Nevladin sektor često je najmobilniji dio jednog društva i odličan poligon za plasiranje pozitivnih, ali i onih drugih ideja i projekata, najčešće stranih donatora koji su produžena ruka pojedinih država ili lobija. Upravo takav NVO sektor ima najveći utjecaj u Bosni i Hercegovini. Ne treba odbaciti njihov pozitivni učinak u našem društvu, ali zabrinjava njihova česta neprincipijelnost i redanje prioriteta prema instrukcijama donatora, umjesto prema potrebama našeg društva
. Svjestan i savjestan pojedinac ili organizirana grupa (udruženje) brže će od “vladinog sektora” uočiti i reagirati na određeni specifični društveni problem, pojavu ili izazov jer su bliži narodu, dijele njegovu sudbinu, osjećaju njegov puls i nisu opterećeni administracijom i procedurom.</p>
<p>Navedeno se odnosi na stabilna društva, a u slučaju bosanskohercegovačkog, NVO sektor predstavlja sudbinski i odlučujući segment koji je odigrao historijsku ulogu u pozicioniranju države Bosne i Hercegovine u zadnja dva stoljeća.</p>
<p><strong>OD UDRUŽENJA DO DRŽAVE</strong></p>
<p>Preteča Osmanlija bili su pripadnici tarikata koji u islamskoj civilizaciji djeluju slično udruženjima građana. S druge strane, civilizacijski razvoj za vrijeme osmanlijske vlasti na Balkanu u najvećoj mjeri unaprijedili su vakufi koji funkcioniraju kao fondacije u modernim društvima.</p>
<p>Nacionalizacija bosanskohercegovačkih pravoslavaca i katolika izvršena je kroz NVO sektor, odnosno kroz kulturne i religijske institucije koje su, između ostalog, imale svoje medije.</p>
<p>NVO sektor bio je poligon negativnih i pozitivnih utjecaja koji su Bosnu i Hercegovinu doveli u žižu svjetske javnosti. Prvi slučaj jeste pojava pokreta “Mlada Bosna”, čije je najveće (ne)djelo ubistvo austrougarskog prestolonasljednika, što se uzima kao početak Prvog svjetskog rata.</p>
<p>Drugi primjer koji ovom prilikom želimo posebno naglasiti jeste uspjeh pokreta “Mladi muslimani”, koji je osnovan 1939. godine, prije 80 godina. Ovaj pokret, iako je pretrpio ogromne gubitke članova, a mnogi su veći dio života proveli u zatvoru, uspio je kroz borbu za slobodu i ljudska prava, kroz narodni pokret Stranku demokratske akcije i angažman Alije Izetbegovića, za 53 godine izboriti nezavisnost Republike Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Ovo je jedinstven primjer u svijetu da grupa, udruženje, pokret izbori i odbrani nezavisnost svoje države.</p>
<p>Dvadeseto stoljeće obilježile su ideje i ratovi. Ideje (utopije) fašizma i komunizma doživjele su uspone i padove te konačnu propast, ali njihovo prisustvo danas se najviše u Evropi osjeti upravo kroz NVO sektor i neformalne grupe koje usko sarađuju s desno orijentiranim strankama. S druge strane, ideja koju je osnivač pokreta “Muslimanska braća” Hasan El-Benna ozvaničio u Egiptu 1928. godine i danas živi u svim muslimanskim zajednicama. To je ideja sveobuhvatnog razumijevanja i prakticiranja islama. Upravo su naši “Mladi muslimani” preko studenata s Al-Azhara crpili inspiraciju za svoj rad.</p>
<p>Najveći uspjeh ove ideje desio se u Turskoj kroz vlastitu mrežu džemata i udruženja koji su se desetljećima borili pod izrazito sekularnim režimom. Dan uoči sedme godišnjice smrti osnivača pokreta “Millî Görüş” Necmettina Erbakana u Sarajevu je predstavljena njegova biografija. Erbakan je na najbolji način uvezao svoj akademski rad, politički angažman i pokret koji je svojim djelovanjem u domovini i dijaspori vratio dostojanstvo i ljudska prava građanima Turske.</p>
