Što je Bosna i Hercegovina jača, prosperitetnija i stabilnija, to će se jače očuvati Alijin emanet. Mi djelujemo ovim razumijevanjem i podržavamo našu braću i sestre u Bosni i Hercegovini u svakom polju

Razgovarala: Amina ŠEĆEROVIĆ-KAŞLI

Turska s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom na njenom čelu postala je jedna od regionalnih sila, država koja je neovisna od drugih, koja, uprkos svim pokušajima udara na vladu, uspijeva sačuvati svoju ekonomiju, koja je od domaćeg vojnog helikoptera, vojnog aviona, podmornica i oružja došla i do nedavno predstavljenog prvog domaćeg automobila.

Osim što jača svoju ekonomsku, političku i vojnu poziciju, zbog čega je na meti različitih kritika, Turska je i prva u svijetu po izdvajanju za humanitarnu pomoć. Cijeli taj razvoj države započet je političkim djelovanjem Recepa Tayyipa Erdoğana.

U ovom broju Stava s predsjednikom Turske razgovarali smo o brojnim temama, kao što je stav međunarodne zajednice o izbjeglicama, o odnosu s Libijom, NATO-om, ulozi u Bosni i Hercegovini i Balkanu, kao i o Nobelovoj nagradi.

STAV: U svojim javnim obraćanjima spominjali ste da se trenutno u Turskoj nalazi približno pet miliona izbjeglica, te da je humanitarna pomoć za izbjeglice prešla 40 milijardi dolara. Međutim, obećanje od 3 + 3 milijarde eura pomoći za izbjeglice Turskoj nikad nije ispunjeno. S jedne strane, EU ne ispunjava obećanje, a s druge kritizira kada kažete da ćete “otvoriti vrata izbjeglicama ka Evropi”. Da li Evropa pokušava krizu s izbjeglicama nametnuti samo Turskoj?

ERDOĞAN: Pitanju izbjeglica uvijek smo pristupali s razumijevanjem koje u centar stavlja savjest i ljudskost. Od prvih trenutaka sirijske krize prihvatili smo sve one koji su nam došli bez obzira na vjeru, jezik i porijeklo. Putem naših institucija i nevladinih organizacija redovnu pomoć pružili smo za više od tri miliona raseljenih osoba u Siriji. Turska je trenutno zemlja koja je prihvatila najviše izbjeglica i prema nacionalnom dohotku prva je u svijetu po velikodušnosti. Nažalost, evropske zemlje čije su mogućnosti mnogostruko veće od naših nisu se pokazale u Siriji. Obećanja data našoj državi nisu ispunjena. Umjesto da pomognu potlačene ljude, radije su izabrali da se kriju iza bodljikave žice. Osim toga, u borbi s migracijama preko Egejskog i Sredozemnog mora nailazili smo na neljudske postupke, kao što su potapanje i bušenje čamaca, te ostavljanje ljudi da umru usred mora. Turska je trenutno domaćin za pet miliona izbjeglica, od čega ih je 3,7 miliona iz Sirije. Nakon intenzivnih napada u Idlibu, još 250 hiljada ljudi došlo je do naše granice. Međutim, više nije moguće da Turska sama podnese novi migracioni val.

STAV: U procesu uspostavljanja sigurnosnog koridora u Siriji Turska je kritizirana i zbog vojnih operacija, čak je bilo i onih koji su tvrdili da “Turska ubija Kurde”. S jedne strane, govori se o borbi protiv terorizma, a s druge se kritizira Turska, koja se također suočava s terorističkim akcijama. Zašto su se protivili vojnim operacijama Turske? Da li pojedinci žele da se rat u Siriji i na granici Turske nastavi? Koji su interesi drugih zemalja?

ERDOĞAN: Pojedine zemlje na sirijsko pitanje gledaju samo kroz objektiv interesa, moći i nafte. Oni pokušavaju da tako veliku ljudsku tragediju, u kojoj je poginuo jedan milion ljudi, a 12 miliona moralo napustiti svoje domove, pretvore u priliku za sebe. To su u različitim prilikama izjavljivali. Jasno su stavili do znanja da im je jedini dnevni red preuzimanje naftnih resursa. Te su namjere bile i iza terorističkog koridora koji su pokušavali uspostaviti duž naše južne granice. Htjeli su ugušiti Tursku terorističkim krugom PKK/YPG. Međutim, mi smo s uspješne tri vojne operacije u posljednje tri godine pokvarili te planove. Područje od 8.300 kvadratnih kilometara očistili smo od terorista DEAŠ-a i PKK/YPG, te ga učinili sigurnim.

