Premijer Etiopije Abiy Ahmed primio je 10. decembra 2019. Nobelovu nagradu za mir u Oslu i u svom se govoru prisjetio vremena kada je bio mladi vojnik u sukobu protiv Eritreje. Jedanaest mjeseci kasnije, isti je čovjek objavio rat nesagledivih posljedica u svojoj zemlji, prkoseći međunarodnoj zajednici, koja zahtijeva veće napore za dijalogom i mirnim rješenjem.
, ali rat se ne može spriječiti samo dobrom voljom i odlukom jedne od strana. Mir mora biti uzajamni izbor obje strane.”</p>
<p>Nekoliko je sati ranije Nobelovac naredio vojsci da napadne planinsko područje zemlje na sjeveru kao i da pohvata vođe TPLF-a.</p>
<p>Iako Ahmed inzistira na svojoj ideji brzog rata te tvrdi da njegovi neprijatelji gube, čini se da se stvari na terenu kompliciraju. Opseg sukoba postaje sve širi. U petak navečer dvije rakete koje je lansirao TPLF pale su na dvije zračne luke u regiji Amhara, a čelnik Tigriyana Debretsion Gebremichael tvrdi da se njegove snage suprotstavljaju eritrejskim vojnicima na mnogim frontovima. Također je objavio da je aerodrom u Asmari, glavnom gradu Eritreje, bombardiran u subotu.</p>
<p>“Trenutak zatvaranja oka dovoljan je da mirnog čovjeka pretvori u ratnika”, rekao je britanski romanopisac Samuel Butler. Pitanje koje svijet sada postavlja jeste kakav je Ahmed, zapravo, vođa. Rođen je od oca muslimana iz etničke skupine Oromo i majke kršćanke Amhare, koja pripada jednoj od dvije najvažnije etničke skupine u zemlji.</p>
<p>Skromnog je porijekla. Vrlo mlad pridružio se borbi protiv diktatora Mengistua, a nakon njegovog pada 1991. pridružio se vojsci, gdje je radio na obavještajnim zadacima. Istodobno se ubrzano uzdizao na ljestvici unutar Oromo demokratske stranke, jedne od skupina koja je činila koaliciju koja je vladala Etiopijom u posljednja dva desetljeća.</p>
<p>Kada je došao na vlast 2018. godine, nije trebalo dugo da zaslijepi svijet: zajednička vlada, žena u predsjedništvu, puštanje političkih zatvorenika, mir s Eritrejom nakon 20 godina sukoba i duboke reforme u etnički utemeljenom saveznom sistemu koji Etiopijom vlada od 1991. godine. Međutim, nepuna tri mjeseca kasnije, Ahmed je preživio pokušaj atentata, a taj ga je napad podsjetio na kakvom se, zapravo, nestabilnom terenu nalazi.</p>
<p>Vođe grupe Oromo, etničke skupine kojoj pripada po ocu, počeli su ga optuživati za izdaju, dok su čelnici Tigraya, lišeni pozicije koju su imali unutar vladajuće koalicije, proglasili otvorenu pobunu. Duboke podjele u složenoj, kompliciranoj Etiopiji, zemlji sa 110 miliona stanovnika, prijete Ahmedovom političkom projektu.</p>
<p>Opća je percepcija u inozemstvu da je on iskren reformator, 44-godišnji vođa na kontinentu naviknutom na gerontokraciju, koji svoju zemlju želi voditi prema pravednijem i modernijem sistemu. Ovakav način razmišljanja objašnjava zašto se njegov pokušaj stvaranja nove Etiopije zasnovane na državljanstvu, a ne na etničkoj pripadnosti, što je sažeto u njihovoj filozofiji Medemera (što se može prevesti kao unija) sukobljava sa podjelama koje traju stoljećima.</p>
<p>Oni koji ga podržavaju smatraju da Ahmedu nije preostalo ništa drugo nego da objavi rat protiv rastućeg izazova neovisnosti Tigraya. “Njegov Nobel neće značiti ništa ako ne može spasiti Etiopiju”, rekao je medijima Redwan Hussein, jedan od njegovih najvjernijih suradnika.</p>
<p>Međutim, ne misle svi na taj način, posebno u unutrašnjosti zemlje. U februaru ove godine, samo dva mjeseca nakon ceremonije u Oslu, etnički Tigray a etiopski intelektualac Alemayehu Weldemarian napisao je sljedeće: “Što se tiče njegovog početnog pristupa s Eritrejom, Abiy Ahmed je uspio tamo gdje su njegovi prethodnici propali jer on i predsjednik Isaias Afewerki dijele zajedničkog neprijatelja: TPLF”.</p>
<p>Žestoka bitka protiv čelnika Tigraya, koja je ovih dana dovela do otvorenog rata, ne može sakriti činjenicu da je Ahmed u dvije godine svog mandata pokrenuo i nasilnu represiju nad članovima zajednice Oromo, stavljajući njene glavne vođe u zatvor, pod optužbom za terorizam.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.