U školi kažu da se svako dijete prihvata kao dragocjeno biće koje je sklono dobru i želi se razvijati i napredovati uz kvalitetno obrazovanje. Dodaju i to da pod pojmom “dobrih ljudi” podrazumijevaju mlade ljude oplemenjene znanjem i vještinama u skladu s vremenom u kojem žive, kao i ljude razvijenog kritičkog mišljenja koji svijet posmatraju iz naučne perspektive

Piše: Edib KADIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Nastava u “Maarif” školama počela je u septembru 2018. godine u kampusu u sarajevskom naselju Mojmilo. U nekadašnjem školskom centru “Gazzaz” učenici predškolskog, osnovnog i srednjeg nivoa obrazovanja pohađaju nastavu na bosanskom jeziku po nastavnom planu i programu Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, a od petog razreda osnovne škole predmeti prirodnih nauka, uz matematiku i informatiku, izvode se na engleskom jeziku. Već u predškolskom obrazovanju izučavaju se engleski i turski kao prvi i drugi strani jezik. Tu su i vannastavne aktivnosti: klub za kodiranje, muzičke radionice, igre za razmišljanje, klub čitalaca, sportski klubovi, robotika, inžinjerstvo, umjetnost, kaligrafija… Sve se ovo uspješno realizira pomoću najsavremenije tehnologije i opreme, poput pametnih tabli, kompjuterskih sala, lego-markera, ateljea za vizualne umjetnosti, kabineta za muziku i profesionalne sportske sale.

U školi kažu da je filozofija obrazovanja Fondacije “Maarif” odgajanje dobrih ljudi, te da se svako dijete prihvata kao dragocjeno biće koje je sklono dobru i želi se razvijati i napredovati uz kvalitetno obrazovanje. Dodaju i to da pod pojmom “dobrih ljudi” podrazumijevaju mlade ljude oplemenjene znanjem i vještinama shodno vremenu u kojem žive, kao i ljude razvijenog kritičkog mišljenja koji svijet posmatraju iz naučne perspektive.

Sanel Mušović, direktor kampusa “Maarif” škola u Sarajevu, kaže da se mnogo vremena potrošilo na dobijanje dozvola kako bi se počelo s cijelom pričom: “Od samog osnivanja Fondacije ‘Maarif’, ta priča pokrenuta je i u Sarajevu. Među prvim predstavništvima Fondacije ‘Maarif’ otvara se jedno i u Sarajevu. Pošto Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju kod nas ima propisane standarde kako se dolazi do legalne dozvole za rad, poprilično se za 2017. godinu već bilo zakasnilo. To je tako zato što u Kantonu Sarajevo imate tri tzv. filtera. Prvo se uradi elaborat koji ocjenjuje komisija u resornom ministarstvu. Nakon toga, kada ova komisija da zeleno svjetlo, elaborat ide u Vladu KS. Kada se elaborat razmotri i opravdanost ovih škola ocijeni pozitivno, on dalje odlazi na Skupštinu, koja daje konačnu odluku. Cijela procedura traje prilično dugo i zato smo s nastavom krenuli 2018. godine u septembru.”

SVESRDNA PODRŠKA KANTONA SARAJEVO

Mušović ističe da je, prolazeći kroz ove procese dobijanja dozvole, shvatio da ima nade za Bosnu i Hercegovinu. “Uvidio sam da je obrazovanje plemenita priča koju su, u našem slučaju, prepoznali mnogi, i to bez obzira na to iz koje političke partije dolaze. Mi smo se u nekim slučajevima iznenadili od koga smo sve dobili podršku da bismo ovaj projekt doveli do kraja, odnosno, do njegovog početka”, objašnjava Mušović.

Predstavnici Fondacije “Maarif” napravili su sporazum s Vakufskom direkcijom Islamske zajednice u BiH, koja je vlasnik cijelog kampusa na Mojmilu, jer ga je prethodni vakif, nakon što je završio realizaciju svog projekta, predao na korištenje Islamskoj zajednici u BiH. Prostor je godinama bio prazan i, kako kažu iz Fondacije, bilo je potrebno mnogo i truda i sredstava da se on obnovi i dovede u useljivo stanje. “Ko god da je bio vakif ovog prostora, halal mu bilo jer je uradio vrlo kvalitetne objekte koji, i pored decenije stajanja i nekorištenja, jesu pretrpjeli oštećenja kao i veliku rekonstrukciju, ali su ipak bili u jako dobrom stanju. Učionice su lijepo osmišljene, osvijetljene, vidi se da je vakif vodio računa o svemu. Na ulazu se može primijetiti da je svako stablo namjenski zasađeno da bi svaki mjesec imao svoju boju tokom proljeća. Čak je i o tome vođeno računa i moramo biti zahvalni na svemu ovome”, kaže Mušović.