Na ove prostore, koje je naša država učinila sigurnim, do sada se dobrovoljno i sigurno vratilo 375 hiljada Sirijaca. Sada naše napore podižemo na novi nivo. Vjerujemo da će s gradovima koje planiramo na prostoru operacije “Izvor mira” ovaj broj dosegnuti milion ili čak dva miliona ljudi. Ovaj plan podijelili smo s našim kolegama kako na 74. Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, tako i na Globalnom forumu za izbjeglice. U dijalogu smo s visokim komesarom Ujedinjenih nacija za izbjeglice. Nadamo se da će prihvatiti i podržati ovaj naš projekt koji bi okončao čežnju za domovinom potlačenog sirijskog naroda.

STAV: Često spominjete krizu u Palestini, kao i Mijanmar. Da li Vas neke zemlje podržavaju u Vašem stavu u vezi s Palestinom? Može li se učiniti nešto dugotrajno za Mijanmar?

ERDOĞAN: Palestinsko pitanje jedno je od najvažnijih prioriteta vanjske politike Turske. Po svim osnovama borimo se za uspostavljanje palestinske države unutar granica 1967. godine. Tokom predsjedavanja u Organizaciji islamske konferencije pokazali smo svoju osjetljivost naspram izraelskih napada na našu prvu kiblu Al Aksu. Trudimo se olakšati teret naše braće i sestara u Gazi, koju je Izrael pretvorio u najveći svjetski zatvor na otvorenom. U ovom nas podržava i Katar, na čemu smo zahvalni. Međutim, mi kao muslimani još ne uspijevamo solidarno djelovati po pitanju ummeta. Ovaj nered među muslimanima najviše ohrabruje tlačitelje. Islamski svijet, koji čini 1,7 milijardi ljudi, ne može spriječiti progone u različitim dijelovima svijeta, od Mijanmara, Palestine, Turkistana pa do Afrike. Genocid počinjen nad Rohinjama u Arakanu, pred očima cijelog svijeta, samo je jedan primjer. Osobno pratimo istragu genocida nad arakanskim muslimanima, koju snažno podržavamo, a koju je Gambija pokrenula na Međunarodnom sudu pravde. Nadamo se da će istraga otkriti počinioce. Naravno, osim toga, moramo zaštititi Rohinje. Trebamo svi raditi na tome da Rohinje, koji su jedan od najugroženijih naroda u svijetu, na slobodan, siguran i prosperitetan način žive u svojoj zemlji.

STAV: Zašto pojedinim zemljama toliko smeta sporazum između Turske i Libije?

ERDOĞAN: Naši sugovornici u Libiji jesu premijer Serraj i Vlada nacionalnog jedinstva, koja je priznata od UN-a. Libija, s kojom imamo stoljećima ukorijenjene odnose, također je naš susjed na Mediteranu. Nismo mogli biti promatrači u nastojanjima izostavljanja naše države i kiparskih Turaka u potrazi za resursima ugljikovodika i njihovog prerađivanja na istočnom Sredozemlju. Potpisivanjem dva sporazuma prošlog mjeseca našu saradnju s Libijom podigli smo na najviši nivo. “Sporazum o sigurnosnoj i vojnoj saradnji” i “Sporazum o ograničenju pomorskih nadležnosti” donijeli su jako važne strateške dobiti našoj zemlji. Ovim koracima pokvareni su planovi izbacivanja Turske iz jednačine Mediterana. Ovi su sporazumi također u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama Ujedinjenih nacija. Vlasnici Sredozemlja i Egejskog djela sve su zemlje koje imaju obale do ovih mora. Kao zemlja koja ima najdužu obalu, odlučni smo boriti se svim našim mogućnostima kako bismo u potpunosti zaštitili svoja prava.

STAV: Kada je Turska trebala preći na predsjednički sistem, pojedini su tvrdili da će to biti kraj demokratije u Turskoj, ali danas je vidljivo da je demokratija jača nego prije. Posljednjih mjeseci pojavile su se i nove političke stranke. Kako na to gledate?

ERDOĞAN: U Turskoj su završene rasprave o sistemu. Prvi put u historiji naš je narod na demokratski način promijenio sistem upravljanja. Novi sistem, koji je usvojen narodnim glasanjem 16. aprila, a proveden u praksu 24. juna 2018. godine, ojačao je nacionalnu volju, donio stabilnost i sposobnost brzog donošenja odluka. Nove mogućnosti koje sistem pruža uveliko su doprinijele da uspješno prevladamo mnoge prepreke s kojima smo se susreli posljednjih godinu i po dana. Naravno, kao i kod svih novih stvari, i ovdje postoje određeni manji nedostaci koji proizlaze iz starih navika. Posebno je potrebno vrijeme da krugovi koji su proizašli iz starog sistema prihvate novi. Prošle godine osnovali smo i jedan odbor pod predsjedavanjem zamjenika predsjednika kako bismo otklonili nedostatke uzrokovane prelaskom na novi sistem. Dodatno poboljšavamo sistem uz preporuke i iskustva ovog odbora u koju su uključeni i predstavnici svih naših institucija.

