Često čujemo poruke iz Republike Srpske protiv države Bosne i Hercegovine. Lokalne i entitetske vlasti negiraju državnost Bosne i Hercegovine, kao i značaj 25. novembra. Povratnici u srednje Podrinje, posebno mlađi, kažu da je to realnost koju nije lahko prihvatiti. Smatraju da Srebrenica kao simbol bošnjačkog stradanja ima izuzetan značaj za državu Bosnu i Hercegovinu. Povodom 25. novembra položi se cvijeće i prouči Fatiha u Memorijalnom centru Potočari, preživjele žrtve genocida prisjete se svojih voljenih kojih više nema
 u Mrkonjić-Gradu. Na ovom zasjedanju donesena je odluka o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine, potvrđene su njene historijske granice, one iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definirana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.</p>
<p>Nažalost, danas se 25. novembar obilježava samo u jednom dijelu Bosne i Hercegovine – u entitetu Federacija BiH, dok se u manjem bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska ovaj dan ne obilježava kao državni praznik. Zvaničnici RS svake godine 25. novembar iskoriste da negiraju značaj ovog datuma i kažu kako su za njih granice Bosne i Hercegovine određene na zasjedanju ZAVNOBiH-a prestale postojati Dejtonskim sporazumom 1995. godine.</p>
<p>Nerijetko čujemo poruke iz Republike Srpske protiv države Bosne i Hercegovine. Kako lokalne, tako i entitetske vlasti negiraju državnost Bosne i Hercegovine, kao i značaj 25. novembra. Povratnici u srednje Podrinje (Srebrenicu, Bratunac, Zvornik, Miliće…), posebno mlađi, kažu da je to realnost koju nije lahko prihvatiti. Smatraju da Srebrenica kao simbol bošnjačkog stradanja ima izuzetan značaj za državu Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p>Povodom 25. novembra položi se cvijeće i prouči <em>Fatiha</em> u Memorijalnom centru Potočari, preživjele žrtve genocida prisjete se svojih voljenih kojih više nema i svih onih koji su dali svoje živote za Bosnu i Hercegovinu. Taj dan u Srebrenici prođe bez svečanih akademija, događaja i prijema posvećenih Danu državnosti. Do običnog građanina dođe tek poneka čestitka u povodu Dana državnosti od predstavnika u vlasti.</p>
<p>Bošnjaci u Srebrenici doživljavaju 25. novembar kao Dan državnosti i kažu da oni, zapravo, žive i grade državnost Bosne i Hercegovine. U Srebrenici su primjer toga Sejdalija Suljić i Mirnes Zahirović. Učitelj i pravnik. Obojica su se vratili u Srebrenicu i tu žive i rade. Formirali su porodice i nastoje izgraditi bolju budućnost za svoju djecu.</p>
<p>“Naš način života pokazuje odanost i privrženost državi Bosni i Hercegovini, njenoj ideji slobode i jednakih prava za sve. Ja sam se vratio sam ovdje 2013. godine. Od tada do danas sam se zaposlio, kupio kuću na kredit, oženio se i postao najbogatiji čovjek na svijetu, jer sam prije godinu dobio sina. Ima takvih još mnogo ovdje, nisam usamljen primjer. Moja domovina je Bosna i Hercegovina, kao i mog sina, i tako će uvijek biti. On će sutra znati šta znači Dan državnosti, i da on ovdje pripada, kao i njegovi preci. Nažalost, moj sin neće biti u prilici da upozna svoje djedove jer su ubijeni u ratu. Vratili smo se na mjesto na kojem je počinjen genocid, i to dovoljno govori. Zbog prošlosti, ova zemlja mora imati budućnosti. Mi smo generacija koja mora iznijeti taj teret”, kategoričan je učitelj Sejdalija Suljić.</p>
<p><strong>BOSNE, IPAK, IMA NA DRINI</strong></p>
<p>Sličnog je mišljenja i Mirnes Zahirović, koji kaže da za njega 25. novembar predstavlja jedan od najznačajnijih datuma za opstojnost bosanske države.</p>
