatni nakit ‘Nody’, a inspiraciju pronalazim svuda oko sebe, na ulici, u prirodi, trenutnom raspoloženju, pa i mirisu. Međutim, ideje mi daju i sami kupci”, pojašnjava Edina.

Nakit prodajem putem stranice na Facebooku, a njene mušterije najčešće su žene iz Bosne i Hercegovine, regije i cijelog svijeta.

“Nasreću, primijetila sam povećanu potražnju za ručnim radom i domaćim proizvodima. Nije to još u onoj mjeri u kojoj bi trebalo biti, ali mislim da smo na dobrom putu. Ako svoj posao radite s ljubavlju, odgovorno i, prije svega, kvalitetno, uspjeh neće izostati i može se živjeti i od bosanskohercegovačkog i vlastitog dizajna”, cijeni naša sagovornica.

ZERININE CIPELE “ZiZZa” HIT MEĐU ŽENAMA

Tuzlanka Zerina Gegić dizajnerica je bh. brenda “ZiZZa”, koji se bavi proizvodnjom ženske ručno rađene obuće, tašni i novčanika.

“Kad sam počela razmišljati o svom privatnom biznisu, vidjela sam da kod nas na tržištu nema ženske modne obuće niti je ko proizvodi. Tako sam se odlučila pokrenuti vlastitu izradu cipela”, pojašnjava dvadesetopetogodišnja Zerina, trenutno studentica poslovnog menadžmenta.

Sve proizvode rade bh. majstori u Gračanici, Tuzli i Sarajevu koji imaju dugogodišnje iskustvo u ručnom radu.

“Radi se u različitim etapama, od mene koja dizajnira, zatim modelar izrađuje šablone po kojima se dalje kroji koža, šije i montira. Sve je rađeno u BiH, na što smo ponosni”, pojašnjava naša mlada sagovornica.

Cipele su u cijelosti izrađene od italijanske kože. Repromaterijal koji je neophodan za izradu cipela uvoze jer se ništa od repromaterijala ne proizvodi u BiH. Zerina inspiraciju crpi iz umjetnosti, historije, različitih modnih epoha i svakodnevnog života žena, razmišljajući o tome u čemu se osjećaju ugodno i elegantno.

“Naš je dizajn bezvremenski. Naše cipele mogu koristiti mame, a u budućnosti i njihove kćerke. Trudimo se da radimo obuću koja se može nositi duži period, a bojama pokušavamo uhvatiti trendove. Riječ je o skupljoj obući”, pojašnjava Zerina.

Ovaj brend postoji već dvije godine, a proizvode prodaju online, putem društvenih mreža i u koncept‑radnji u Tuzli, Sarajevu i Mostaru.

“Trudimo se da se proširimo u inostrano tržište jer smo svjesni da se tamo više cijeni ručno izrađeni radovi, ali ja vjerujem da se može i svijest našeg naroda promijeniti. Festival je prilika da građeni vide kako kvalitetno mi proizvodimo. Ovo su proizvodi koji su rađeni s ljubavlju, ne samo s ciljem da se prodaju. To se osjeti na svakom štandu. Unazad 10 godina puno se više prepoznaje kvalitet domaćeg proizvoda, ali treba puno više promocije kroz medije. Za ovaj posao treba vrijeme i ovo nisu poslovi s kojima se možete obogatiti preko noći. Smatram da je kvalitet najbitniji i kvalitetom se samo postiže uspjeh”, poručuje Zerina.

UNIKATNE TORBICE “FRAYA”

Irma Saljević-Krvavac, vlasnica brenda “Fraya design”, kaže da se trudi promovirati domaći, bosanski duh i tradiciju upakiranu u stilske komade. Ova mlada sarajevska umjetnica, po zanimanju akademska slikarka, svoj talent usmjerila je na dizajniranje unikatnih torbica i nakita.

“Trenutno su najaktuelnije tašne. 2009. godine smo počeli s brendom ‘Fraya design’. Na početku je to bio moj hobi koji je već dvije godine prerastao u posao. Ja sam prijavljen brend koji mjesečno plaća sve svoje dažbine, a uspijem zaraditi jednu finu, pristojnu platu”, pojašnjava Irma, koja proizvode prodaje u par radnji, a većinu preko online narudžbi.

“Bh. proizvod je kod nas dosta prepoznat, dok plasiranje u inostranstvo ide malo teže zbog slanja poštom i od ostalih stvari koje ne zavise direktno od nas, manjih proizvođača”, smatra Irma.

Njene torbice i ruksaci inspirirani su motivima s bosanskog ćilima i narodnom nošnjom, ali dizajnirane tako da se mogu pronosati i crvenim tepihom svjetskih festivala i modnih metropola.

 

 

 

Prethodni članak

Ljiljani na jarbolu!

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI