“Organiziranje islamske zajednice od džemata do vrha ljudska je forma koja proizlazi iz obaveze koju nam je Uzvišeni Allah propisao da u svakoj generaciji i u svakom vremenu pokažemo ono što naša pamet može da dokuči, da sačinimo funkcionalan sistem koji će davati odgovore na sva generacijska iskušenja”, rekao je Ismail ef. Smajlović

Piše: Hasan EMINOVIĆ

U povodu 7. maja, Dana džamija, koji je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini izabrala kao datum trajnog sjećanja na rušenje monumentalne banjalučke Ferhadije izvršeno 1993. godine, ali i svih vjerskih objekata u protekloj agresiji, Uprava za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH u saradnji s Mostarskim muftijstvom organizirala je u Gacku 26. aprila okrugli stol o vjerskom životu i perspektivama u povratničkim džematima. Ranijih godina ovaj datum bio je posvećen isključivo historijatu džamija i planovima njihove obnove. Od prije tri godine, budući da se taj proces približava kraju, toj plemenitoj ideji pridružena je briga kako obnovljenu infrastrukturu učiniti funkcionalnijom i svrsihodnijom.

Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH nije slučajno odabrala Gacko da meritorno, stručnim analizama, progovori o svim izazovima i perspektivama vjerskog i društvenog života na području manjeg bh. entiteta, koji nikada u historiji ovog kraja nisu bili nimalo jednostavni.

Uprkos raznovrsnim opstrukcijama, proces povratka i obnove, iako teče sporo, nije zaustavljen. Naprotiv, zahvaljujući nepresušnoj nadi tamošnjih Bošnjaka, odlučnosti da obnove život na sprženim ognjištima, jakim patriotskim osjećanjima čak i treće generacije raseljenih Gačana, iz godine u godinu sve više svjedočimo pregalaštvo vrijedno svakog divljenja. Danas Bošnjaci imaju 11 farmi muznih krava, koje dnevno isporučuju hiljadama litara mlijeka, i tri farme sitne stoke. Na području Gacka prije rata bilo je šest džamija. Sve su do temelja porušene. Dvije su kasnije odmah nakon obnove minirane i zapaljene, džamija u Ključu i džamija u Fazlagića Kuli.

Povratnici su bili izloženi raznim napadima, čak minobacačkim granatiranjima u kojima su neki od njih izgubili život ili su bili ranjeni. Zbog nesređenih zakonskih regulativa, ni danas demobilizirani borci Armije RBiH ne mogu ostvariti prava koja im pripadaju, kao što je to slučaj sa zdravstvenim osiguranjem. “Međutim, braniti državu i na kraju okrenuti leđa zavičaju nema puno logike. Hvala Allahu, danas smo došli u fazu da govorimo o unapređenju vakufske imovine, da govorimo o životu, da govorimo o danu kada ćemo uputiti zahtjev Rijasetu IZ da našem imamu ne treba finansijska pomoć na ime plaće”, istakao je predsjednik Medžlisa IZ Gacko Enis Tanović.

Tanović je prokomentirao i strukturu Izvršnog odbora Medžlisa, u kojem ravnopravno odlučuju i kreiraju poslove Gačani stalno nastanjeni u Dubrovniku, Sarajevu, Mostaru i Gacku. “Kad su mene izabrali za predsjednika, pitao sam glavnog imama kako to da su izabrali najgoreg između sebe, ali ipak sam im se zahvalio jer nas nisu ostavili same da se kao vuci na kijametu hrvamo s problemima”, dodao je Tanović. Zahvalio se Islamskoj zajednici na kontinuiranoj podršci koju im pruža, istaknuvši kako su Bošnjaci Gacka uvijek bili u hizmetu dini-islamu i državi Bosni i Hercegovini.

