Poziv da se Bošnjaci politički organiziraju prihvata se s rezervom. Naši ljudi koji iole ulaze u te procese to prihvataju s dozom snishodljivosti, kao da nekom treba da se pravdaju, da se izvinjavaju za taj ipak ljudski i krajnje opravdan čin. U ovim okolnostima, početkom 2017. godine, rađa se ideja o formiranju Foruma Bošnjaka Makedonije s osnovnom idejom, pred dolazećim generacijama, da očuva ono što jesmo, da pomogne proces promoviranja nacionalne svijesti i očuvanje vlastitog političkog i kulturnog identiteta

Razgovarao: Anes DŽUNUZOVIĆ

Enes Šemsović rođen je 1971. godine u Velesu, u Republici Sjevernoj Makedoniji. Diplomirani je ekonomista, a od 1993. godine vlasnik firme za računovodstvene usluge i trgovinu. Od 1994. do 1997. godine obnaša funkciju generalnog sekretara SDA Makedonije. Važi za ideologa bošnjačkog političkog pokreta u Republici Sjevernoj Makedoniji.

STAV: Predsjednik ste Foruma Bošnjaka Republike Sjeverne Makedonije. Kada je formiran Forum, koji su ciljevi i aktivnosti, na koji način djelujete i u kojim sferama?

ŠEMSOVIĆ: Postavili smo sebi pitanje: Gdje je danas bošnjački politički um, razumije li stvarnost i je li dovoljno naučio iz duge i teške prošlosti? Radi li on sam protiv sebe, vlastitog identiteta i cilja, prepušta li on antibošnjačkoj bujici, jednu po jednu, sve utvrde naše opstojnosti zarad kratkotrajnih interesa oblikovanih neznanjem, sebičnošću, neshvatanjem svijeta oko sebe i ravnodušnošću, koje su polahko postajale nesumnjivom karakteristikom bošnjačkog bića u Makedoniji? Kakve mogu biti posljedice takvog ponašanja? Bošnjački politički prostor duboko arhaiziran i pasivan, bošnjačke političke stranke na stand by, kulturne manifestacije više ne postoje, bošnjački kulturni centar u Skoplju na izdisaju. Nacionalna politička svijest u našim sredinama na niskim je granama. Poziv da se Bošnjaci politički organiziraju prihvata se s rezervom. Naši ljudi koji iole ulaze u te procese to prihvataju s dozom snishodljivosti, kao da nekom treba da se pravdaju, da se izvinjavaju za taj ipak ljudski i krajnje opravdan čin. U ovim okolnostima, početkom 2017. godine, rađa se ideja o formiranju Foruma Bošnjaka Makedonije s osnovnom idejom, pred dolazećim generacijama, da očuva ono što jesmo, da pomogne proces promoviranja nacionalne svijesti i očuvanje vlastitog političkog i kulturnog identiteta. Forum neće dozvoliti da mi budemo samo brojka, već i struktura koja će neposredno učestvovati u kreiranju javnih politika i time spriječiti da se sva pitanja povezana s nama ne guraju pod tepih.

Pod plaštom promocije građanskog modela društvene svijesti, razne makedonske društveno‑političke forme, političke opcije, postaju dominantne u našim sredinama, to polahko postaje moda, trend. Ocijenili smo da je nekako postala predominantna kultura deetnizacije. Ako se to dozvoli i ne bude adekvatne reakcije, neće nam umaći dalja deetnizacija i posrtaji na svim poljima i oblastima, a što bi značilo gubljenje našeg autentičnog nacionalnog pa i političkog identiteta. Ovo posebno ističem ne kao izraz potrebe da se očuvaju stare bošnjačke političke stranke, više kao nastojanje da se očuva u životu ta svijest o sebi.

Naš prvi javni događaj bio je iftar na koji smo pozvali oko 150 uglednih Bošnjaka, ali i makedonski državni vrh. Na naše veliko iznenađenje, pozivu se odaziva premijer Makedonije gospodin Zoran Zaev. Imali smo priliku da tada novoizabranom premijeru damo do znanja da smo tu, da nas ima i da tražimo naše mjesto u makedonskom društvu. Taj događaj dao je vjetar u leđa mnogim procesima. Pokreću se inicijative za formiranje nekoliko novih političkih stranaka s predznakom bošnjačke. Taj novi dinamizam, pored činjenice da je, s jedne strane, mogao da znači nove podjele, s druge strane počeo je da ohrabruje ljude, da ih motivira i definitivno smo počeli da izlazimo iz stanja defanzive i postali zajednica svjesna svog stanja, s ambicijom da se aktivnije etablira u široj društvenoj zajednici.

