Formula je vrlo jednostavna. Trebamo biti samo malo više savjesni. Svaki pojedinac odgovoran je za sebe, ali i za društvo. Vi ne štitite u ovom slučaju samo sebe već i svoje najmilije. Ne možete promijeniti svijet, ali možete apelirati. To je naš problem. Svačija individualna odgovornost itekako je bitna, te da tu odgovornost prenosimo i na najbliže članove porodice i na svoj komšiluk”

Razgovarao: Edib KADIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Malo je u ovom trenutku pozvanijih ljudi od prim. dr. Gorana Čerkeza, člana Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnika ministra za javno zdravlje, da govori o pandemiji novog virusa korona i epidemiološkoj slici u našoj zemlji, kao i o tome kako je Bosna i Hercegovina reagirala na ovaj globalni problem. U intervjuu za Stav Čerkez govori o eventualnom drugom valu virusa SARS-CoV-2, proteklim mjesecima koji su za sve građane Bosne i Hercegovine bili itekako stresni, o školama, fakultetima i početku nastavne godine u septembru, o eventualnom ponovnom uvođenju restriktivnih mjera, o novim načinima borbe protiv virusa korone, te o brojnim drugim pitanjima.

STAV: Je li nastupio drugi val pandemije u svijetu, kao što to neki kažu, i kako se odbraniti od njega ako dođe u našu zemlju?

ČERKEZ: U ovom trenutku još smo u prvom valu, kao i cijela Evropa, koja prolazi kroz prvu fazu novonastale situacije. Drugi val očekuje se najesen. U tom kontekstu, mogu reći da smo prilično dobro reagirali. Razlog tome jeste dobra škola javnog zdravlja koja je postojala na ovim prostorima, a koju su obilježili izuzetno dobri profesori, niz ljudi koji su se na ovim prostorima bavili i epidemijama i sličnim stvarima. Dakle, reagirali smo dobro, na vrijeme i praktično možemo reći da je prvi udar, taj prvi val, potpuno amortiziran. Vrlo mali broj ljudi je zaražen, govorimo o brojevima ispod jedan ili dva posto zaraženih stanovnika, što znači da smo ipak prošli neokrznuti u tom periodu. I tokom ljetnog perioda očekujemo kontinuitet obolijevanja. Trenutno imamo dva klastera, Tešanj i Živinice. Pretpostavljamo da će nam se javljati još takvih slučajeva. Naša taktika trebala bi biti da se orijentiramo na lokalne zajednice u kojima bi se primjenjivao cijeli spektar mjera koje smo imali u Federaciji. Uvođenje mjera unutar lokalnih zajednica zavisit će od količine problema u svakoj od njih. Nije strašno kad u Tešnju, kao što je to sada slučaj, imate 105 ili 106 zaraženih ako je to sve pod kontrolom. Imate samoizolirane ljude, prati se cjelokupno stanje koje se može kontrolirati. Dođe li do jače transmisije unutar zajednice, onda se gubi kontrola i tek tada ulazimo u mjere kakve smo imali, dolazi od zatvaranje mjesta, kafana, obdaništa itd. Ima evropskih zemalja koje su primijenile ovaj sistem, naprimjer Francuska, prati se stanje u lokalnim sredinama i onda se provode mjere ondje gdje je to potrebno.

STAV: Kada ste već spomenuli škole, zašto su mjere zabrana olakšane na brojnim drugim poljima, a škole su ipak ostale zatvorene?

ČERKEZ: Interakcije među djecom u školama ne možete ni na koji način spriječiti. Sasvim je drugi koncept za sve ostalo. Kada ste u kafani, imate distancu, kada ste u tržnom centru i šetate, ipak obraćate pažnju na to ko vam prilazi i kome prilazite. U školi se mora mnogo toga pripremiti da bi se ostvarili uvjeti da se taj rizik smanji. Mi uvijek govorimo o rizicima i njihovom sabiranju. Isto je to viđeno kod popuštanja mjera. Ne može se govoriti o tome zašto je otvoreno ovo, a nije nešto drugo. Svako popuštanje mjera nosi određeni rizik. Morate imati period od petnaest dana u kojem pratite epidemiološke efekte toga što ste pustili, a onda, kada vidite da je s popuštanjem određene mjere stanje ostalo stabilno, idete na popuštanje drugih mjera.