<p>Promocija Erbakanove biografije bila je prilika za podsjećanje na saradnju Alije Izetbegovića i SDA s Refah partijom i pokretom “Millî Görüş” prije i u toku agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p>Najveći i direktni benefit od učešća u civilnom sektoru kroz projekte i akcije udruženja i neformalnih grupa imaju njihovi članovi, srednjoškolci i studenti. NVO sektor najbolji je put da mladi steknu nužna životna iskustva, znanja i vještine koje će im trebati kroz školovanje, na poslu i u porodici. Razvijanjem svijesti o altruizmu, volontiranju te pomaganju ugroženih dijelova društva u kombinaciji s proaktivnim učenjem i takmičarskim duhom, NVO sektor odgaja mlade generacije koji su odgovorniji članovi društva prema sebi, porodici i državi. Tu su osobe koje su veoma potrebne našem društvu.</p>
<p>Kvalitetan i odgovoran NVO sektor potreban je svim nivoima vlasti, a posebno općinama kako bi se više otvorile prema građanima. Kroz princip javnog i privatnog partnerstva udruženja građana i država mogu biti najbolji partneri u zajedničkoj borbi za opće dobro.</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>MANIPULACIJE KROZ NVO SEKTOR</strong></p>
<p>Nevladin sektor često je najmobilniji dio jednog društva i odličan poligon za plasiranje pozitivnih, ali i onih drugih ideja i projekata, najčešće stranih donatora koji su produžena ruka pojedinih država ili lobija.</p>
<p>Upravo takav NVO sektor ima najveću podršku i utjecaj u Bosni i Hercegovini. Ne treba odbaciti njihov pozitivni učinak u našem društvu, ali zabrinjava njihova česta neprincipijelnost, sklonost dvostrukim aršinima i redanje prioriteta prema instrukcijama donatora (čitaj: novac) umjesto potreba našeg društva. Nažalost, ovaj dio civilnog sektora živi od “borbe” za prava ugroženih osoba čiji se udio u bosanskohercegovačkom društvu često mjeri u promilima, dok su s druge strane ratne rane i traume vidljive na licima hiljada građana, a o ožiljcima koji nisu vidljivi u dušama neutvrđenog broja silovanih djevojčica i žena da ne govorimo.</p>
<p>Najočitiji i najštetniji primjer manipulacije jeste korištenje NVO sektora u svrhu realizacije ciljeva pojedinih političkih stranaka i upotreba nasilja protiv neistomišljenika i državne imovine. Ovakvo ponašanje pojedinaca rezultiralo je urušavanjem povjerenja u NVO sektor od građana i državnih institucija i organa, što dodatno otežava rad dobronamjernim aktivistima.</p>
<p>Bošnjački nevladin sektor još je u nedovoljnoj mjeri profesionaliziran, fokusiran i samoodrživ. Bez obzira na ove činjenice, njegova snaga i kapacitet na najbolji način osjetili su se za vrijeme elementarnih nepogoda, kampanje uoči popisa stanovništva te kroz stalno prisustvo u povratničkim sredinama.</p>
<p>Naprimjer, ratne 1993. godine u Srebrenici nastaje Udruženje “Prosvjetitelj-Muallim”, koje, pored Podrinja, članove ima i u drugim dijelovima domovine i u dijaspori.</p>
<p>Okupljanje naših udruženja u Savez bošnjačkih nevladinih organizacija, otvaranje Ureda za odnose za NVO sektorom pri Upravi za dijasporu i vanjske poslove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini jesu historijski iskoraci, ali nedovoljni u usporedbi sa snagom Hrvatskog narodnog sabora, koji je registriran kao udruženje građana, a predstavlja političko tijelo koje okuplja bosanskohercegovačke Hrvate i nastavlja destruktivnu politiku paratvorevine Herceg‑Bosne.</p>
<p>S obzirom na to da živimo u slobodnom i demokratskom društvu, a tu slobodu smo skupo platili, nijedan Bošnjak ni patriote iz drugih naroda nemaju izgovor za pasivan odnos prema domovini. Svi imamo izbor da budemo promjena koju želimo vidjeti kroz političke stranke, ili kroz organe Islamske zajednice, ili kroz širok spektar nevladinog sektora, od sportskih, kulturnih, ekoloških do umjetničkih udruženja.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Kasumoviću iskliznuo iz ruku “Grb Zenice”Sljedeći članak
Crkva sv. Marije u vlasništvu Islamske zajednice BiH
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.