Samedin Kadić, Mali leksikon velikih tema, Centar za napredne studije, Sarajevo, 2019, 235 str.
ologa, već iz pozicije teoretičara i kritičara kulture, razmatrajući kako se kroz vrijeme mijenjao naš odnos prema onome što smatramo smislom života.</p>
<p>Osim dragocjenog promišljanja novih oblika društvenih i kulturnih formi utemeljenim na spregama prastarih matrica kolektiviteta, ova je knjiga posebno važna za razumijevanje onog što bismo mogli nazvati duhom vremena. Jedna takva knjiga, pisana na bosanskom jeziku, publicirana je prošle sedmice pod nazivom <em>Mali leksikon velikih tema</em>. Njen autor Samedin Kadić pokušao je, za razliku od Eagletona, barem u prvom dijelu naslova sačuvati ponešto od hronične skromnosti muslimanskog intelektualca. Međutim, sadržaj ove knjige u svakom je smislu neskroman!</p>
<p>Staviti na dvjesto stranica toliku količinu znanja i pritom je učiniti preglednom može samo neko ko se prema jeziku odnosi poput kakva pjesnika. I doista, u ovoj knjizi nema rečenice koja je višak. Bogat repertoar tema sagledan je kroz leće Kadićeve kritičke optike i zaogrnut najvažnijim savremenim naslovima iz filozofije, sociologije, futurologije i teorije kulture. Interdisciplinarno razmetanje dosezima različitih nauka i naučnih disciplina u ovoj knjizi nije neobično, već neizbježno.</p>
<p>Knjiga je, kako piše autor u uvodu, zamišljena kao registar onih tema koje generički obuhvataju neke od najvažnijih globalnih trendova i tendencija što određuju našu sadašnjost, trasirajući srednjoročnu budućnost. Širok spektar tema kreće se od pojmova biosa, identiteta, kontingencije i multikulturalizma, preko duga, siromaštva, nejednakosti i nezaposlenosti, pa sve do pojmova neoliberalizma, budućnosti, energije. Svako od poglavlja tretira jedan od dvadeset i tri pojma obuhvaćena ovom knjigom. Riječ je, dakle, o leksikonu najvažnijih označitelja našeg vremena. Za svaki od njih data je kratka povijest i moguće projekcije budućnosti, ali ne na način predviđanja drevnom bošnjačkom metodom gledanja u findžan, već kroz otkrivanja slika mogućih i vjerovatnih budućnosti na osnovu jasnog uvida u našu sadašnjost. Uz nesumnjivi doprinos knjige studijima budućnosti i <em>trendtrackingu</em>, njena najveća vrijednost ogleda se u mapiranju epistema naše sadašnjosti.</p>
<p>Na tom tragu treba čitati i završni esej publiciran u ovoj knjizi umjesto zaključka. On je izrazito bitan za razumijevanje trenutne šizofrene napetosti koju muslimani osjećaju između dvaju pritisaka: postmodernosti i tradicionalizma. Sukob je to na relaciji manjka i viška vjerovanja. Međutim, u neprestanom transcendiranju napetosti između postmodernosti i tradicionalizma Kadić prepoznaje suovisnost, te ističe da su granice između ovih dvaju pojmova često pobrisane, “budući da militantni tradicionalizam ponekad ima izvor u postmodernom nihilizmu, dok, istovremeno, relativistički, postmoderni ludizam u nekim situacijama otkriva svoju militantnu, fundamentalističku prirodu”.</p>
<p>Ukazavši na istinu koju mnogi zanemaruju, da su osnovni ontološki postulati postmodernizma u neosporivoj oprečnosti s učenjem islama, Kadić ističe da muslimani ipak imaju šta naučiti iz postmodernizma, prije svega misleći na rehabilitaciju kritike i analizu dispozitiva moć – vjera. Kritika vjerskih narativa formiranih u sprezi s vlašću, smatra Kadić, od velikog je značaja za muslimane danas. Autor smatra da je u tim “velikim pričama” ključno razlikovati ljudsko od božanskog, budući da se ljudski odgovori nekad nameću kao božanska rješenja. Kako zaključuje autor: “Možda bi takve analize otkrile da su mnoge ‘istine’ tek nečija mišljenja, diskursi u Foucaultovom smislu.”</p>
<p>Knjiga <em>Mali leksikon velikih tema</em> jedan je od rijetkih svjetionika na bosanskohercegovačkoj intelektualnoj sceni što ne trguje idejama prošlosti, već osvjetljava maglovite sokake naše mračne sadašnjosti, ukazujući i na obrise horizonata budućnosti. U našem jezičkom, akademskom, kulturnom i društvenom kontekstu njen je značaj neizreciv.</p>
<p> </p>
<p><strong> </strong></p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
U Stocu imamo posla s klasičnim krstašima iz 11. i 12. stoljećaSljedeći članak
Tiho, probudit ćeš boga Tanatosa
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.