STAV: Kada se planira otvaranje škola?

ČERKEZ: Mi ćemo u ljetnom periodu raditi sa školama da bismo povećali sigurnost u učionicama i da bismo osigurali situaciju takvu da u septembru imamo njihovo normalno funkcioniranje. Imamo informacije da je veliki broj škola i fakulteta u Evropi već sada spreman od jeseni krenuti s online nastavom. Još se razmatra koliko je povratak djece i omladine u školske klupe i na fakultete dobar. U našem slučaju nije bilo potrebe ni za kakvim rizikom, za otvaranjem škola u junu. Ako smo već proveli dva i po mjeseca bez otvorenih škola, u narednih petnaest dana, koliko je bilo ostalo do kraja školske godine, otvaranjem škola bismo stvorili bespotreban rizik. Sada moramo raditi na tome da pripremimo razrede, možda će trebati uvesti i treće smjene, jer u učionicama treba biti mali broj djece, dezinficijensi, socijalna distanca u učionici, treba ispoštovati sve što je preporučeno i rečeno.

STAV: Spomenuli ste primjer Francuske, govorili ste o tome kako se ta država trenutno bori protiv pandemije. Slično, uvodeći mjere na lokalnom nivou, čine Njemačka i Sjeverna Makedonija, naprimjer. Zašto se u svijetu mjesecima lutalo u potrazi za najboljim odgovorom na pandemiju?

ČERKEZ: Nijedan zdravstveni sistem u svijetu nije bio sprema na virus koronu niti na odgovor na ovu pandemiju. Postojala je neophodnost da se kompletan zdravstveni sistem pripremi za taj odgovor, da se nabavi zaštitna oprema kako bi zdravstveni radnici mogli odgovoriti na sve izazove. Drugo, virus prvo bude uvezen, a onda dobijamo klastere i ostalo. Treća faza jeste širenje unutar zajednica. Kada do toga dođe, to je već jako teško kontrolirati. Mi smo bili na početku takve situacije na jugu Bosne i Hercegovine, gdje smo lokalnim mjerama uspjeli zatvoriti svu komunikaciju kako bismo izolirali određena područja. Jedino se tako može raditi, a nijedna država nije na ovo bila spremna. Sve su države uglavnom kasnile s restriktivnim mjerama – Belgija, Engleska, Italija, Španija. Nakon stotog slučaja, dolazi do eksponencijalnog rasta, a i nakon toga su zemlje držale škole otvorene još i po nedjelju dana, pa je došlo do velikih zaraza, a to je izazvalo stanje u kojem su se poslije toga našli. Mi smo u jednom trenutku s mjerama izolirali 800.000 ljudi. Imali ste treću dob i one najmlađe potpuno izolirane. Kada smo zatvorili škole, vidjeli smo da je veliki broj djece po kafanama i vidjeli smo da time nismo ništa uradili. Zato smo morali ići na restriktivnije mjere da bismo sveli kontakte na minimumu. Nijednog trenutka nismo htjeli narušavati ljudska prava, ali, ako govorimo o ljudskim pravima, pravo na zdravlje i na život ipak je prvo ljudsko pravo. Činjenica je da su pojedina ljudska prava na neki način narušena, ali to je bio primjer u svim zemljama, s tim što smo mi to uradili blagovremeno, a neki su kasnili. U Evropi su najbolji odgovor dali Njemačka i Austrija, ali nemojmo zaboraviti da je Njemačka na početku u sistem borbe protiv virusa korone ubacila 55 milijardi eura.

STAV: Neki stručnjaci predlagali su metodu borbe protiv ovog virusa tako što će se do pronalaska vakcine kombinirati stroge mjere i znatna popuštanja: nakon što se broj zaraženih znatno smanji, mjere bi se uklanjale, a pratilo stanje učestalim testiranjima; čim bi se uočio indikativan rast broja zaraženih, mjere bi se vraćale. Kako Vi na to gledate?

