Kad je Hitler proglasio Anschluss, nakon pripajanja Austrije Trećem rajhu 1938. godine, Freud je imao malo vremena da spakira kauč, ostatak namještaja i razne figure i pobjegne sa svojom jevrejskom porodicom u London.
Freudov muzej
, njegova kuća i njegova ordinacija, dva stana u kojima je živio i radio gotovo 50 godina, između 1891. i 1938. U njima su izložene Freudove stvari poput njegovih naočala s okruglim okvirom, štapa, porodične fotografije, njegov šah ili liječnička torba. Namještaja namjerno nema.</p>
<p>“Freudov prisilni bijeg od nacističkog režima ostavio je prazninu, predstavlja mračnu stranu historije. Ne želim kauč: ljudi bi pomislili da nikada nije otišao, da nije bilo progonstva u London, da se ništa nije dogodilo. A dogodilo se”, kaže Monika Pessler, direktorica muzeja, pokazujući na mjesto koje je zauzimao poznati komad namještaja na perzijskom tepihu u uredu s krvavocrvenim tapetama. Izloženi su samo ormar i originalni namještaj u čekaonici, koji je Anna Freud obnovila na otvorenju muzeja 1971. Ovdje je svoj ured imala i Freudova kći.</p>
<p>Freudova kuća-muzej ponovno je otvorena nakon obnove vrijedne četiri miliona eura, a koja je trajala 18 mjeseci. Prvi je put prikazana i prostorija u kojoj je bilo savjetovalište i u kojem je napisao <em>Tumačenje snova</em>. U sobi se danas nalazi izložba konceptualne umjetnosti. To je rodno mjesto psihoanalize. Ukupno 550 frojdovskih kvadratnih metara.</p>
<p>Kao književnik, mitograf, ikonoklast i ovisnik o kokainu, Sigmund Freud bio je revolucionar. Bavio se stanjem uma. Kad je Hitler proglasio <em>Anschluss</em>, nakon pripajanja Austrije Trećem rajhu 1938. godine, Freud je imao malo vremena da spakira kauč, ostatak namještaja i razne figure i pobjegne sa svojom jevrejskom porodicom u London.</p>
<p>Dok su prelazili granicu, nacisti su spalili njegove knjige u Salzburgu. Pet godina ranije, kada su spaljene u Berlinu, još je uvijek bio optimističan: “Austrijski nacizam neće biti tako brutalan kao njemački.” Njegov liječnik opće prakse Max Schur, također psihoanalitičar, napisao je u svojim memoarima: “Freud je zaboravio da je Hitler bio Austrijanac.”</p>
<p>Četiri od njegovih pet sestara ubijene su u koncentracijskim logorima. Ulica Berggasse 19, mjesto koje je doktor Freud odabrao za proučavanje ljudske psihe i liječenje histerije i nesvjesne represije, korištena je kao zgrada u kojoj su skupljani bečki Jevreji pred put u koncentracijske logore. Bila je to čekaonica za konačno rješenje.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.