Kada su u pitanju novonastale stranke, političke stranke jedan su od glavnih aktera demokratije. Trenutno u našoj zemlji ima približno 80 političkih stranaka. Kao što je s vremenom moguće povećanje ovog broja, moguće je i smanjenje. To je potpuno normalno u prirodi politike. Pojedine formacije koje su velikim medijskim kampanja osnovane u posljednjih sedamnaest godina narod je pokopao na prvim izborima u glasačkim kutijama. Mi kao AK stranka ne gledamo druge, već gledamo sebe i koncentriramo se na vlastiti dnevni red. Trudimo se ispuniti svoja obećanja našoj naciji.

STAV: Do sada ste više puta izjavili da podržavate put Bosne i Hercegovine u NATO. Međutim, da li je pozicija Turske u NATO-u jaka kao nekad? Posebno govorimo o stavu Sjedinjenih Američkih Država u vezi s kupovinom raketnih sistema S400?

ERDOĞAN: Prošle godina obilježena je 70. godišnjica od osnivanja NATO-a. Tokom 67 godina, koliko je Turska član ove organizacije, naša je država dala najopsežniji doprinos NATO-u i jedna je od zemalja koja solidarno djeluje sa svojim saveznicima. Imali smo važnu ulogu u izgradnji mira u Afganistanu, kao i u NATO misijama u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Makedoniji. Nesporna je važnost, moć i utjecaj naše zemlje u NATO-u. S druge strane, odnosi Turske s različitim zemljama i razvijeni odnosi s regijama nisu alternativa jedno drugom već predstavljaju kompletnost. Mi ne vidimo ispravne rasprave o pitanju S400, koji su dio suverenih prava naše zemlje. U okviru NATO saveza korake koje smo poduzeli kako bismo ojačali našu nacionalnu sigurnost potrebno je kroz vlastiti objektiv procijeniti. Generalni sekretar NATO-a dao je izjave koje podržavaju naše teze i našu zemlju po ovom pitanju. S400 pitanje jeste korak načinjen kako bi se zadovoljile potrebe za sigurnost Turske. Nema nikakav negativan odnos prema NATO-u i F35.

STAV: Događanja od 17. do 25. decembra, Gezi protesti, te pokušaj državnog udara… Turska je posljednji period prošla kroz mnoga dešavanja, pojedine zemlje smatrale su da Turska to neće “preživjeti”. Kakva je, zapravo, danas prava politička i ekonomska situacija u Turskoj? Koliko je Turska oštećena, koliko se oporavila?

ERDOĞAN: Napadi koje spominjete nisu za cilj imali samo nas lično, našu stranku i vladu, već su cilj bili demokratija i cijeli turski narod. Sve su to pokušaji udara koje su htjeli realizirati kroz različite načine. Pošto je naš narod uvidio tu istinu, nije nas ostavio same ni u jednom od tih procesa. U svakom događaju koji smo doživjeli posljednjih šest godina naši građani stali su u zaštitu svoje slobode, vlade i domovine, čak, kada je to bilo potrebno, i svojom krvlju i životom. Ne postoji snaga koja može uništiti takvu čeličnu volju. Naša ekonomija počela se oporavljati nakon napada na valutu 2018. godine. Novim ekonomskim programom, koje je predstavilo Ministarstvo trezora i finansija, započeo je i novi val. Inflacija je počela opadati, investicije su se povećale, industrija je ponovo počela raditi.

Prodaja nekretnina u novembru 2019. godine porasla je za 54,4 posto, a prodaja automobila za 3,5 posto. Isto tako, indeks ekonomskog povjerenja porastao je za 2,6 posto i dostigao 93,8 posto. Uz pozitivan rast od 0,9 posto u trećem tromjesečju, naša država ponovo je ušla u period rasta. Industrijska proizvodnja u oktobru povećana je za 3,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je obim maloprodaje porastao za 5,9 posto. Inflacija koja je u novembru prošle godine iznosila 21,6 posto smanjila se za polovinu ove godine, na 10,6 posto. Također, vjerujemo da ćemo u 2019. godini dostići izvoz od 180 milijardi dolara. U turizmu računamo da ćemo prvi put u historiji premašiti 50 miliona turista.