Nastava u “Maarif” školama izvodi se po istom nastavnom planu i programu kao i u drugim osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo, s razlikom što je u “Maarif” školama ovaj program podržan i kroz Cambridge sistem. Nastava počinje u pola devet, s tim što učenici već od sedam ujutro mogu doći u školu. Redovna nastava završava se u 13 h ili 14 h, a preostalo vrijeme koristi se za predmete koji se izvode na engleskom jeziku. Također, kako navode iz “Maarif” škole, krenulo se u proces i proceduru za dobijanje međunarodne licence za IB školu. “Mi nakon dva redovna časa kao treći čas ubacimo djeci vannastavnu aktivnost, recimo, pametnu igricu ili neku sportsku aktivnost. Nakon toga ima pauza od sat za ručak i odmor, a četvrti čas nastavljamo s redovnom nastavom. Ovo se pokazalo vrlo efikasnim i djeci veoma prija”, tvrdi Sanel Mušović.

Polovinom augusta 2018. godine obavljeni su razgovori s profesorima, nastavnicima, učiteljima i vaspitačima koji će predavati u “Maarif” školama. Bilo je više od 600 aplikanata. “Iako smo zbog već navedenih zakonskih procedura bili propustili sve upisne rokove i u augustu 2018. godine nismo imali nijednog upisanog učenika, danas, hvala Bogu, imamo više od 170 učenika. Ovdje govorim o predškolskom, osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju. Učenici pristižu svakodnevno i od početka smo ih primali u sve razrede”, prisjeća se Mušović.

Ermin Dogan profesor je geografije u “Maarif” školi od početka školske godine. Dogan tvrdi da je to jedna od najmodernijih škola u kojima je do sada radio. “Slobodno mogu reći da je ovo novi vid školovanja i obrazovanja. Predajem u svim razredima osnovne škole i u dva razreda gimnazije. Zadovoljan sam jer od opreme koja je potrebna za kvalitetno izvođenje nastave imam sve, od standardnih nastavnih sredstava i pomagala, geografskih karata, atlasa, globusa do smartboarda ili pametnih tableta koji olakšavaju rad i nastavnicima i učenicima. Ako želite pokazati prirodnu pojavu ili proces, npr. kretanje lednika, to se danas vrlo lahko može uraditi zbog odlične opreme koju imamo. Djeca su oduševljena uvjetima u kojima uče, ali i pristupom nastavnika, jer mi dosta pažnje poklanjamo tom individualiziranom pristupu, u smislu da se svakom učeniku posvećuju vrijeme i pažnja.”

NEMA KAŽNJAVANJA I OMALOVAŽAVANJA

Amila Mehinagić, diplomirani pedagog i psiholog, tvrdi da je presretna što je dio “Maarif” kolektiva. “ Najvažnije nam je da vidimo da je dijete sretno, i to nam je uvijek u fokusu. Imamo vrlo dobru komunikaciju s roditeljima. Nedavno smo stupili u projekt saradnje s vrtićima iz Hrvatske i Litvanije pod nazivom ‘Hello to the World’. Tu se djeca uče toleranciji i otvorenoj komunikaciji s djecom iz drugih zemalja. Imaju teme o kojima se razgovara i na kraju se dobija zastava tolerancije. Imamo predviđene četiri odgojne grupe, dvije grupe od prve do treće godine, treću od četiri do pet i četvrtu grupu od pet do šest godina”, naglašava Mehinagić.

Učiteljica trećeg razreda škole “Maarif” Irma Ahmić kaže da su rezultat zajedničkog rada sretna djeca koja s radošću idu u školu: “Moje dijete je, dok je išlo u staru školu, bilo izuzetno nesretno i na njemu se vidjelo da ima mnogo problema i nedostataka u njegovoj školi. Nakon što sam ga prebacila u ‘Maarif’, ono jedva čeka da ide u školu. Koliko često to možete čuti? Govorim i iz pozicije učitelja, a i roditelja. Cijelo okruženje u ‘Maarifu’ izuzetno pozitivno utječe na djecu, jer, ako imate sretno dijete, onda imate i dijete koje se trudi da uradi sve svoje zadatke na vrijeme, i više, i onda rezultati ne mogu izostati. Djeca su zainteresirana, spremna da pitaju, da kažu ono što misle, da kažu da se ne slažu s nečim, i niko ih i ne kritizira zbog toga. Također, roditelji su maksimalno uključeni u cijeli program obrazovanja, a onda vidimo i da su presretni i jako zadovoljni s rezultatima koje smo ostvarili za kratko vrijeme.”