ČERKEZ: Naš stav je da mi moramo zajedno s našim kantonalnim epidemiolozima pratiti stanje unutar svake lokalne zajednice i da je mnogo bolje djelovati na nivou lokalne zajednice nego na nivou cijelog entiteta ili cijele države. Jedine mjere koje nam na nivou države mogu biti zanimljive jesu ako se pokažu velike eksplozije slučajeva u susjedstvu ili nekim drugim zemljama. U tom bismo slučaju, eventualno, morali praviti restrikcije ulaza u Bosnu i Hercegovinu. To je jedina mjera koju moramo imati stalno na umu. Kao što vidite, Evropska unija tek 1. jula otvara svoje granice. Mjere treba skrojiti prema trenutnoj situaciji. Nemate potrebe imati bilo koju mjeru ako je situacija stabilna. Ali gdje god se pojave slučajevi, oni se moraju odmah rješavati. Ključna stvar jeste blagovremeno djelovanje i hvatanje svih kontakata. Naši epidemiolozi, i lokalni, i kantonalni, i federalni, pokazali su iznimnu stručnost i sve su te kontakte blagovremeno izolirali. Također, Granična policija, MUP-ovi i inspekcija uradili su fenomenalan posao i bili kao jedan tim zajedno s nama. Vodilo se računa o svemu što je rečeno i mislim da će se ta saradnja i u narednom periodu održati.

STAV: U brojnim svjetskim medijima možemo pročitati mišljenja različitih stručnjaka da je virus oslabio. Koliko je to tačno?

ČERKEZ: Izuzetno je teško reći je li virus oslabio i gdje je to oslabio. Ono što možemo kazati jeste to da je u pojedinim zemljama smrtnost na dnevnom nivou izuzetno visoka, iako se znatno smanjuje broj oboljelih. S druge strane, ako pratimo našu situaciju, na osnovu ova dva klastera, možemo reći da smo zadovoljni, jer definitivno nemamo većih problema, odnosno ljudi koji su oboljeli prolaze s relativno blagim simptomima, što nam daje optimizam da se možda radi o smanjenoj virulenciji. Ali, to nije dokazano, nego mi to više možemo reći na osnovu kliničkih slika ljudi oboljelih u ovom periodu.

STAV: Da li je ublažavanje mjera bilo preuranjeno?

ČERKEZ: U epidemiologiji i nadzoru nad zaraznim bolestima morate imati vrlo jasne epidemiološke podatke da biste se kretali ka naprijed. Zato stalno govorim da kod nas ništa nije urađeno prebrzo, niti su mjere uvedene prebrzo niti su popuštanja mjera rađena brzo i ishitreno. A pogotovo to nismo radili tako što smo se ugledali na nekoga i od nekoga kopirali, već smo pogledali posljednje mjere koje smo popustili, da je incidenca u odnosu na prethodnu nedjelju bila za 75 posto manja. Znači da više nije postojala nijedna osnova da držimo te mjere. Ublažavanje mjera definitivno nije bilo preuranjeno jer se sve radilo na osnovu čiste analitike i situacije koju smo imali. Nemojmo zaboraviti da smo u periodu kada smo ublažavali mjere nekoliko dana bili bez novih slučajeva, a da smo prije toga imali svega po tri ili četiri slučaja dnevno. Situacija je bila potpuno stabilna sve dok se nije desio Tešanj, a i sada, kada sve pogledamo, imamo vrlo mali broj zaraženih ljudi u Bosni i Hercegovini. Pojedini kantoni potpuno su čisti, a u većini je njih po svega nekoliko slučajeva. Nadamo se da će tako i ostati, a mjere donosimo i popuštamo isključivo na osnovu epidemiološke analize.

STAV: Možemo li napraviti usporedbu između tzv. prvog i drugog vala u zemljama koje je drugi val već zahvatio, odnosno u kojima se pandemija nakon stišavanja opet pojačala?

ČERKEZ: Teško je još govoriti o valovima. To su bila neka smanjenja u nekim zemljama u kojima se ponovo pojavio veliki broj zaraženih. Ne bih rekao da je to drugi val, već kontinuitet i nastavak djelovanja virusa koji je u toj sredini. Da li će se nama najesen ponovo značajno pojačati broj zaraženih, to ćemo još vidjeti. Tu su i pitanja kolektivnog imuniteta, da li je on stečen ili nije, to su nam još enigme. Mi sada znamo mnogo više stvari nego na početku. Drago nam je da su se neke tvrdnje koje smo na početku argumentirali i pokušavali na njih staviti važnost pokazale ispravne, iako je u tom trenutku bilo dosta pitanja i dilema da li su mjere poput nošenja maske važne. Danas se pokazuje da je nošenje maske važno i da može bitno smanjiti i spriječiti prenos virusa.