<p>“Tog datuma utvrđene su njene historijske granice modernog doba, a Republika Bosna i Hercegovina definirana je kao jedna od šest ravnopravnih republika u bivšoj Jugoslaviji. Sadašnja Bosna i Hercegovina nastavila je svoje pravno postojanje pod novim imenom, ali i dalje cjelovita i nedjeljiva s modificiranim unutrašnjim uređenjem (Ustav BiH, član 1). Iako neki u ovom entitetu ne prihvataju ovaj datum, navodno jer ne postoji zakon o državnim praznicima, 25. novembar prihvaćen je kao Dan državnosti BiH kod većeg dijela stanovnika Bosne i treba se obilježavati na svakom njenom dijelu. Nažalost, te aktivnosti u ovom entitetu do sada nisu bile u mjeri koja bi bila jasna poruka njenim neprijateljima što mi mislimo o svemu tome, ali se nadam da će u budućnosti ovaj dan sve više da se slavi i obilježava u Podrinju, Bijeljini, Doboju, Krajini. Ta svijest i ideja moraju prevazići nivo ličnog shvatanja i razumijevanja kroz jači angažman, prije svega, državnih institucija, a onda i probosanskih političkih stranaka, organizacija i patriotskih zajednica kojima je Bosna na srcu. Bez obzira na sve, svim građanima i narodima Bosne i Hercegovine, posebno povratnicima na svoja ognjišta, želim sretan 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine”, poručuje Zahirović.</p>
<p>Elmedin Bošnjak sa svojom porodicom živi u Zvorniku. Ovaj profesor historije kaže da se svakog jutra budi sa žuborom Drine, pogledom na tvrđavu i sa svojim narodom. “Sve su to temelji i gradivni elementi naše domovine”, kaže Bošnjak i dodaje da žali “one koji negiraju državu, njenu postojanost i opstojnost”.</p>
<p>“U vremenu kada u vlastitoj državi pola te države drugima zabranjuje izučavanje vlastitog jezika, izučavanje vlastite historije, uz negiranje svega što je bosanskohercegovačko, onda je jasno svima kako mi, Bošnjaci, u manjem bh. entitetu svaki dan se borimo za državnost i dokazivanje onog što cijeli svijet zna – Bosna i Hercegovine je međunarodno priznata država. Iako se ponekad čovjek i umori od svega, mi nastavljamo našu svakodnevnu borbu za našu domovinu, jer, koliko se god negatori trude da od dijela ove države naprave nešto, a svi znamo šta, mi se nikad ne smijemo i nećemo umoriti da im samo argumentima, činjenicama dokažemo hiljadugodišnju postojanost naše domovine. Meni je žao mnogih koji negiraju svoju rodnu državu, jer mi imamo nju, znamo gdje smo, znamo odakle smo, ali oni, ti isti negatori, kuda oni? Ponekad mi bude zaista žao tih što život provode, a ne znaju gdje žive. Sretan dan obnove državnosti jedne i jedine nam domovine Bosne i Hercegovine”, poručuje Bošnjak.</p>
<p>Za Edina Ikanovića iz Bratunca nema sumnje da je 25. novembar jedan je od najvažnijih datuma u historiji naše zemlje.</p>
<p>“Nažalost, dok se u jednom dijelu slavi, u drugom dijelu Bosne i Hercegovine to je sasvim običan dan. Iako su svi bosanskohercegovački narodi tog 25. novembra 1943. godine definirali Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu i nedjeljivu državu, u kojoj će svi narodi imati ista prava, agresija na Bosnu i Hercegovinu donijela je neku novu situaciju i nove političke lidere koji okreću leđa historijskim činjenicama. Mi živimo na onom drugom prostoru Bosne i Hercegovine, u kojem većinski narod entiteta Republika Srpska želi izbrisati iz historije 25. novembar kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Ipak bošnjački i hrvatski narod u ovom entitetu svjedoče i potvrđuju državnost Bosne i Hercegovine od Trebinja, Višegrada, Srebrenice, Banje Luke, pa sve do Bosanskog Novog”, kazao je Ikanović.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Jedino u tomašicama Bošnjak Bošnjaku nije vukSljedeći članak
Događaj koji je potvrdio kontinuitet Bosne i Hercegovine
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.