Eksperti tvrde da Grčka nema nikakvu pravnu osnovu za naoružavanje 12 otoka i da je to oprečno Lozanskom sporazumu iz 1923. godine, kao i Pariškom mirovnom sporazumu iz 1947. godine, piše Anadolu Agency (AA).

Eksperti prava također najavljuju da će Republika Turska na međunarodnu agendu staviti svoje zahtjeve za prava na morima koja su bazira na Sporazumu iz Lozane te Ushi i Montreaux konvencijama o tjesnacima.

Zamjenik rektora Univerziteta u Istanbulu Ilyas Topsakal za AA je kazao kako je 27. juna 1946. godine na Pariškoj konferenciji donesna odluka da Grčkoj pripadne 12 otoka uz obrazloženje da je grčka populacija na njima bila većinska.

Ističući da su sporovi oko tih otoka između Turske i Grčke počeli od 1932. i 1952. godine, Topsakal je kazao da su i današnje tenzije izazvane time što je Grčka, oprečno sporazumima iz Lozane i Pariza, počela naotužavati te demilitarizirane otoke.

On je kazao da je to naoružavanje pčelo 60-tih godina prošlog stoljeća kada je Egejsko more došlo u žižu bilateralnih nesuglasica i borbe za nadmoć.

Topsakal je također kazao da su neutemeljene i grčke tvrdnje da otoke naoružava u skladu s Konvencijom iz Montreuxa jer je taj čin jasno oprečan međunarodnom pravu.

“Većina otoka koji su pod suverenitetom Grčke imaju status zaštićenih i demilitariziranih regija prema međunarodnim sporazumima. Sporazumom iz Lozane i Pariškim mirovnim sporazumom je 12 grčkih otoka demilitarizirano i na njima je zabranjen angažman oružanih snaga, izuzev snaga zaduženih za očuvanje reda, a zabranjeno je i dodatno vojno utvrđivanje. Naoružavanje tih egejskih otoka, što je glavni problem u regiji, počelo je davnih 60-tih godina“, kazao je Topsakal.

– Kiziltoprak: Neophodno okončati stvarnu grčku okupaciju na 12 egejskih otoka

Profesor sa Univerziteta Mimar Sinan Suleyman Kiziltoprak podsjetio je da je 12 egejskih otoka do kraja Drugog svjetskog rata bilo pod administrativnom vlašću Italije, a da su potom dati Grčkoj.

“Prema 14. Članu Pariškog sporazuma, kojeg je potpisala 21 država, Grčka je te otoke trebala očistiti od vojnih elemenata i u potpunosti razoružati. Grčkoj je dato pravo da na tim otocima angažira minimalne žandarmerijske i policijske snage sa zadatkom očuvanja reda“, kazao je Kiziltoprak.

Ističući kako u Egejskom moru ima oko 3.000 malih otoka, Kiziltoprak je kazao da Grčka nema tolike ljudske, niti vojne resurse da bi na svaki od tih otočića poslala po stotinu vojnika.

On dalje tvrdi da je ranijim sporazumima iz Lozane oprečno to što su Pariškim sporazumom 1947. godine otoci uzeti od Italije i dati Grčkoj.

“Za promjene odredbi bilo kog multilateralnog sporazuma je glavni princip da se to usvaja jednoglasno ili s najmanje dvotrećinskom većinom. Ukupno osam zemalja, uključujući i Tursku, potpisale su Sporazum u Lozani 1923. godine, a Pariški sporazum, kojim je 1947. godine promijenjena odredba o otocima iz Lozanskog sporazuma, usvojen je potpisima pet članica lozanskog ugovora i još 16 zemalja koje nisu bile potpisnice ranijeg sporazuma. Stoga je davanje otoka Grčkoj nelegalno i potrebno je okončati stvarnu grčku okupaciju na njima“, kazao je Kiziltoprak.

– Selami Kuran: Vode se rasprave o validnosti Pariškog sporazuma

Šef Odsjeka za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu Marmara univerziteta Selami Kuran je kazao je je spornih 12 otoka četiri stoljeća bilo pod osmanskom upravom, a da su nakon Balkanskih ratova dati Italiji na upravljanje.

Dodao je da su odlukom Pariške konferencije iz juna 1946. godine ti otoci u februaru 1947. godine predati Grčkoj pod uvjetom da ih demilitarizira i razoruža.

On je također podsjetio da je i turska vlada dobila poziv, ali da nije učestvovala na toj konferenciji.

“Grčka već 60 godina krši odredbu o demilitarizaciji tih otoka u Egejskom moru. Tako je prekršena i odredba Pariškog sporazuma o čijoj validnosti se vode rasprave. Grčka je na otoku Meis otvorila mornaričku i zračnu bazu, a proteklih smo dana vidjeli da je poslala i vojsku. Grčka tvrdi da to čini na bazi prava na samoodbranu. O kakvoj samoodbrani je riječ kada od strane Turske ne postoji nikakva prijetnja, napad, niti ratno stanje”, kazao je Kuran.