Govoreći o obnovi vjerskih objekata, Enis Tanović prisjetio se mučnih okolnosti s kojima su se susretali. U ovoj godini, kaže, privodi se kraju još jedna rekonstrukcija ključke džamije izgrađene 1560. godine, na ime Ajnaz-bega. Njenu rekonstrukciju pomogli su mnogi, a posebno Islamska zajednica u Dubrovniku i Halid Čustović, koji je na ime obnove putne infrastrukture i obnove džamije donirao više od 40.000 eura. “Ostale su nam još dvije džamije neobnovljene. Dva ponajteža slučaja. Ali nismo sve adute potrošili. Nikad nismo koristili sergiju na nivou Rijaseta i podršku Vakufske direkcije u tom smislu”, istakao je Tanović.

O značaju vakufa kao temelja održivog razvoja zajednica i o organizaciji vjerskog života u sezonskim džematima na okruglom stolu govorili su mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH Ismail ef. Smajlović. Pravnik Vakufske direkcije Huso Salihović prisutne je podsjetio na provedene aktivnosti identifikacije vakufskih parcela na području Gacka koje su trajale nekoliko godina, a glavni imam Medžlisa IZ Gacko Sadet ef. Bilalić podsjetio je na aktivnosti koje realizira Medžlis IZ Gacko. “Pored obnove infrastrukture, intenzivno radimo na čišćenju harema i oživljavanju vjerskog života, nastojeći da naše prognane džematlije što više dolaze i da osjete potrebu za svojim zavičajem”, rekao je ef. Bilalić.

Na obavezu podsjećanja, razvijanja i afirmiranja džemata kao temeljne jedinice u kojoj se stvaraju uvjeti za organizaciju vjerskog života i uvezivanje muslimana i muslimanki u jedinstvenu duhovnu, kulturnu i društvenu zajednicu ukazao je muftija Dedović. “Cijenimo napore koje poduzima rukovodstvo naše zajednice na čelu s reisul-ulemom dr. Huseinom Kavazovićem da se sačuvaju naši višestoljetni džemati, da se u njima čuva snaga našeg zajedništva, kolektivnog duha i identiteta. Bez te važne materijalne podrške iz bejtul-mala u džematima koje nazivamo povratničkim, rubnim, perifernim, raseljenim, iseljenim, bilo bi neizvjesno održati kontinuitet i imati organiziran vjerski život”, kazao je muftija.

Govoreći o izazovima s kojima se muslimani Mostarskog muftijstva suočavaju, akcentirao je da je riječ o prostoru podijeljenom na dva administrativno različita upravna entiteta i kantone, da je zabrinjavajuća malobrojnost Bošnjaka u Istočnoj Hercegovini, da je evidentno iseljavanje Bošnjaka na području Livanjskog kantona, segregacija Bošnjaka u općinama gdje Hrvati drže sve poluge vlasti, kao i pritisak da se Mostar po svaku cijenu učini gradom u kojem postoji samo jedan narod, u kojem je dominacija jedne kulture, jedne politike i jedne religije. “Značaj naših medžlisa u tom je smislu nemjerljiv, jer se kroz njih realiziraju svi aspekti javnog, kulturnog i društvenog života na ovim prostorima. Takav je slučaj i s Gackom”, istakao je muftija.

U tom smislu, zahvalio se svim ljudima koji, vjerni zavičaju svojih pradjedova, konkretnim doprinosom jačaju poziciju Bošnjaka, pomažu i podržavaju da se realiziraju brojni korisni projekti. “U Islamskoj zajednici postoji jasan plan i vizija kako da se razvijamo i održavamo u perspektivi. U idejama koje dolaze s terena vidimo ozbiljan pristup naših ljudi kako se na adekvatan način vakufi mogu staviti u razvojnu funkciju Zajednice”, rekao je muftija, komentirajući značaj izgradnje vakufsko-turističkog objekta na Ivanjici. Izgradnjom i stavljanjem u funkciju ovog objekta, što je planirano za iduću godinu, Medžlisu IZ Gacko umnogome će olakšati finansijsko poslovanje.

