Trajnost cjepiva i mogući ponovni recidivizam kod ranjivih skupina dva su izazova koja Jean Lang ima na umu. Kompanija Sanofi, uz podršku Koalicije za inovacije u pripremi epidemije i Ministarstva zdravstva Francuske, također razvija imunizaciju na temelju S proteina novog koronavirusa koristeći svoje iskustvo sa SARS-om. "Pokušavamo pronaći adjuvans sa snažnijim i dugotrajnijim odgovorom. Moramo razumjeti učinak koji će cjepivo imati na različite imunološke sisteme, rizike i koristi", objašnjava on.
 već je tzaradio nadimak “Doktor Coronavirus” i on se tome smije. Svakog jutra se budi u 6.30, uključi radio i prva riječ koju čuje je „koronavirus“. Prije mjesec dana počeo je sintetizirati novi virus kako bi pronašao cjepivo koje će pomoći ljudima koji još nisu oboljeli od bolesti. Uz to, zajedno sa istraživačicom Isabel Sola, provodi projekt koji financira Europska komisija za razvoj monoklonskih antitijela za liječenje već zaraženih pacijenata.</p>
<p>Tim od 16 profesionalaca želi razviti imunizaciju koja uključuje oslabljeni virus tako da imunološki sustav stvara antitijela protiv stvarnog virusa i adjuvans koji pojačavaju opći imunološki odgovor. “Mi radimo sa koronavirusima već 35 godina i već smo razvili vakcine koje su pokazale 100% zaštitu kod miševa”, objašnjava Enjuanes. Prije stvaranja cjepiva protiv SARS-CoV-2, tim mora sada identificirati gene virulencije patogena i stvoriti novu, bezopasnu verziju toga, što je posao koji će trajati mjesecima.</p>
<p>Enjuanes spominje kako u Kini lijek s terapijskim djelovanjem testiraju na oko 1.000 pacijenata. Rezultati će izaći sredinom aprila, ali “oni su već pokrenuli proizvodnju, pretpostavljamo da djeluje”, kaže stručnjak.</p>
<p>Maria Elena Bottazzi, zamjenica direktora Centra za razvoj cjepiva na Univerzitetu Baylor (SAD), radi na ovom polju već 20 godina. Njihova laboratorija razvija univerzalno cjepivo poput onog koje su već stvorili protiv SARS-a. “Ovo cjepivo moglo bi biti djelomično oružje za zaštitu kako bi se spriječili teški slučajevi Covid-19 i eventualno smanjili smrtnost”, tvrdi on. Sada tim stvara sličnu vakcinu koja uključuje točan genetski slijed proteina S koji SARS-CoV. -2 se vežu za ljudske ćelije i inficiraju ih.</p>
<p>“U slučaju proteina S, mutacije su rijetke i ako se dogode, pozitivan dio je što nam omogućuju procjenu načina na koji se virus razvija i pronalazimo najbolje rješenje”, kaže ona. Za nju će najefikasniji način borbe protiv epidemije biti kombiniranje liječenja, od antitijela za ljude koji su već zaraženi, cjepiva za sprječavanje novih infekcija, preko dostupnih lijekova za suzbijanje simptoma.</p>
<p>Jedna druga američka kompanija svoj lijek zasniva na RNA koji proizvodi protein S tako da imunološki sistem to prepoznaje i zna kako uništiti pravi virus.</p>
<p>Trajnost cjepiva i mogući ponovni recidivizam kod ranjivih skupina dva su izazova koja Jean Lang ima na umu. Kompanija Sanofi, uz podršku Koalicije za inovacije u pripremi epidemije i Ministarstva zdravstva Francuske, također razvija imunizaciju na temelju S proteina novog koronavirusa koristeći svoje iskustvo sa SARS-om. “Pokušavamo pronaći adjuvans sa snažnijim i dugotrajnijim odgovorom. Moramo razumjeti učinak koji će cjepivo imati na različite imunološke sisteme, rizike i koristi”, objašnjava on.</p>
<p>Hanneke Schuitemaker, biologinja koja vodi projekt virusnih cjepiva u firmi Janssen, podružnici Johnson & Johnsona, koristi ih za rješavanje varijabilnosti patogena svake godine. “Svi se moraju zaštititi od gripe, a ne samo za SARS-CoV-2, ne gradimo ništa posebno”, kaže ona. Njen tim ima dvije dvije zvijezde moderne tehnologije: Advac, najčešće korištenu virusnu vektorsku platformu za dizajn vakcina i PER.C6, proizvodni sistem za proizvodnju širokog spektra proizvoda, koji su se pokazali efikasnim za eksperimentalno cjepivo protiv Ebole, Zika virzusa, RSV.a (respiracijski sincicijski virus) i HIV-a.</p>
<p>Njihov tim već je razvio devet različitih dizajna koje će uskoro testirati na primatima. Izazov koji Schuitemaker ističe jest potreba za proizvodnjom velikih doza cjepiva. „Možemo proizvesti do 300 miliona doza godišnje i nadamo se da ćemo dostići 500, ali to još uvijek neće biti dovoljno. Moramo se pripremiti za sve moguće scenarije “, upozorava on.</p>
<p>S druge strane, laboratorija za cijepljenje Pasteur Instituta (Francuska), koju vodi Frédéric Tangy, radi na vakcini protiv ospica kojoj pokušava dodati antigene SARS-Cov-2. Nadaju se da će ga imati do septembra.</p>
<p>Istražuju se ne samo vakcine i antitela. Procjenjuje se i mogućnost upotrebe drugih lijekova koji su dostupni na tržištu ili u razvoju za druga oboljenja kao mogući tretmani za Covid-19. /R.S./</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Iran šalje vojsku u borbu protiv virusaSljedeći članak
Zašto kupujemo toaletni papir?