STAV: Imamo primjere Sjeverne Makedonije i Irana, u kojima je došlo do povećanja broja zaraženih toliko da sada imamo više zaraženih nego što je to bilo prije mjesec ili dva. Šta učiniti da se to nama ne dogodi?

ČERKEZ: Formula je vrlo jednostavno. Trebamo biti samo malo više savjesni. Svaki pojedinac je ovdje odgovoran za sebe i za društvo. Vi ne štitite u ovom slučaju samo sebe već i svoje najmilije. Danas se ljubav pokazuje i izražava distancom. To je izuzetno bitno ponavljati ljudima. Danas biti na distanci znači voljeti nekoga. Vi ne možete promijeniti svijet, ali možete apelirati. To je naš problem. Svačija individualna odgovornost itekako je bitna, te da tu odgovornost prenosimo i na najbliže članove porodice i na komšiluk. Činjenica je da su se ljudi opustili i da se mnogi u ovom trenutku ne pridržavaju preporučenih mjera. Ovdje naglašavam mnogi, ali ne većina, ali i ta manjina može ugroziti većinu. Ekonomija cijelog svijeta je uništena. Imamo svjetsku recesiju i nema ekonomije u svijetu koja nije pogođena, pa čak i ekonomija onih zemalja koje su najmanje išle ka restrikcijama i zatvaranju. Svijet je globaliziran, a ova je pandemija pokazala koliko smo globalni. Vrlo je bilo neozbiljno misliti da se neće nešto prenijeti iz Kine ako znamo da je Wuhan jedan od glavnih aviočvorišta iz kojeg ste dnevno imali i po 500.000 ljudi koji putuju po svijetu. Mi smo na početku pratili situaciju i krenuli smo s našim aktivnostima već 24. januara.

STAV: Bosna i Hercegovina u prvim mjesecima pandemije važila je za jednu od zemalja s najboljom odbranom od pandemije. Kako tumačite to što se na Forbesovoj ljestvici sigurnosti od virusa korone Bosna i Hercegovina ovih dana našla tek na 72. mjestu? Šta je tome uzrok?

ČERKEZ: Vidio sam te podatke, očigledno je tu riječ o nekim drugim parametrima, ekonomskim ili kojim već. Ako gledamo zdravstveni segment, Svjetska zdravstvena organizacija rekla je da je Bosna i Hercegovina među tri zemlje u svijetu koje su najbolje odgovorile na ovu pandemiju. Prema tome, ako gledamo generalno, Bosna i Hercegovina uradila je sjajan posao, posebno ako se referiram na Federaciju, jer u Federaciji imamo samo 40 osoba koje su preminule od posljedica virusa korone. Stvari su vrlo jasne.

STAV: Zašto su rezultati borbe protiv COVID-19 različiti u Federaciji i Republici Srpskoj, u kojoj je do sada procentualno mnogo više zaraženih i umrlih?

ČERKEZ: Generalno se ne bih takmičio ni s kim. Virus ne poznaje granice i teško se u ovoj fazi borbe, na neki način, takmičiti da smo bolji zato što imamo ovo ili ono. Trebamo gledati globalno kakva je situacija. Mi smo jako dobro sve kontakte selektirali i blagovremeno izolirali i tu smo imali veliku efikasnost. Ono s čim su u RS-u imali problem, vjerovatno bi oni mogli bolje o tome govoriti, jer oni znaju kako su radili i na koje su probleme naišli.

STAV: S obzirom na popuštanja mjera, gdje smatrate da smo trenutno najranjiviji? Je li ulazak u zemlju bez obaveznog karantina, evidentiranja i pregleda trenutno najveća opasnost za širenje pandemije?

ČERKEZ: Ulazak u zemlju još uvijek postoji samo za susjedne zemlje. Možda ćemo uvoditi i različite mjere za različite države, može i do toga doći. Ako procijenimo da imamo visoke rizike otvaranja granica prema nekim zemljama, naravno da bi moglo doći do određenih restrikcija prema njima. S te strane ne vidim rizik. Trenutno nam je najveći rizik naše ponašanje.

