Nedavna istraživanja u Kraljevini Danskoj pokazala su da su mladi iz Bosne i Hercegovine procentualno jedna od najobrazovanijih manjinskih zajednica. Bosanskohercegovačka omladina zainteresiranija je za nastavak obrazovanja poslije završetka srednje škole u odnosu na Dance. Istraživanja su pokazala i da su Bošnjaci najbolje integrirana grupa u Danskoj

Iseljavanje Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine proces je koji traje još od austrougarske okupacije 1878. godine, kada je veliki broj Bošnjaka emigrirao prema Turskoj. Za razliku od tog perioda, kada je bošnjačko stanovništvo svoje domove napuštalo zbog vjerskih razloga i nepovoljne političke situacije, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća razlog za naglo iseljavanje Bošnjaka bila je agresija na Bosnu i Hercegovinu. Od početka do kraja agresije stanovnici Bosne i Hercegovine utočište su pronalazili širom Evrope, ali i po drugim dijelovima svijeta. Jedna od država koja je nesebično pružila utočište našim građanima bila je Kraljevina Danska. Prije rata u ovoj skandinavskoj zemlji bilo je veoma malo ljudi iz Bosne i Hercegovine, a riječ je uglavnom bilo o osobama za koje se tada znalo reći da su “radnici na privremenom radu”. Danas u Danskoj boravi između 20.000 i 22.000 građana bosanskohercegovačkog porijekla, za koje domaćini znaju reći da su najbolje integrirana zajednica. To svakako vrijedi istaći i zbog činjenice da su Bošnjaci jedna od najmlađih zajednica koja se doselila na teritoriju ove države.

“BH RADIO ODENSE” I ČASOPIS “BH GLAS”

Da su Bošnjaci aktivni i u javnom životu Kraljevine Danske, dokaz su dva bosanskohercegovačka medija s adresom u Danskoj – “BH Radio Odense” i časopis BH Glas. “BH Radio Odense” djeluje u okviru “Useljeničkog radija” na frekvenciji FM 107,1. Program emitira svakog utorka od 17.00 do 19.00 sati. Realizira se na bosanskom jeziku, a cilj je očuvanje bosanskohercegovačke tradicije i kulture. Voditelj programa ovog radija Mensur Graca ističe da je jedan od zadataka radija da slušaocima prenosi raznovrsne teme iz Bosne i Hercegovine, ali i Kraljevine Danske: “Program, naravno, ima i zabavno-informativni karakter, a naš signal pokriva veći dio ostrva Fyn, na kojem živi približno 4.000 građana našeg porijekla. Korisnici interneta mogu nas slušati na svim mjestima na kojima postoji konekcija. Današnju redakciju čine: Nidžara Graca, Sanela Brown te Mensur Graca. Ponovno emitiranje programa ‘BH Radija’, poslije višegodišnjeg prestanka, desilo se 1. marta 2009. godine, i do dan danas nije prekidano. Kroz ‘BH Radio’ prodefilirali su mnogi koji su svojim dobrovoljnim angažiranjem željeli pomoći bosanskohercegovačku zajednicu na ostrvu Fyn. U stvaranju programa svojevremeno su učestvovali: Senida i Aida Zaklan, Majda Avdagić, Zinka Hodzić, Lejla Kaspe. ‘BH Radio Odense’ medijski je pokrovitelj bosanskohercegovačkih udruženja koja djeluju u Odenseu i čitavoj Danskoj. Naš radio do sada je organizirao desetke humanitarnih akcija čiji je cilj bilo pomaganje pojedincima, sportskim klubovima, povratnicima te obrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini. “'BH radio Odense’ nastoji ostvariti što više kontakata s osobama iz danskog političkog, sportskog i kulturnog života, i u tome smo izuzetno uspješni”, kaže Graca.

Da je u čitavu organizaciju ovog radija uloženo dosta truda, te da je ovo veoma respektabilan medij, svjedoče i brojni visokopozicionirani gosti, kako iz bosanskohercegovačkog, tako i iz danskog društva.