U decembru mjesecu 2017. godine u prostorijama Općine Čair u Skoplju organiziramo Drugi forum Bošnjaka, na kome usvajamo prvu Bošnjačku deklaraciju s normiranim zahtjevima bošnjačke zajednice. Bio je to prvi normativni akt koji je postavio osnove daljeg definiranja naših nacionalnih ciljeva. Gdje su notirani zahtjevi o funkcioniranju pravne države, o pravilnoj i potpunoj valorizaciji Ohridskog okvirnog dogovora, inicijative o lokalnom ekonomskom razvoju itd.? Između ostalog, zatražili smo i konstituiranje Ministarstva za politički sistem i odnose među zajednicama i da jedno od vodećih mjesta u istom pripadne bošnjačkoj zajednici. Ne kažem da je na isključivo naše insistiranje to i urađeno, ali činjenica je da danas imamo to ministarstvo i da je Bošnjak zamjenik ministra u istom.

STAV: Nastojite da promijenite izborni zakon i da se manjinskim zajednicama zagarantira određeni broj poslaničkih mjesta. Također, zalažete se za uvođenje u zakon nacionalnih vijeća? Dokle ste stigli s ovim inicijativama?

ŠEMSOVIĆ: Da, 19. juna 2019. godine na sjednici Izvršnog Odbora FBM usvojili smo platformu na osnovu koje je trebalo da se da jedan novi impuls u pravcu ostvarivanja naših ciljeva. U platformi smo naznačili da su naši osnovni politički ciljevi:

1. RSM članica NATO-a i EU;
2. RSM pravna i demokratska država;
3. Promjena izbornog modela po kome bi Makedonija bila jedna izborna jedinica i imala garantirana poslanička mjesta za zajednice koje su ispod 20% u ukupnoj strukturi stanovništva. Bošnjaci da imaju najmanje tri garantirana poslanička mjesta;
4. Donošenje zakona o nacionalnim savjetima (vijećima) koja treba da se konstituiraju na principu elektora. Po našem prijedlogu, Vijeće:

– postavlja urednike na programima na bosanskome jeziku,

– predlaže 70% programa za nacionalni predmet Jezik i kultura Bošnjaka,

– predlaže direktore škola gdje se izvodi nastava na bosanskom jeziku,

– organizira nacionalne praznike zajednice,

– organizira i pomaže kulturne organizacije i manifestacije,

– koordinira bošnjačke subjekte,

– dodjeljuje priznanja onima koji su učinili nešto na promociji bošnjačkog naroda,

– inicira projekte bitne za lokalni ekonomski razvoj i lokalnu infrastrukturu u bošnjačkim sredinama,

– stipendira bošnjačke studente s ciljem stvaranja kadra koji je deficitaran,
– promovira saradnju s Bošnjacima u drugim zemljama, posebno okruženju.

Inicijativu smo dostavili svim bošnjačkim subjektima u Makedoniji i regiji, EU, Vladi RSM, svim političkim subjektima i medijima. Posebno je bitno da smo mi od struktura vlasti naglašeni kao etnička zajednica koja posebno insistira na ovim pitanjima.

STAV: U Republici Sjevernoj Makedoniji formirano je Nacionalno vijeće Bošnjaka. Vi ste bili protiv, zašto?

ŠEMSOVIĆ: Ne! Nismo se usprotivili konstituiranju Vijeća nego načinu kako je ono izabrano i promovirano. Proces formiranja Vijeća predvodio je Avdulah Šaćirović, čovjek koji je sigurno znao svoj posao i na mene ostavio dojam iskrenog čovjeka. Digao sam ruku i glasao za tu inicijativu. Jedini uvjet koji je iznio predstavnik Foruma Bošnjaka gospodin Senad Camić bio je da novoizabrano Vijeće ne treba da bude objekt neke od nekoliko bošnjačkih stranaka koje postoje u Makedoniji, već subjekt vlastite politike i ciljeva koji treba da ujedinjuju sve strukture našeg ukupnog društva.

U organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća Srbije bili smo pozvani na konsultativni sastanak u Novi Pazar. Izrazio sam tada zadovoljstvo zbog ideje da i Bošnjaci Makedonije i Kosova uzmu učešće u sistemu Koordinacije Vijeća Bošnjaka u domovinskim zemljama. Informirao sam prisutne o inicijativi koja već postoji u Skoplju za formiranje Vijeća u Makedoniji i ujedno pozvao predsjednika Vijeća u Srbiji gospodina Esada Džudžu da dođe u Skoplje i pomogne proces konstituiranja Vijeća SM. Istakao sam da ja mogu da budem dio ovog sistema samo kao prijedlog Vijeća iz Makedonije, a nikako kao odabir sistema vijeća iz drugih država. Samo nekoliko dana nakon ovog skupa, u Skoplju, bez bilo kakve informacije i najave, na konferenciji za medije promoviraju konstituiranje Vijeća Sjeverne Makedonije, u koje ulaze samo eksponenti jedne političke stranke Bošnjaka Makedonije. Da apsurd bude veći, umjesto da se nastavi proces konsolidacije bošnjačkih subjekata u Makedoniji, novoizabrano Vijeće prihvata se kao predstavničko tijelo Bošnjaka Makedonije u sistemu Koordinacije vijeća Bošnjaka u domovinskim zemljama. Na ovaj način imamo novu polarizaciju Bošnjaka Sjeverne Makedonije.

