“Mislim da neki novi mađarski muslimani griješe kada pokušavaju o islamu učiti uglavnom ili isključivo preko arapskog svijeta. Pogotovo djevojke i žene koje se udaju za Arape nakon što prime islam. Praktičnije, bliže, jeftinije i lakše bi im bilo da izučavaju Bosnu i Hercegovinu, te bošnjačku kulturu prakticiranja islama”, kaže Budimpeštanka Anna Lenard

Piše: Amir TELIBEĆIROVIĆ

U mnogim krajevima današnje Bosne i Hercegovine, kako je poznato, moguće je javno nekažnjeno negirati pojam Bošnjak ili Bošnjaci, malo iz neupućenosti onih koji to čine, a mnogo više iz upućenih političkih razloga. Slična je situacija i u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji.

Istovremeno, ima krajeva evropskog kontinenta gdje imenica Bošnjaci ili Bošnjak nikome ne para uho, a nema ni problema s javnom upotrebom termina. Naprimjer, u Mađarskoj. Ondje odavno postoji selo pod imenom Bošnjaci, ili Bosnyakok na mađarskom, pored Pečuha, pretežno nastanjeno bosanskim katolicima koji tu žive generacijama. No, za ovu priču značajniji je službeni naziv jednog trga i jedne stanice gradskog prijevoza u prijestonici Mađarske. Ime im je Bosnyak Ter na mađarskom. To je, oficijelnim imenom, Bošnjački trg i nalazi se u neposrednoj blizini centra Budima. Naziv trga datira iz 1901. godine. Poslije austrougarskog preuzimanja Bosne i Hercegovine, kajzer Franc Jozef pozvao je bošnjačke vojnike u Budimski zamak, da ondje budu zaštitari. Trg Bošnjaka u Budimpešti tako je nazvan njima u čast.

U blizini ovog trga živi Anna Lenard, turistički vodič kroz Mađarsku, Češku i Poljsku. Ona se u svom poslu bavi i alternativnim i službenim historijatom spomenutih država i izučavanjem Budimpešte kao užom specijalnošću.

Anna Lenard radi za raznoliku turističku internacionalnu klijentelu. Usput vodi i manju lokalnu agenciju koja se bavi tematskim turama kroz Budimpeštu. Govori engleski, francuski, donekle ruski, a odnedavno se zainteresirala za bosanski jezik. U nekoliko navrata posjetila je Sarajevo, nakon čega je počela primjećivati historijske i kulturološke veze između Mađarske i Bosne i Hercegovine. Stoga je, kaže, vidjela omanju simboliku u tome da godinama stanuje blizu Bošnjačkog trga u Budimu. Neke od tematskih tura kroz Budimpeštu, koje je ona osmislila, a realizira ih s nekoliko vodiča saradnika, bave se obilaskom i objašnjavanjem osmanskog prisustva u Mađarskoj. Tada se posjećuju objekti za koje mnogi nisu znali da potječu iz osmanskog razdoblja Budimpešte. Ove ture dosta su posjećene i od samih Mađara, ne samo od stranih  gostiju. Lenard je potom koncipirala turu pod nazivom “Muslimani među nama”.

