U samo pet godina katolička populacija u nekada najvećoj bh. nadbiskupiji smanjila se, dakle, za četvrtinu. Smanjenje prirodnim putem, uslijed negativnog prirodnog priraštaja, odnosno zbog većeg broja umrlih od rođenih, u ukupnom negativnom trendu sudjeluje s 25%. Za sve ostalo krivo je iseljavanje.
 broj katolika 2018. smanjen za 494, odnosno za 23,1%. Primjene li se negativni trendovi registrirani u ovih 26 župa i na ostale župe ove nadbiskupije, broj katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji na kraju 2018. bit će manji od 146.000. To znači da se broj katolika od stupanja Hrvatske u EU u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, koja, između ostalog, obuhvata srednju Bosnu, Brčko, Posavski kanton, Kanton Sarajevo, Zeničko-dobojski kanton i Tuzlanski kanton, smanjio za približno 44.000, odnosno za 23%.</p>
<p>U samo pet godina katolička populacija u nekada najvećoj bh. nadbiskupiji smanjila se, dakle, za četvrtinu. Smanjenje prirodnim putem, uslijed negativnog prirodnog priraštaja, odnosno zbog većeg broja umrlih od rođenih, u ukupnom negativnom trendu sudjeluje s 25%. Za sve ostalo krivo je iseljavanje.</p>
<p>Broj katolika u cijeloj Bosni i Hercegovini smanjen je 2017. za 3,6%, odnosno za nešto više od 14.000, a očekuje se da njihov broj na kraju 2018. iznosi nešto više od 360.000. To znači da se broj katolika u odnosu na 1991. smanjio za 56%, a u odnosu na popis 2013. godine za 35%. Treba napomenuti da se rezultati popisa stanovništva iz 2013. i rezultati popisa kojeg obavlja katolička crkva razlikuju. Najveći poslijeratni broj katolika u Bosni i Hercegovini zabilježen je 2003. godine, kada je u BiH živio 464.821 katolik.</p>
<p>U odnosu na taj broj, danas ih je manje za nešto više od 100.000, odnosno za približno 23%. Budi li trendovi uspostavljeni između 2013. i 2018. godine nastavljeni, te se broj katolika u Bosni i Hercegovini nastavio smanjivati za približno 3,7% godišnje, odnosno za 5% u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, za dvadesetak godina katolici bi mogli potpuno nestati iz većeg dijela države i svesti se na nekoliko zapadnohercegovačkih općina u kojima će mahom živjeti starci i Dragan Čović, kojem će u goste ponekad doći dijasporni Ivo Lučić.</p>
<p> </p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.
