Činjenica je da su Bošnjaci i Albanci prevagnuli u korist nezavisnosti Crne Gore tokom referenduma o nezavisnosti održanog 2006. godine. Crnogorske vlasti, kažu naši sagovornici, i danas pamte taj potez i zalaganje muslimana za nezavisnost svoje zemlje, te je to jedan od glavnih razloga zašto muslimani u Crnoj Gori imaju veoma dobar odnos s vlastima, koje u velikoj mjeri podržavaju aktivnosti ove vjerske zajednice

Piše: Admir LISICA

Primjer podrške vlasti Crne Gore muslimanskoj zajednici jeste i dozvola za izgradnju veleljepnog Islamskog kulturnog centra u Baru, koji predstavlja jedan od najvećih objekata te vrste na Balkanu. Ovaj grad na crnogorskom primorju ima 45.000 stanovnika, od čega je više od 18.000 pripadnika islamske vjeroispovijesti. Direktor Islamskog kulturnog centra u Baru i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bar mr. Muidin Milaimi ističe da u ovom gradu muslimani živi veoma dobro, te da im takva atmosfera omogućava provođenje aktivnosti koje privlače posjetioce iz čitave regije.

“U Baru živi više od 18.000 muslimana, a dva najbrojnija muslimanska naroda kako u Crnoj Gori, tako i u Baru jesu Bošnjaci i Albanci. U Baru ta statistika malo više ide u prilog Bošnjacima, koji su nešto brojniji u odnosu na Albance. Ova dva naroda, koja bratski sarađuju i pomažu se, zajedničkim naporima realizirali su ideju o nastanku ovakvog veleljepnog objekta kao što je Islamski kulturni centar u Baru. Kada govorim o ovom objektu, moram istaći da je ideja za izgradnju nastala još tokom 2000. godine, a sve iz razloga jer je postojala objektivna potreba za postojanjem objekta koji pruža mogućnost za realiziranje šireg spektra aktivnosti. Male mahalske džamije koje postoje u Baru nisu mogle zadovoljiti potrebu džematlija, stoga smo se svi zajedno odlučili na projekt izgradnje velikog Islamskog kulturnog centra, čija je izgradnja trajala dugih dvanaest godina. Iako je ideja nastala tokom 2000. godine, treba napomenuti da smo izgradnju započeli dvije godine poslije, a prije pet godina njena vrata otvorena su posjetiocima iz čitave regije i dijaspore”, ističe Milaimi.

Iako je bilo dosta onih koji su mislili da možda ovakav objekt nije potreban Baru, veliki broj aktivnosti i uspješan rad dokaz su da je Islamski kulturni centar bio potreba Bošnjaka i Albanaca, koji u njemu vrijedno rade na različitim projektima tokom čitave godine.

“Timski rad Bošnjaka i Albanaca, pomognut našom vrijednom dijasporom i bratskom turskom organizacijom TIKA, nije bio uzaludan. Danas Islamski kulturni centar broji 37 stalno zaposlenih, koji imaju različite zadatke u centru, a sve u cilju kontinuiranog razvoja ovog objekta. Naravno, bilo je onih koji možda nisu mislili da je ovaj objekt potreban, ali Islamski kulturni centar i džamija Selimija svakim danom opravdavaju svoju izgradnju. Dokaz ovoj mojoj tvrdnji jeste u potpunosti iskorišteni prostor centra koji obiluje stalnim aktivnostima vjerskog, ali i edukativnog karaktera. U ovom objektu imamo čitaonicu, biblioteku, kongresnu salu, salu za hidžamu… Aktivnosti traju tokom čitave godine, što je veoma značajno napomenuti. Ovdje se održavaju promocije knjiga, seminari, kursevi turskog, arapskog i engleskog jezika, edukacije u polju informatike i slične stvari”, govori Milaimi.

Činjenica je da su Bošnjaci i Albanci prevagnuli u korist nezavisnosti Crne Gore tokom referenduma 2006. godine, o čemu govori i mr. Milaimi. Ističe da crnogorske vlasti i danas pamte taj potez i zalaganje muslimana za nezavisnost Crne Gore. Osim s crnogorskim vlastima, Islamski kulturni centar u Baru ima odlične kontakte u zemljama okruženja, kao i s dijasporom.

“Moram ovdje istaći i veoma dobar odnos s vlasima Crne Gore kako na lokalnom, tako i na državnom nivou. Svojim lobiranjem za nezavisnost Crne Gore, posebno kod dijaspore, Bošnjaci i Albanci učinili su mnogo. Crna Gora je svjesna toga, stoga mi imamo ovdje prava onakva kakva zaslužujemo, o čemu treba javno govoriti. Mi Albanci, ali i naša braća Bošnjaci, volimo ovu državu, jer je mi, ustvari, i činimo. Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić učinio je dosta u pogledu jačanja tih odnosa, a potpisan ugovor s državom dokaz je tome. Ovaj centar poznat je po tome što ima veoma dobru saradnju u regiji, ali i s dijasporom. Česte promocije knjiga i predavanja dokaz su naše saradnje s relevantnim i istaknutim pojedincima iz regije. Sličnu saradnju imamo i s ostalim zemljama iz okruženja, što nam je izuzetno bitno”, kaže Milaimi.

