U samo pet godina katolička populacija u nekada najvećoj bh. nadbiskupiji smanjila se, dakle, za četvrtinu. Smanjenje prirodnim putem, uslijed negativnog prirodnog priraštaja, odnosno zbog većeg broja umrlih od rođenih, u ukupnom negativnom trendu sudjeluje s 25%. Za sve ostalo krivo je iseljavanje.
 broj katolika 2018. smanjen za 494, odnosno za 23,1%. Primjene li se negativni trendovi registrirani u ovih 26 župa i na ostale župe ove nadbiskupije, broj katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji na kraju 2018. bit će manji od 146.000. To znači da se broj katolika od stupanja Hrvatske u EU u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, koja, između ostalog, obuhvata srednju Bosnu, Brčko, Posavski kanton, Kanton Sarajevo, Zeničko-dobojski kanton i Tuzlanski kanton, smanjio za približno 44.000, odnosno za 23%.</p>
<p>U samo pet godina katolička populacija u nekada najvećoj bh. nadbiskupiji smanjila se, dakle, za četvrtinu. Smanjenje prirodnim putem, uslijed negativnog prirodnog priraštaja, odnosno zbog većeg broja umrlih od rođenih, u ukupnom negativnom trendu sudjeluje s 25%. Za sve ostalo krivo je iseljavanje.</p>
<p>Broj katolika u cijeloj Bosni i Hercegovini smanjen je 2017. za 3,6%, odnosno za nešto više od 14.000, a očekuje se da njihov broj na kraju 2018. iznosi nešto više od 360.000. To znači da se broj katolika u odnosu na 1991. smanjio za 56%, a u odnosu na popis 2013. godine za 35%. Treba napomenuti da se rezultati popisa stanovništva iz 2013. i rezultati popisa kojeg obavlja katolička crkva razlikuju. Najveći poslijeratni broj katolika u Bosni i Hercegovini zabilježen je 2003. godine, kada je u BiH živio 464.821 katolik.</p>
<p>U odnosu na taj broj, danas ih je manje za nešto više od 100.000, odnosno za približno 23%. Budi li trendovi uspostavljeni između 2013. i 2018. godine nastavljeni, te se broj katolika u Bosni i Hercegovini nastavio smanjivati za približno 3,7% godišnje, odnosno za 5% u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, za dvadesetak godina katolici bi mogli potpuno nestati iz većeg dijela države i svesti se na nekoliko zapadnohercegovačkih općina u kojima će mahom živjeti starci i Dragan Čović, kojem će u goste ponekad doći dijasporni Ivo Lučić.</p>
<p> </p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
SDP i DF kao taoci Naše stranke
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.