“Gosti našeg programa veoma su često visokopozicionirani političari, književnici, novinari i različiti umjetnici iz Danske. ‘BH radio Odense’ obilježava i organizira proslave svih važnih datuma iz historije naše domovine. Na tim proslavama bude uvijek prisutan veliki broj gostiju, a gotovo uvijek imamo i zvanične goste iz danske politike. Tokom proslave Dana nezavisnosti naše domovine Bosne i Hercegovine 2016. godine direktnim linkom iz zgrade EU Parlamenta javila nam se predstavnica Kraljevine Danske Christel Schaldemose, i svim prisutnim u sali, kao i našem ambasadoru, čestitala 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. ‘BH radio Odense’ često je privlačio pažnju i drugih medija u Danskoj, pa su članovi naše redakcije nekoliko puta bili gosti u TV i radijskim emisijama. Danska TV čak je i direktno izvještavala u svojim informativnim emisijama s proslava važnih bh. datuma iz naše historije. Printani mediji također su izvještavali o aktivnostima ‘BH Radija’. Članovi redakcije BH Radija organizirali su i dolazak javnih ličnosti iz BiH, iz svijeta politike, kulture, sporta. Naš posljednji gost bio je Avdo Huseinović, koji se predstavio svojim posljednjim dokumentarnim filmom Bošnjaci – Genocid u kontinuitetu, što je ujedno bilo premijerno prikazivanje ovog filma u zemljama Evropske unije. Svoj volonterski rad shvatili smo krajnje ozbiljno i nemamo namjeru odustati sve dok bh. zajednica i naša domovina imaju koristi od našeg rada. Radijski program na bosanskom jeziku u dalekoj Skandinaviji nam puno znači. Nećemo dopustiti da utihne naš radio. Blisku saradnju ostvarujemo s Udruženjem Bošnjaka logoraša, ali i s časopisom BH Glas iz grada Brande, danas jedinim printanim medijem na bosanskom jeziku u Skandinaviji”, naglašava Graca.

Časopis BH Glas u velikoj je mjeri pomogao očuvanju bošnjačke tradicije. Fadil Ćatović, glavni urednik ovog časopisa, ističe da je odmah nakon dolaska u Dansku uočio potrebu za pokretanjem časopisa ove vrste, ali da su se njegove ideje ostvarile ipak nešto kasnije.

“Ideju sam realizirao u decembru 1999. godine, kada smo i odštampali prvi broj ovog lista koji izlazi svakog mjeseca u kontinuitetu, od osnivanja do danas. Slijedeći onu našu poznatu ‘kupujmo i koristimo domaće’, časopis štampamo već godinama u Fojnici, da i tako pomognemo našoj domovini. Izlazimo zahvaljujući svima nama koji smo dio BH Glasa svih ovih godina, ulažući ogroman i nesebičan trud. BH Glas ima veliki broj saradnika, a zajedničko svima nama jeste da smo volonteri. Cilj časopisa jeste da kroz različite društvene, kulturne, historijske, te političke teme povećamo svijest kod naših čitalaca o svojoj domovini, što nam, nadamo se, i uspijeva. Važno je istaći da dokumentirano ostavljamo u kraljevskoj biblioteci Danske BH Glas, koji svjedoči da smo narod koji ima kulturu, tradiciju vjeru i da su naši mladi naš ponos. Većina saradnika uključenih u ovaj projekt stekli su visoko obrazovanje, što dodatno govori o strukturi ljudi okupljenih oko ove bosanskohercegovačke riječi s adresom u Danskoj”, navodi Ćatović.

OD LOGORA SMRTI DO DANSKOG PARLAMENTA

U posljednjih nekoliko godina Bošnjaci u Kraljevini Danskoj pokazali su povećan interes za političko angažiranje. Posebno se to odnosi na mlađu generaciju. Primjetan je porast broja kandidata bosanskohercegovačkog porijekla na izbornim listama. Najveći politički pomak napravio je Prijedorčanin Meho Selman, koji već čitav mandat (četiri godine) sjedi u Parlamentu (ukupno pet regija), s velikim šansama da tu ostane i poslije izbora koji se u Kraljevini Danskoj održavaju u novembru ove godine. Kao zastupnik SDP-a, Selman je prvi stranac izabran u Parlament od njegovog nastanka.

“Kao bivši logoraš prijedorskih kazamata Omarska i Trnopolje, budio sam pažnju danskih medija, te sam povodom toga bio i čest gost u različitim TV i radijskim emisijama. O mom putu ‘od logora do parlamentarnog zastupnika’ pisale su i najtiražnije novine u Danskoj. Moj put u Danskoj počeo je 1993. godine, kada sam s roditeljima i mlađim bratom došao u izbjeglički kamp, gdje smo veoma dobro tretirani. Osim što sam već nekoliko godina politički aktivan, obnašam i funkciju porotnika na prvostepenom gradskom sudu grada Odensea”, kaže Selman.

Selman je i sindikalni povjerenik bibliotekarskih radnika. Uvijek pronađe vremena za aktivnosti vezane za bosanskohercegovačku zajednicu u Odenseu i u drugim krajevima Kraljevine Danske u kojima postoje bosanskohercegovačka udruženja.

“U slobodno vrijeme s Mensurom Gracom uređujem BH Radio iz Odensea, a i ponosni sam aktivista Udruženja Bošnjaka logoraša. Pripadam prvoj generaciji bosanskohercegovačkih doseljenika, a upravo naša generacija ima obavezu prema generacijama koje dolaze, u smislu očuvanja naše kulture, običaja, religije i bosanskog jezika”, naglašava Selman, koji je za doprinos razvoju bosanskohercegovačke zajednice u Kraljevini Danskoj dobio brojna priznanja od Ambasade Bosne i Hercegovine u Kopenhagenu.