Korisnim za ovu regiju muftija je ocijenio i akcije otkupa i prikupljanja kurbana za potrebe učenika Karađoz-begove medrese, na čijim je osnovama razvijena ideja izgradnje vakufske klaonice, hladnjače i sušnice. Realizacija projekta, bez sumnje, ojačat će i ohrabriti malobrojne povratnike u Gacko, u kojem su ogromni potencijali za razvoj stočarstva. U prvoj fazi planirano je zapošljavanje dvojice povratnika. Projekt čija je vrijednost oko 350.000 KM urađen je s Vakufskom direkcijom i Federalnim ministarstvom za izbjegla i raseljena lica. “Konkretni projekti, poput ovog, koji nisu humanitarne naravi, bude nadu da se može napraviti više kada postoji volja, htijenje i odlučnost”, zaključio je muftija mostarski.

Direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH Ismail ef. Smajlović kontekstualizirao je poziciju Bošnjaka Gacka u okviru aktuelnih društvenih tokova u Bosni i Hercegovini. Centralna pozicija, kako je kazao, u tom smislu, pripada džematu i zajedništvu. “Obilježavajući Dan džamija i džemata, od Australije do Amerike, i u domovini i u našoj dijaspori, želimo skrenuti pažnju na graditeljsku vrlinu muslimana, iako je povod za određivanje datuma obilježavanja Dana džamija rušenje Ferhadije u Banjoj Luci. Jasno je da u ljudskom rodu postoje nastrane osobe koji ne mogu trpjeti vrline i vrijednosti. Evo, pokazalo se i ovdje u Gacku, kao i u Banjoj Luci i Foči, da sve ono što nam je porušeno muslimani mogu da obnove. Zato tražimo savez s čestitim ljudima, i ima ih takvih, to moramo potvrditi, da bismo vratili vrlinu graditeljstva među razborite ljude. Danas moramo potvrditi da su muslimani promotori i voditelji zdravih projekata u revitalizaciji svih vrijednosti, od onih ljudskih do onih materijalnih”, istakao je Smajlović.

Ilustrirao je svoje stavove činjenicama da su Bošnjaci gradili i planirali obnovu još na početku rata u Bosni i Hercegovini, da su se vratili na svoja spaljena ognjišta i da još nesebično griju nadu u dobrotu i prosperitet Bosne i Hercegovine. “Organiziranje islamske zajednice od džemata do vrha ljudska je forma koja proizlazi iz obaveze koju nam je Uzvišeni Allah propisao da u svakoj generaciji i u svakom vremenu pokažemo ono što naša pamet može da dokuči, da sačinimo funkcionalan sistem koji će davati odgovore na sva generacijska iskušenja”, rekao je Smajlović. Potom je protumačio historijsku, kulturološku i vjersku ulogu i značaj džamija i džemata. Kao primjere dobro organiziranih džemata, odnosno zajednice Bošnjaka muslimana, naveo je slučaj Kozarca i Višegrada, gdje raseljeni Bošnjaci imaju visoko izgrađenu svijest o krucijalnim nacionalnim i vjerskim pitanjima. Prema njegovoj ocjeni, od iznimne važnosti, u procesu jačanja džemata i zajedništva, imaju kvalitetni kulturno-vjerski programi i manifestacije.

“U programima koje organizira Islamska zajednica trebamo otvoriti prostor da u njima učestvuju i druge institucije, ustanove i udruženja zato što ćemo na taj način lakše naći modalitet funkcioniranja džemata, što ćemo lakše naći načina da pružimo podršku svakom pojedincu i lakše očuvamo prostor prepun blagotvornih resursa”, poručio je Smajlović. Nakon održanog okruglog stola, dodjele vakufname Halidu Čustoviću i džume u obnovljenoj Zvizdića džamiji, muftija Dedović i direktor Smajlović položili su kamen temeljac za vakufsku klaonicu, hladnjaču i sušnicu u Fazlagića Kuli i posjetili gradilište džamije u Ključu.