STAV: Kada smo već spomenuli pokušaj državnog udara… Vaša borba s terorističkom organizacijom FETÖ, na čijem je čelu Fethullah Gülen, i dalje traje. FETÖ je također vrlo aktivan i rasprostranjen u balkanskim zemljama. Naprimjer, u Bosni i Hercegovini postoje oni koji smatraju da je to što se desilo u Turskoj nešto drugo, a da u Bosni oni kroz škole čine samo uslugu te da tu nema opasnosti. Koje su opasnosti i štete FETÖ-a? Koje su funkcije i ciljevi njihovih škola?

ERDOĞAN: FETÖ je jedna od najlukavijih i najmračnijih organizacija u svijetu. Oni su svoje krvavo i prljavo lice otkrili u pokušaju državnog udara 15. jula, u kojem je ubijeno naših 251 građana, a 2.193 ranjeno. Takozvane obrazovne ustanove za njih su sredstva za finansije i militantno odgajanje. U našoj zemlji su kroz škole i predškolske kurseve u četrdeset godina dobili vrlo ozbiljne mogućnosti. Izuzetno je važno zatvoriti ustanove koje pripadaju ovoj organizaciji kako bi se spriječilo da FETÖ bude prijetnja. Inače, drugačije se ne može spriječiti da FETÖ truje mlade umove. Napori FETÖ-a da opstane kroz različite načine, kao što su obrazovanje, kultura i nevladin sektor, treba smatrati pripremom novih terorističkih akata i uvijek treba biti oprezan s takvim aktivnostima. Veliki broj prijateljskih i savezničkih zemalja zatvara FETÖ ustanove ili ih predaje turskoj Fondaciji “Maarif”. Do sada je u 18 zemalja ukupno 219 škola prebačeno Fondaciji “Maarif”. Vjerujemo da će se taj broj s vremenom povećavati.

STAV: Aktivna uloga Turske u Bosni i Hercegovini naročito je vidljiva posljednjih godina. Međutim, postoje i oni koji to vide kao prijetnju, kao neoosmanizam. Šta Bosna i Hercegovina znači za Tursku? Koji su vaši ciljevi u Bosni i na Balkanu uopće?

ERDOĞAN: Nezamislivo je da Turska okrene leđa balkanskoj regiji s kojom ima zajedničku historiju, geografiju i s kojom dijeli sudbinu. Nažalost, tokom devedesetih godina bili smo svjedoci bolnih događaja na Balkanu koji su ranili srca svih nas. Iako je prošla četvrt stoljeća, bol Srebrenice još je svježa. Ipak, uprkos svim patnjama i nevoljama koje je Balkan proživio, izvukao je i pouku iz historije te u posljednjih 25 godina postigao vrlo ozbiljan napredak na putu ka stabilnosti, sigurnosti i miru. Mi, kao Turska, bili smo podrška u ovom procesu. Okviri pristupa naše zemlje Balkanu jesu poštovanje, regionalno zajedništvo, sveobuhvatnost. Osim stabilnosti, razvoja i utvrđenja mira, Turska nema nikakvih drugih namjera na Balkanu. Ova politika pokazala je svima da je moguće zajedno pobijediti i opstati bez marginalizacije bilo koje etničke ili vjerske skupine. Iako ovo okruženje mira i stabilnosti smeta pojedinima koji se hrane iz napetosti i haosa, oni koji djeluju zdravim razumom pozdravljaju napore Turske.

STAV: U nekim medijima u Bosni i Hercegovini pojavljuje se i kritika da “Turska ulaže u Srbiju, a Bosni daje ljubav”. Kao argument se ističu fabrike koje je Turska otvorila u Srbiji. Kakav je Vaš komentar na ove kritike?

ERDOĞAN: Ove tvrdnje apsolutno nisu istinite. Od nezavisnosti pa do danas u najtežim vremenima Turska Bosnu i Hercegovinu nije ostavila samu, niti će je ikada ostaviti. Kao lideri Srbije, Bosne i Hercegovine i Turske, održali smo 8. oktobra 2019. godine ceremoniju početka gradnje autoputa Beograd – Sarajevo. Ovim projektom, čija je prva faza vrijedna 250 miliona dolara, želimo ojačati trgovinske, ekonomske, kulturne i ljudske odnose u regiji. Prema našem mišljenju, ovo nije samo projekt autoputa već je kroz sve aspekte i mirovni projekt. Iznos ukupnih direktnih investicija Turske u Bosni i Hercegovini blizu je 250 miliona dolara. Ukupni trgovinski iznos jeste 700 miliona dolara, a za cilj imamo u kratkom roku dostići jednu milijardu dolara. Uvoz mesa koji smo započeli nakon poplava u 2014. godini dao je ozbiljan doprinos stočarstvu u Bosni i Hercegovini. Isto tako, TIKA i naše druge institucije fokusirane su na razvoj i pomoć našoj braći i sestrama u Bosni.