Suživot stanovnika Bara, posebno Albanaca i Bošnjaka, ono je što Milaimi posebno ističe. Kako kaže, ova dva naroda imaju sve uvjete u Crnoj Gori kako bi svoju saradnju doveli do još više razine. Primjer uzajamnog poštovanja Albanaca i Bošnjaka vidljiv je i u aktivnostima vezanim za Medžlis Islamske zajednice Bar.

“Uvijek to potenciram i želim da se o tome govori u javnosti da Bošnjaci i Albanci imaju veoma bratske odnose u Crnoj Gori, posebno ovdje kod nas u Baru. Primjer uzajamnog poštovanja vidljiv je u svim aktivnostima i svakodnevici, a ja bih izdvojio jednu zanimljivost. Naime, tokom hutbe 70% govori se na bosanskom jeziku, a 30% na albanskom, kako bismo zadovoljili zahtjeve oba naroda. Islam je glavna spona koja spaja naša dva naroda i u tome vidim našu suštinsku poveznicu i temelj saradnje. Kao Albanac iz Prizrena, mogu reći da naša dva naroda odlično sarađuju i na Kosovu, a u budućnosti će to svakako biti još više izraženo. Za razliku od Bošnjaka, Albanci su dosta lakše riješili svoje nacionalno pitanje. Bošnjaci još nacionalno sazrijevaju, što je vidljivo i ovdje u Crnoj Gori. Međutim, vidljivo je i to da napredak u podizanju nacionale svijesti kod Bošnjaka sve više raste, zbog čega sam veliki optimist. Svim Albancima, bilo u Crnoj Gori ili na Kosovo, u interesu je da Bošnjaci nacionalno još više ojačaju. Naravno, mi jesmo muslimani, što predstavlja naš najbitniji identitet, ali moramo znati i ko smo nacionalno. Muslimani mogu biti Alžirci, Arapi, Albanci, Bošnjaci, pa i Srbi i Hrvati koji prime islam. Zbog toga je bitno njegovati i čuvati svoj identitet”, napominje Milaimi.

Ono čime se Islamski kulturni centar u Baru posebno ponosi jesu aktivnosti u čitaonici i biblioteci koje iz godine u godinu bilježe konstantan rast. Sanela Vukić, bibliotekarka i voditeljica pedagoških aktivnosti u Islamskom kulturnom centru u Baru, s ponosom ističe rezultate ovih odjela unutar centra. Kako kaže, zbog marljivog rada, aktivnosti su prepoznate i kod nemuslimana, koji rado posjećuju prostorije biblioteke i čitaonice.

“Moram na početku istaći da je cjelokupni fond naše biblioteke baziran na vakufskoj osnovi, što je veoma zanimljivo. Biblioteka se može pohvaliti sa značajnim fondom od preko 5.000 različitih naslova, što predstavlja olakšanje za 138 aktivnih članova koji zbog te činjenice imaju veliki izbor literature. Moram spomenuti da je naš najveći vakif dr. Šerbo Rastoder, koji se potrudio da dobijemo različit broj naslova za naše potrebe. Imamo naslove koji, naravno, nisu samo vjerskog karaktera, što privlači razne istraživače koji našu biblioteku i čitaonicu biraju za mjesto izrade svojih magistarskih i doktorskih radova. Naši su gosti i studenti i učenici koji uvijek pronađu nešto za sebe”, navodi Vukić.

Biblioteka ima različite aktivnosti koje dodatno privlače posjetioce, o čemu detaljnije govori naša sagovornica. Napominje da, osim ovih aktivnosti, pažnju posvećuju i radu s djevojkama i ženama za koje su organizirane posebne radionice i predavanja.

“Aktivnost biblioteke pod nazivom ‘Predloži knjigu’ predstavlja zanimljiv način čitanja određene literature. Ova aktivnost podrazumijeva zajedničko predlaganje čitanja neke knjige koja tokom narednog mjeseca biva u našem fokusu i o kojoj detaljno razgovaramo. Navela bih da, osim ovih aktivnosti, pažnju posvećujem posebno radu s djevojkama i ženama za koje kontinuirano organiziramo različita predavanja, kurseve i slično. Koristimo u potpunosti blagodati Islamskog kulturnog centra u Baru. On daje odličnu priliku za sve one koji se žele okoristiti različitim vrstama znanja koje ovdje nesumnjivo mogu pronaći”, zaključuje Vukić.