STAV: Prateći društvene mreže, uočljiv je porast broja onih koji smatraju da su mjere bile pretjerano stroge, a da je virus mnogo slabiji nego što se tvrdilo, da je na razini snage virusa gripe, da je cijela ova priča o virusu pretjerana ili čak izmišljena. Kako reagirati na ovakve tvrdnje, šta reći tim ljudima imajući pritom na umu da ovakva stajališta štete ukupnoj odbrani borbe protiv pandemije utječu na opuštanje i nepoštivanje mjera?

ČERKEZ: Te je skeptike jako teško razuvjeriti. Ako im nije dovoljna opomena da od virusa korone imamo više od 7 miliona oboljelih i 409 hiljada umrlih do današnjeg dana, a da je virus u nekim dijelovima svijeta tek počeo harati, ne znam šta bi im onda bilo dovoljno. Španija ima 27.000 umrlih, Italija 34.000, Engleska 40.000. Kako neko nakon ovih brojeva može govoriti o izmišljanju virusa?! A imajmo na umu da su ovi ljudi umrli u tri mjeseca. Kada uzmete da je u samo tri zemlje Evrope u tri mjeseca umrlo 100.000 ljudi, ne znam o čemu dalje pričati. Izuzetno je teško razuvjeriti skeptike, nema načina da se to promijeni. Imate argumente, sve se može vidjeti crno na bijelo. Ljudi jednostavno ne žele to vidjeti. Oni i kada računaju ove brojeve, nalaze opravdanja.

Moram kazati da je rezultat smrtnosti u ovim zemljama bio ovakav iz tri razloga: kašnjenje mjera, nedovoljno restriktivne mjere kako bi se prekinuo lanac prenosa i nemogućnost zdravstvenog sistema da odgovori na količinu oboljelih zbog kašnjenja mjera. Sve ovo dogodilo se zbog loše procjene. Kada sam vidio šta se dešava u Italiji, odmah sam znao koja je jedina mjera, nisam ni jednu sekundu dalje razmišljao, kao ni tim naših eksperata. Imali smo izuzetno stručan tim u kojem su dva epidemiologa, anesteziolog, intenzivista, infektolog, ja kao javni zdravstveni radnik, farmaceuti, zatim PR-ovi i određeni ljudi koji su zaista itekako doprinijeli našem radu. Priznanje prvo treba dati stanovništvu, jer su istrpili i poštivali uvedene mjere. Drugo priznanje dao bih epidemiolozima i Kriznom štabu zato što su mjere uvodili hrabro i u pravo vrijeme. Zatim bih odao priznanje novinarima koji su bili glas u ovoj situaciji. Poruka se ne može prenijeti ako ne postoji kanal komunikacije, a to su bili mediji i ovo moram naglasiti. Mediji su odigrali jednu od ključnih uloga. Ovo je najizazovnija kriza koju sam do sada doživio, čak možda veća nego i sam rat. Nikad mediji za mog života nisu imali ovakvu ulogu kao sada. Čini mi se da bih sada više istakao ulogu medija u odnosu na onu koju su imali u ratu, jer u ratu su mediji više podijeljeni pa je i istina takva. Ovog su puta mediji u Bosni i Hercegovini disali kao jedno tijelo, što je bilo izuzetno važno. Izvještavalo se odmjereno. Mediji su odreagirali na naš poziv da kroz sve ovo prođemo kao partneri.

Također, zaista moram pohvaliti i one koji su izlagali svoje živote, a radili su u supermarketima kako ne bismo ostali bez osnovnih sredstava za život. Oni su učinili veliku stvar, a bili su direktno izloženi svemu. Kroz rezultate koje imamo vidi se da su mjere koje smo poduzeli dobre. Govorilo se i dovodilo u sumnju da li dovoljno testiramo. Pokazalo se da smo dobro testirali, jer da nismo, provukli bi nam se slučajevi i imali bismo eksplozije zaraženih, a do toga nije došlo. Pratili smo ulaske ljudi, držali ih u samoizolaciji. Tu nam se niko nije pojavio pozitivan, svi su bili zdravi. Sve skupa kad se pogleda, do sada smo uradili izuzetno dobar posao koji je polučio izvrsne rezultate.