U protekle dvije decenije, uz sve opstrukcije na koje su nailazili, i bez obzira na to što ne postoje bošnjačke državne nacionalne institucije (čije je osnivanje onemogućeno samom ustavnom organizacijom Bosne i Hercegovine), Bošnjaci su iznjedrili barem dvije generacije istraživača, naučnika, autora, književnika, publicista koji neumorno rade veliki posao.
 svih ovih dvadeset i šest godina uporno nastoje osporiti bošnjački nacionalni identitet, služeći se svim i svačim, od izvrtanja naučnih postulata do kršenja ljudskih prava i sloboda. Čak i neke političke snage unutar bošnjačkog naroda, koje sebe vole zvati probosanskim ili građanskim, te poneki javni djelatnici koji sebe nazivaju intelektualcima, bošnjačko biće pokušavaju dovesti u pitanje. Ipak, sve su prilike da im je posao uzaludan.</p>
<p>U protekle dvije decenije, uz sve opstrukcije na koje su nailazili, i bez obzira na to što ne postoje bošnjačke državne nacionalne institucije (čije je osnivanje onemogućeno samom ustavnom organizacijom Bosne i Hercegovine), Bošnjaci su iznjedrili barem dvije generacije istraživača, naučnika, autora, književnika, publicista koji neumorno rade veliki posao. Uspjeli su pokrenuti (a neke od njih i zaokružiti) velike projekte poput edicije bošnjačke književnosti, rječnika bosanskoga jezika, pravopisa, historijskih čitanki, historijskih romana i drugih djela važnih za razumijevanje vlastitog postojanja.</p>
<p>A naučna i kulturna djelatnost u Bošnjaka tek se zahuktava, pa se uskoro mogu očekivati novi kapitalni projekti kao što su enciklopedije i historije književnosti, izrada različitih leksikona, videoprodukcija, digitalizacija kulturne baštine, prevođenje školske lektire sa svjetskih jezika na bosanski jezik i obratno, te mnogi drugi. Stasale su generacije koje nisu zatrovane falsifikatima historije i koje slobodno i odvažno promišljaju o vremenu u kojem žive i o prostoru na kojem se nalaze. Povezani su s cijelim svijetom, vidici su im otvoreni, istina dostupna, a u laž ne vjeruju. Rezultati popisa stanovništva od prije šest godina najbolji su primjer kako je bošnjačka pamet daleko dublja nego što su neki priželjkivali da će biti kada su pokretali silne kampanje protiv bošnjačkog imena i nacionalnog bića.</p>
<p>Da će zajedno s razvijanjem bošnjačke misli jačati i Bosna i Hercegovina, i to ona multietnička i evropska, nagovijestili su u Vijećnici i najviši državni dužnosnici, više puta naglašavajući viziju Bosne kao zemlje različitih, a slobodnih ljudi, koji, svako sa svojim identitetom, žive zajedno. A takve poruke odraz su i nacionalne zrelosti.</p>
<p>Nažalost, u jednom dijelu domaće društvene javnosti, i u nekim politikama, još prevladava neznanje i nerazumijevanje onoga što jeste Bosna i njena specifičnost. Zbog vlastitog nesnalaženja u aktuelnom vremenu, mnogi ideolozi ljevice nisu željeli učestvovati u svečanosti Dana Bošnjaka. Neke glave još čuvaju u životu ideju da se do sretnog društva dolazi negiranjem nacionalnih, vjerskih, kulturnih, jezičkih, tradicijskih vrijednosti i potiranjem specifičnosti, u prvom redu bošnjačkih, zaboravljajući (ili svjesno zanemarujući) da je takav koncept isproban, istrošen i neuspio, a nikome ništa dobro donio nije. Ipak, takvih je sve manje i sve su tiši.</p>
<p>Istina, iako je urađen veliki posao i iako se postiglo mnogo za relativno kratko vrijeme, u uvjetima koji su daleko od idealnih, pred Bošnjacima je ostalo još mnogo posla: istraživanja, pisanja, objavljivanja. Valja uspostavljati, graditi i osnaživati nacionalne institucije, povezivati i umrežavati vlastite potencijale, i kod kuće i širom svijeta, ali temelji su čvrsti i postojani, a zidanje sad ide mnogo lakše.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Jalijaš Konaković u ulozi sarajevske “Ružne Betty”Sljedeći članak
Rođendan heroja: Svjetionik bosanske slobode
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.