Ovom turom priča se proširuje izvan okvira osmanske historije. Anna Lenard je prije pet godina primila islam i od tada se njena zainteresiranost za promociju islamskih vrijednosti ističe kroz njene ture. Anna je privatnim istraživanjima otkrila da je islam bio prisutan u Mađarskoj i prije i poslije osmanskog perioda.  Svojim ophodnjama ovakvih tematskih tura Anna usput radi na otklonu predrasuda prema muslimanima i prema islamu, prvenstveno u Mađarskoj. Tvrdi da je do sada uglavnom imala pozitivne reakcije gostiju. Spomenuta tura podrazumijeva posjetu aktivnim mesdžidima Budimpešte, pa mjestima na kojima su se nekad nalazile džamije Budimpešte, stari turski hamami, kao i prepričavanje životnih priča nekoliko istaknutih ličnosti bližeg mađarskog historijata koji su bili muslimani. Među njima je bilo književnika, oficira, inženjera, putopisaca za koje mnogi Mađari ne znaju da su bili muslimani, iako su njihovi životopisi zabilježeni u enciklopedijama i ponekim školskim udžbenicima. Od poznatijih ličnosti koje su predstavljene ovom turističkom turom jeste Germanus Abdulkerim, mađarski orijentalist. U jednoj katoličkoj katedrali Pešte, na obali Dunava, nalazi se sačuvan mihrab u zidu, što je također pretvoreno u turističku zanimljivost. Nekoliko tamošnjih katoličkih objekata otvoreno je u prostorima bivših osmanskih, ali i mađarskih džamija. Tragovi nekadašnjih džamija i medresa još se mogu vidjeti u nekim samostanima, crkvama i katedralama Budimpešte.

Što se tiče današnje Mađarske, mnogo Evropljana izvan Mađarske ima rezervu prema ovoj državi, ponajviše zbog kontroverzi koje prate ime predsjednika njene vlade Viktora Orbana. On se istakao antiemigrantskom, a potom i antimuslimanskom retorikom. Stoga je nekome možda teško zamisliti turističke i obrazovne ophodnje Budimpešte, koje bi se tematski odnosile na islam u Mađarskoj. Međutim, ono što se iz medija ne može baš saznati jeste to da broj Mađara koji primaju islam raste uporedo s lokalnom ksenofobijom i šovinizmom. U mesdžide redovno dolaze domicilni Mađari koji izgovaraju šehadet ili samo ljudi koji su radoznali da nauče o islamu uživo nešto više od onoga što se nudi po internetu.

“Viktor Orban nam je na neki način napravio uslugu. Nakon njegovih izjava o muslimanima, mnogi Mađari počeli su se interesirati za islam”, tvrdi Anna Lenard.

Ona je nastavila s neobičnim turističkim ponudama. Sada organizira “Halal-turu kroz Budimpeštu”. Klijenteli koju to zanima Lenard omogući posjetu hotelima, restoranima i objektima koji zadovoljavaju standarde halala certifikata. Ova tura je u povoju, djelimično je predstavljena u Sarajevu kroz reklamne letke, a među gostima je imala jednu porodicu iz Malezije. U Budimpešti ima ugostiteljskih objekata koji posluju s halal-ponudom i načinom rada. Anna je nailazila na manje nesporazume s nekim arapskim studentima i žiteljima današnje Budimpešte, koji su ismijavali ovakvu turističku ponudu jer su insistirali na tome da u halal-ponudu spada samo hrana.

Anna Lenard pokušava dokazati da je halal-poslovanje mnogo šireg spektra i da tu osim hrane i pića spada i hotelski način poslovanja, način trgovanja, zabave, menadžmenta, odnosa prema gostima… S te strane je pokazala interes za sajam “Sarajevo Halal Fair”, za koji je prekasno čula prošle godine, ali se nada mogućnosti za neku poslovnu posjetu forumu naredni put. Što se tiče zanimanja za bošnjački historijat, politiku i kulturu, naša sugovornica kaže: “Mislim da neki novi mađarski muslimani griješe kada pokušavaju o islamu učiti uglavnom ili isključivo preko arapskog svijeta. Pogotovo djevojke i žene koje se udaju za Arape nakon što prime islam. Praktičnije, bliže, jeftinije i lakše bi im bilo da izučavaju Bosnu i Hercegovinu, te bošnjačku kulturu prakticiranja Islama.”

Anna Lenard vodi i popularan internet blog na mađarskom jeziku posvećen savremenim muslimanskim dilemama u Mađarskoj, uglavnom. Nakon njene prošlogodišnje posjete Sarajevu, veći broj tekstova, putopisa, analiza i opisa na ovom blogu posvećen  je Bosni i Bošnjacima.