STAV: Historijski, turistički objekti, studentski domovi i mnoge druge “investicije” turskih institucija kao što su TIKA, “Yunus Emre”, Ziraat banka, Vakufska direkcija i druge, ne ubrajaju se u strana ulaganja kada je u pitanju lista zemalja koje najviše ulažu u Bosnu i Hercegovinu. Da li ovo vidite kao nedostatak?

ERDOĞAN: Turska u Bosni i Hercegovini ima trinaest većih ulaganja. Ziraat banka sa svoje 32 poslovnice ima značajnu ulogu u bankarskom sektoru u Bosni i Hercegovini. Ne računajući susjedne zemlje, u broju turista koji dolaze u Bosnu Turska je na prvom mjestu. Međutim, ekonomske i trgovinske mogućnosti koje Bosna i Hercegovina nudi moraju se pobliže poznavati i promovirati. Za turske investitore Bosna i Hercegovina ulaz je u Evropu. Postoji mnogo sporazuma između naših zemalja koji olakšavaju bilateralnu trgovinu, kao što je sprečavanje dvostrukog oporezivanja te sporazum o slobodnoj trgovini. Vjerujem da će se uz političku stabilnost dodatno povećati turska ulaganja u Bosni i Hercegovini. U tom pogledu mi smo spremni uložiti sve napore.

STAV: Turska je bila jedna od zemalja koja je prva reagirala i nije prisustvovala ceremoniji dodjele Nobelove nagrade Handkeu, koji negira genocid u Srebrenici i podržava Miloševića. Koja su Vaša stajališta u vezi s ovom nagradom?

ERDOĞAN: Sramotno je što se osoba koja brani, podržava pa čak i hvali ubicu hiljada muslimana smatra dostojnom Nobelove nagrade. Oni koji su nagradili ovu osobu, uprkos njenoj prljavoj i krvavoj prošlosti, također su bili partneri genocida koji je počinjen u Bosni prije 25 godina. Nobelov komitet je i prije imao slične užasne odluke u pitanju nagrada za književnosti i mir. Ovaj odbor nagrađivao je određene političare koji nemaju nikakvog uspjeha u ime globalnog mira i stabilnosti, već su, suprotno tome, uprljani krvlju nevinih. Nagrađivanje ove osobe 10. decembra, na Dan ljudskih prava, kada je usvojena Deklaracija o ljudskim pravima, jeste zasebno pitanje. Da li bi se Nobelov komitet ovako ponašao da je ova osoba hvalila nekoga ko je ubio Engleze, Nijemce, Francuze, Italijane ili Norvežane, a ne Bošnjake? Da li bi se usudili nagraditi osobu koja je hvalila holokaust? Naravno da ne. Ali, kada su u pitanju muslimani, takvi sramotni skandali lahko se mogu potpisati.

STAV: U Vašem odnosu s Bosnom i Hercegovinom često se spominje i još jedna stvar, a to je emanet Alije Izetbegovića. Šta Vam to povjerenje znači nakon toliko godina?

ERDOĞAN: Rahmetli Alija Izetbegović jedan je od najvećih mislilaca, političara i lidera ne samo Bosne i Hercegovine već cijelog islamskog svijeta. Bio je hrabar u ratu, privržen otac u porodici, iskren prijatelj, mudri vođa koji je doveo svoju naciju do nezavisnosti. Najveće djelo Alije Izetbegovića jeste Bosna i Hercegovina, a najveće naslijeđe dostojanstvo. Ovom prilikom još jednom mu želim rahmet od Allaha. Što je Bosna i Hercegovina jača, prosperitetnija i stabilnija, to će se jače očuvati Alijin emanet. Mi djelujemo ovim razumijevanjem i podržavamo našu braću i sestre u Bosni i Hercegovini u svakom polju.

STAV: Poruka braći i sestrama u Bosni i Hercegovini i svim prijateljima na Balkanu

Našoj braći i sestrama u Bosni i Hercegovini i svim prijateljima na Balkanu koji su srčano vezani za Tursku želim reći da će Turska uvijek biti uz njih. Mi ćemo nastaviti raditi za mir, stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine. U ime svog naroda, pozdravljam sve građane Bosne i Hercegovine.