Nedavna istraživanja u Kraljevini Danskoj pokazala su da su mladi iz Bosne i Hercegovine procentualno jedna od najobrazovanijih manjinskih zajednica. Istraživanja pokazuju i to da je bosanskohercegovačka omladina zainteresiranija za nastavak obrazovanja poslije završetka srednje škole u odnosu na Dance, ističe Jasminka Hasanbašić. Ova Tuzlanka, osim što radi kao pedagog, obavlja i funkciju koordinatora Odbora bosanskih učitelja u Kraljevini Danskoj.

“Veliki broj mladih ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine univerzitetski je obrazovano i zauzimaju značajna i važna mjesta u danskom društvu. Istraživanja su pokazala da su Bošnjaci najbolje integrirana grupa u Danskoj. Naravno, integracija ne smije značiti i asimilaciju. Susreće se mnogo djece i mladih koji ne znaju ili vrlo malo znaju komunicirati na svom maternjem, bosanskom jeziku. Djeca se uče snalaziti u danskoj kulturi, tradicijama i običajima, i to je u redu, ali je isto tako neophodno da dvojezično dijete uči jezik, običaje, historiju i kulturu svoje matice”, ističe Hasanbašić.

Srećom, veliki je broj roditelja koju su djeci uspjeli usaditi ljubav prema svom maternjem jeziku i tako otvoriti prostor za očuvanje identiteta. Jezik je u tome prva karika i nit koja veže Bošnjake iz Bosne i Hercegovine s onim Bošnjacima koji su trenutno van svoje domovine.

“Važnost učenja maternjeg jezika ključna je u očuvanju kulturnog identiteta. Na samom početku, dok smo još živjeli u izbjegličkim centrima, 1994. godine, nastavu na bosanskom jeziku organizirao je danski Crveni križ. Tu su radili volonteri osposobljeni za ovu vrstu posla. Kasnije se nastava organizirala na državnom nivou, a značajno je istaći da su općine u kojima je postojao dovoljan broj bošnjačke djece zainteresirane za pohađanje nastave na bosanskom jeziku finansirale projekt učenja bosanskog jezika. Nažalost, s vremenom se izgubilo to pravo i bilo je sve manje zainteresiranih roditelja i volontera za rad pri udruženjima u dopunskim školama”, pojašnjava Hasanbašić.

DOPUNSKA ŠKOLA “BOSANČICA”

Ipak, odustajanja nije bilo, pa su poduzete različite aktivnosti da se djeci omogući učenje bosanskog jezika, a na kraju je, smatra Jasminka Hasanbašić, učenje bosanskog jezika dovedeno na zavidan nivo. “Dopunske škole ključ su našeg napretka, a trenutno postoji pet dopunskih škola na nivou Kraljevine Danske u kojima se nastava izvodi na bosanskom jeziku. U Bosanskom kulturnom centru u Kopenhagenu, u kojem predajem posljednje dvije godine, dopunska nastava na bosanskom jeziku počela se izvoditi još 1996. godine i periodično se gasila sve do 2006. godine, kada se pokreće dopunska škola pod nazivom ‘Bosančica’”, navodi Hasanbašić.

U nabavci udžbenika za dopunske škole u velikoj mjeri pomogla je Ambasada Bosne i Hercegovine u Kraljevini Danskoj, a shvatajući važnost promocije projekta učenja bosanskog jezika u Danskoj, održana je u Kopenhagenu 1. aprila “Konferencija o očuvanju maternjeg jezika”. Bila je to još jedna potvrda da su Bošnjaci vrlo dobro organizirana i aktivna manjinska zajednica u Danskoj. Konferenciji su, osim roditelja, prisustvovali ambasador Bosne i Hercegovine u Kraljevini Danskoj Haris Bašić, predstavnik Instituta za jezik Muhidin Čolić, koji je mnogo pomogao u realizaciji ovog projekta, predstavnici Saveza udruženja iz Kraljevine Danske i Švedske, kao i predstavnici udruženja i džemata u Danskoj. Rezultat ove konferencije bio je osnivanje Odbora bosanskohercegovačkih učitelja (OBHU) u junu ove godine, koji će imati značajnu ulogu u budućem radu u učenju i očuvanja maternjeg jezika. Glavni cilj jeste osnivanje većeg broja dopunskih škola za bošnjačku djecu.

Bošnjaci u Danskoj nisu čekali da njihova nacionalna pitanja počne rješavati neko drugi, već su udruženim snagama krenuli ka ostvarenju zajedničkog cilja, a to je čuvanje bosanskohercegovačkog naslijeđa. Sistemskim radom bošnjačkih medija, udruženja i džemata u Kraljevini Danskoj stvoreni su preduvjeti za generacije mladih koje dolaze. Primjer organiziranosti Bošnjaka u ovoj zemlji na sjeveru Evrope trebale bi slijediti i druge zajednice Bošnjaka širom Evrope, koje su možda i brojnije, ali ne toliko organizirane kao što je slučaj sa zajednicom Bošnjaka u Danskoj.