STAV: Da li imate političke ambicije, odnosno, da li iz Foruma Bošnjaka Sjeverne Makedonije može izrasti neka bošnjačka politička partija?

ŠEMSOVIĆ: Forum definitivno neće postati politička stranka jer bi izgubilo na smislu ono što je naš koncept. Isto ne isključujem mogućnost da će neki pojedinci koji su sada dio Foruma ući u proces stvaranja nove partije. Ali to je njihovo lično i demokratsko pravo. Foruma definitivno ne!

STAV: U Republici Sjevernoj Makedoniji postoje neke političke opcije Bošnjaka, ali su nejake. Treba li uopće jednoj maloj zajednici, kakva je bošnjačka, politička opcija, da li ona može biti važna u realiziranju bošnjačkih potreba iz oblasti obrazovanja, jezika, kulture?

ŠEMSOVIĆ: Da, u registru političkih stranaka u Republici Sjevernoj Makedoniji postoje njih nekoliko. Radi se uglavnom o strankama koje su same sebi svrha. Odavno je postalo jasno da su one sve sem sredstva kojim se treba doći do ostvarivanja ciljeva naroda. Ne bih da dalje elaboriram, jer taj fenomen partikularizma je priča za naučne skupove. Podrška takvom odnosu naših političkih subjekata je u izbornom modelu koji je proporcionalan i ne daje prostora zbog nepostojanja garantiranih mjesta za manjinske zajednice, pa su iste primorane da prave koalicije s većinskim opcijama, s čime dolazi do majorizacije i gubljenja vlastitog političkog izraza u izbornom procesu.

Da ne bi bilo zabune, u ovom našem sveukupnom aktivizmu ni bošnjački politički pokret ne smije i ne može biti naivan. S aktuelnim izbornim modelom, naša politička ambicija da imamo predstavnike u Sobranju Makedonije sa samostalnim nastupom teško je ostvariva. Naivno je vjerovati da će samo u održavanju fantazme o uvjerenju da se samo parlamentarnom demokratijom i neposrednim sistemom izbora mogu riješiti svi zamršeni problemi u jednoj izraženo multietničkoj zemlji. Naši politički ciljevi, iz matematičkih razloga, bez promjene izbornog modela za sada su teško ostvarivi. Tu gorku istinu ljudima moramo reći. Bit ću sasvim iskren, i pokraj probuđene svijesti i izraženog dinamizma, bez jasne forme širokog samoorganiziranja, pa i svježih kadrova i svježih ideja teško je očekivati neki veoma uspješan izborni rezultat. Od tog epiloga zavisi rješavanje brojnih pitanja: statusnih, infrastrukturnih, birokratskih… To je još jedan argument više i potvrda opravdanosti intencije o našem političkom i sveukupnom ujedinjavanju. Druge nam nema. Smatram da bi se promjenom izbornog modela promijenila i percepcija političkih stranaka prema našem narodu. Jer, ako izborni rezultat zavisi od volje i glasa svog naroda, a ne od volje političkih lidera većinskih opcija, onda se veoma lahko da zaključiti koliko je za nas bitno izboriti se za promjenu izbornog modela.

STAV: Bili ste nedavno, tačnije 28. septembra, na centralnoj manifestaciji obilježavanja Dana Bošnjaka u sarajevskoj Vijećnici, a u organizaciji i po pozivu BZK “Preporod”. Naredni dan organiziran je i sastanak predstavnika organizacija i institucija iz domovinskih zemalja i dijaspore s domaćinom, predsjednikom BZK “Preporod” prof. dr. Sanjinom Kodrićem i njegovim saradnicima. Je li bilo nekih konkretnih dogovora?

ŠEMSOVIĆ: Zahvalni smo na pozivu i bila nam je posebna čast biti dio centralne manifestacije obilježavanja 28. septembra, Dana Bošnjaka, u Sarajevu. Zaista impozantan skup, impresije s istog nosimo još uvijek. Sve pohvale imamo za novo rukovodstvo “Preporoda” na čelu s prof. dr. Sanjinom Kodrićem za organizaciju skupa. Svaka nacionalna organizacija govori o stanju jednog naroda. Pravi subjekti jesu oni koji traju dugo i koji doprinose. Takve organizacije i njihovi postupci imaju neprolaznu vrijednost. Organizacija koja postoji preko 130 godina dovoljno govori o svemu. Najavljeni su značajni projekti, s velikim zadovoljstvom očekujemo da od njihove valorizacije imamo značajne iskorake na polju promocije nacionalne kulture.