Da su građani Bosne i Hercegovine onih 6,5 milijardi maraka bačenih u protekle četiri godine na kockanje, što dođe oko 2.000 maraka po glavi stanovnika BiH, malo pametnije potrošili, recimo da pokrenu bilo kakav vlastiti biznis, za 10 godina mogli bismo se nadati da će biti malo bolje nego danas

Piše: Jakub SALKIĆ

Različiti su putevi i načini kako neka država od siromašne može postati zemlja s pristojnim životnim standardom svojih stanovnika, ali, ipak, sve se svodi na dvije riječi: rad i učenje. Bez toga nema nikakvog napretka. No, ako se pitate kada će Bosna i Hercegovina izaći iz zone siromaštva, bez namjere širenja pesimizma, odgovor je: neće još neko vrijeme.

U savremenoj ekonomiji uspjeh je moguće napraviti samo inovativnošću, dakle, ako svijetu nudite nešto novo. A da biste došli do nečega novog, morate istraživati. To, naravno, košta. Ali morate istovremeno imati i ljude koji žele istraživati, prije svega mlade inovativne ljude koji još od srednje škole ulaze u svijet nauke i istraživanja. Rezultat su inovacije.

U pogledu inovacija, prema podacima The Economista, prednjače Švicarska, Holandija, Velika Britanija, Singapur, Sjedinjene Američke Države, Finska, Danska, Njemačka, Irska… Bosne i Hercegovine na ovoj mapi nema.

Rezultat toga jeste da domaćinstva u ovim zemljama posjeduju najveće bogatstvo. Drugim riječima, oni najbolje žive, imaju najveće prihode. Zbog toga nemaju problema s odlivom mozgova. Na svjetskoj listi zemalja s najmanjim odlivom mozgova jesu Švicarska, SAD, Singapur, Ujedinjeni Arapski Emirati, Luksemburg, Velika Britanija, Holandija, Hong Kong, Njemačka, Island…

Ako se zapitate odakle dolaze sva tehnološka rješenja koja koristite u posljednjih deset godina, sigurno će u odgovorima biti neka od sljedećih zemalja: SAD, Kina, Japan, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Velika Britanija, Kanada, Italija, Australija. Ovo su države koje najviše u svijetu ulažu u istraživanje i razvoj. Rezultati se vide.

Sve nabrojane države razvijene su zemlje koje se uspješno prilagođavaju novim trendovima. Međutim, šta rade nerazvijene zemlje? Nemojte se iznenaditi ako u narednih pet ili deset godina vidite ogroman ekonomski napredak afričkih zemalja, koje se danas smatraju siromašnim. Razlog je u tome što afričke zemlje trenutno imaju najaktivnije stanovništvo u pogledu biznisa.

Prema podacima The Economista, najviši stepen poduzetništva u svijetu imaju Nigerija, Zambija, Senegal, Namibija, Ekvador, Uganda, Kamerun, Bocvana, Burkina Faso, Angola… Primjera radi, 39 posto stanovnika Nigerije u dobi od 18 do 64 godine vlasnici su novog biznisa. Istina, ne prežive sva nova preduzeća. Prema istraživanjima, u prvih pet godina postojanja propadne 50 posto novoosnovanih preduzeća, ali u slučaju Nigerije to znači da će i dalje imati 20 posto stanovnika zemlje koji su vlasnici vlastitih biznisa.

Gdje je Bosna i Hercegovina? Naša je država među onima koje imaju najniži stepen poduzetništva, na 20. mjestu svjetske liste The Economista. Samo 7,2 posto stanovnika Bosne i Hercegovine u dobi od 18 do 64 godine vlasnici su novog biznisa.

Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina bila je prošle godine na 114. mjestu, od 140 zemalja, po kapacitetu za inovacije.

Iako inovacije predstavljaju jedan od najvažnijih uvjeta za konkurentnost, rast i napredak, ulaganja države i poslovne zajednice u istraživanje i razvoj i dalje su veoma mala.

Statistika pokazuje da ulaganja u istraživanje i razvoj u BiH iznose 0,2 posto BDP-a, dok je prosjek Evropske unije 2,4 posto. Također, više od 50 posto rasta BDP-a u razvijenim ekonomijama rezultat je rasta inovacija, kao i 20 posto novokreiranih radnih mjesta.

I da se vratimo na početak priče, promjena je moguća samo radom i učenjem, ali to je težak put. Zbog toga naši mladi radije biraju nargila-barove i kladionice. Za rezultat dobijemo priču kako ovdje ništa ne valja i da se mora ići u Njemačku. Tako dobijemo i listu zemalja s najvećim odlivom mozgova, na kojoj Bosna i Hercegovina zauzima zavidno treće mjesto, iza Haitija, Venezuele, a ispred Hrvatske i Rumunije.

Da su građani Bosne i Hercegovine onih 6,5 milijardi maraka bačenih u protekle četiri godine na kockanje, što dođe oko 2.000 maraka po glavi stanovnika BiH, malo pametnije potrošili, recimo da pokrenu bilo kakav vlastiti biznis, za 10 godina mogli bismo se nadati da će biti malo bolje nego danas. Istina, pokretanje biznisa nikome ne garantira uspjeh i siguran dobitak, ali barem zavisi od vlastitog rada, a ne od sreće, jer kome su još “igre na sreću” donijele sreću.