Dijete Feyze Tanok-Šehbajraktarević također ide u “Maarif” školu. Kaže kako joj je najvažnije da postoji dobra komunikacija između nje i nastavnika i, ako postoji bilo kakav problem, bez ustezanja se obrati nastavnicima i uvijek bude saslušana. I djeca Dženete Kukuljac idu u “Maarif” školu. Ima dvoje djece u vrtiću, u srednjoj i velikoj grupi, a najstarija curica pohađa treći razred osnovne škole. “Razlika je velika u metodama koje koriste nastavnici u ovoj školi, kao i u slobodi koja je itekako prisutna, a to je da djeca biraju način usvajanja znanja koji njima odgovara a da se pri tome ostane unutar nastavnog plana i programa. Za svako dijete pristup je individualiziran, i to mi zaista odgovara, jer mislim da se tada maksimalno iskorištava taj dječiji potencijal. Pri svemu tome, djeca veoma uživaju i jedva čekaju da idu u školu. U ovoj školi nema nikakvog obilježavanja, nema kažnjavanja, etiketiranja i omalovažavanja. Svako dijete je drugačije i kao takvo je prihvaćeno. Djeca se uče da se dopunjuju, oslanjaju jedno na drugo u svakodnevnim aktivnostima. Nikada u ovih sedam mjeseci nismo dobili kritike na našu djecu, dok je to bilo stalno prisutno u prethodnoj školi. Ne govorim da se u ‘Maarifu’ djeca samo hvale, ali nastavnici znaju da izvuku dječiji potencijal koristeći drukčije metode, koristeći izazove koji su djeci zanimljiviji”, priča Dženeta.

Sanel Mušović, direktor kampusa “Maarif” škola u Sarajevu, naglašava da, kada je riječ o obrazovanju, tu su plodovi više nego slatki, ali na njih se dugo čeka. “Vjerujem da će ‘Maarif’ ubrzo biti prisutan i u ostalim gradovima Bosne i Hercegovine. Cilj nam je da sebe, osoblje, a i roditelje uvjerimo u pozitivnu misiju i ovu obrazovnu renesansu. ‘Maarif’ je škola otvorena za sve učenike i ne prepoznajemo nikakve razlike, jer svi imaju jednake uvjete za rad. Siguran sam da će ovaj kampus, s potencijalima i s našom djecom u ovom gradu i u ovoj zemlji, biti jedna od najsvjetlijih tačaka ove ‘Maarifove’ misije”, uvjeren je Mušović.

“Maarif” predstavništva u 52 zemlje svijeta

Fondacija “Maarif” osnovana je u junu 2016. godine aktom Parlamenta Republike Turske i jedina je ovlaštena ustanova koja Tursku predstavlja u inostranstvu na polju obrazovanja. Fondacija “Maarif” ima predstavništva u 52 zemlje svijeta, a u 95 zemalja uspostavila je službeni kontakt u području obrazovanja. U 35 zemalja odvijaju se obrazovne aktivnosti, od toga na dva univerziteta i u 265 škola. Škole “Maarif” pohađa 29.000 učenika i u 38 zemalja potpisan je protokol o saradnji. Fondaciju krasi i 30 učeničkih domova i, kako iz Fondacije kažu, Fondacija “Maarif” predstavlja svojevrsna vrata Republike Turske prema svijetu na polju međunarodnog obrazovanja, koja otvaraju put kulturne i civilizacijske razmjene u stjecanju zajedničkog dobra. Salih Sağır, koordinator Fondacije “Maarif” za Balkan i Istočnu Evropu, tvrdi kako je Fondacija “Maarif” osnovana u cilju pružanja obrazovanja od predškolskog do visokog obrazovanja, uz stipendiranje učenika, otvaranje škola, učeničkih i studentskih domova i drugih obrazovnih ustanova. “Cilj nam je i osposobljavanje nastavnika i odgajatelja u svrhu pružanja obrazovanja u obrazovnim ustanovama Fondacije, te provođenje naučnih istraživanja i rad na razvoju obrazovnih metoda, izdavaštva i drugih obrazovnih aktivnosti u skladu sa zakonom zemlje u kojoj se Fondacija nalazi. Treba spomenuti da smo, u skladu s ciljevima Fondacije ‘Maarif’ i kosultacijama s nadležnim ministarstvom i drugim državnim ustanovama, do sada uspostavili službeni kontakt u 95 zemalja svijeta, a u 18 zemalja preuzeto je 197 škola koje su povezane s FETÖ / PDY, a koje pohađa 25.062 učenika. Osim toga, u 38 zemalja svijeta potpisani su novi ugovori za preuzimanje FETÖ / PDY škola i otvaranje novih škola, kao i proces primopredaje”, napominje Sağır, te dodaje da se “Maarif”, kada je riječ o Evropi i Balkanu, trenutno nalazi u 15 zemalja u smislu regionalne koordinacije, a s 11 zemalja je uspostavljen službeni kontakt. “Predstavništva su osnovana u 6 zemalja: Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Rumunija i Turska Republika Sjeverni Kipar. U 2019. godini u novim zemljama se osnivaju nova pravna lica kao predstavnici Fondacije, te je uz to planiran i početak obrazovnih aktivnosti. Dakle, ukupan broj škola različitih obrazovnih nivoa na području Istočne Evrope i Balkana jeste 24, tj. 294 razreda, odnosno 2.100 učenika. Uz to, imamo dva učenička doma za učenike srednjih škola, jedan univerzitet i 255 lokalnih nastavnika i odgajatelja, uz 9 nastavnika iz Turske”, dodao je Sağır.