Demonstracije SPC-a u Pljevljima prije desetak dana pokazale su još jednom agresivnu stranu i cilj koji stoji iza srpske politike – obračun s Bošnjacima. Na protestu koji je održan iz revolta prema hapšenju svećenstva čule su se zastrašujuće prijetnje Bošnjacima. Srbi i SPC očito nikad neće oprostiti Bošnjacima Crne Gore što su odigrali ključnu ulogu na referendumu za osamostaljivanje i nezavisnost Crne Gore
 okupljanja uprkos zabrani masovnih okupljanja, na šta je država morala reagirati hapšenjem organizatora vladike Joanikija i još sedam svećenika SPC-a. Nakon ovih hapšenja, uslijedile su i otvorene i direktne demonstracije protiv vlasti i države.</p>
<p>Demonstracije SPC-a u Pljevljima prije desetak dana pokazale su još jednom agresivnu stranu i cilj koji stoji iza srpske politike – obračun s Bošnjacima. Na protestu koji je održan iz revolta prema hapšenju svećenstva čule su se zastrašujuće prijetnje Bošnjacima. I to nije bio incident pojedinaca već smislena politika zastrašivanja koja traje još od vremena agresije na BiH, kada je cijelo područje Bukovice koje obuhvata skoro 30 sela etnički očišćeno od Bošnjaka, te od oružane blokade cijelog grada i najvažnijih institucija u Pljevljima od vojvode Čeke Dačevića i njegovih četnika 1992. godine.</p>
<p>Srbi i SPC očito nikad neće oprostiti Bošnjacima Crne Gore što su odigrali ključnu ulogu na referendumu za osamostaljivanje i nezavisnost Crne Gore. Tada su Bošnjaci Crne Gore žrtvovali Sandžak i svjesno ga podijelili u dvije države, a sve s ciljem slabljenja velikosrpske politike. Ako bi došlo do sukoba u Crnoj Gori, a što je cilj SPC-a i srpske politike, što bi se već sigurno i desilo da Crna Gora nije članica NATO-a, onda bi se taj sukob uglavnom prelomio preko leđa Bošnjaka u sandžačkom dijelu Crne Gore. Kako se Bošnjaci trenutno osjećaju u Crnoj Gori, koliko su zabrinuti događajima i kakva su njihova očekivanja, za izjavu smo pitali akademika prof. dr. Šerbu Rastodera, jednog od vodećih bošnjačkih intelektualaca u Crnoj Gori, te Adela Omeragića, portparola Bošnjačke stranke.</p>
<p>Akademik prof. dr. Šerbo Rastoder stavljen je posljednjih dana na listu najvećih srbomrzaca današnjice. Razlog je to što je reakciju SPC-a na Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, uz mnoštvo drugih regionalnih intelektualaca, nazvao “napadom velikosrpskog nacionalizma”. O aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori kaže: “Dobio sam kritike zbog toga što sam stao na stranu države i što sam kritizirao održavanje litija. Kao intelektualac, imam obavezu da se u važnim trenucima i događajima oglasim i iznesem svoj stav. Tako je bilo i sada. U takvim slučajevima intelektualci uvijek rizikuju da budu demonizirani od onih koji to mišljenje dožive kao vrstu neobjavljenog rata. Činjenica da me u nekim medijima proglašavaju jednim od najvećih srbomrzaca govori upravo o tome kakva politika stoji iza reakcije SPC-a i zašto je bila nužna moja i reakcija drugih intelektualaca u Crnoj Gori i šire. Ovaj stav izrečen protiv mene i drugih također govori i o tome kakav je odnos onih koji taj stav iznose prema pripadnicima drugih naroda koji imaju mišljenje drukčije od njihovog.”</p>
<p>Adel Omeragić, portparol Bošnjačke stranke, kaže da su posljednjih dana zabilježili nekoliko napada na Bošnjake.</p>
<p>“Mislim da ovoj situaciji i izazvanoj krizi država nije doprinijela. Siguran sam da država Crna Gora ima kapaciteta da ovu krizu riješi na najbolji mogući način. Institucije sistema moraju raditi svoj posao, zakoni Crne Gore moraju se poštovati i biti jednaki za sve građane. Bošnjaci u ovoj situaciji nisu akteri nesporazuma, ali svakako, s vremena na vrijeme, čuju se uvredljivi tonovi i prijetnje upućene prema pripadnicima bošnjačkog naroda. To smo slušali u Skupštini kada se usvajao zakon, a u prethodna dva dana desila su se četiri napada na etničkoj i religijskoj osnovi u Crnoj Gori, od čega su tri napada bila na štetu Bošnjaka. Iako vjerujemo da je riječ o izoliranim slučajevima, ipak, mora se primijetiti doza netrpeljivosti. Bošnjaci su uvijek bili oprezni, tako je i ovog puta. Ponavljam, vjerujem u kapacitete države Crne Gore, koja je spremna da svakom pojedincu u državi osigura mir. Mi smo članica NATO-a, država koja je na pragu EU i ugrožavanje prava jednog naroda ne smije se dovoditi u pitanje ni u jednom trenutku. Početkom godine započeo je dijalog između države i crkve u vezi s primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Put dijaloga i kompromisa jedini je mogući izlaz iz trenutne situacije. Toga su svjesni, vjerujem, i predstavnici crkve. Crna Gora je demokratska država, u našem je društvu zakon jednak za sve. Stoga, i pitanje crkve vidim kao temu koja je rješiva”, kaže Omeragić.</p>
<p>Bošnjačko nacionalno vijeće u Crnoj Gori najoštrije je osudilo napad na Pljevljaka Emira Pilava. Poručili su da napad donekle oživljava i evocira nemile uspomene iz 90-tih godina u istom ovom gradu, posebno što se dogodio u mjesecu ramazanu.</p>
<p>“Pilav je ujedno i vijećnik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, što nas dodatno obavezuje, kako Vijeće, tako i sve institucije i ostale organizacije s bošnjačkim predznakom prije svega, kao i one koje zastupaju zaštitu osnovnih ljudskih prava, da zajednički djelujemo kako bi ovaj slučaj bio adekvatno i na pravedan način sankcioniran. Sahat-kula, Husejin‑pašina džamija, stećci i mezarja, drevni su biljezi taslidžanskih muslimana – Bošnjaka, koji stoljećima žive svoji na svome, u harmoniji, suživotu i toleranciji s pravoslavcima i svima ostalima, iako je historija zabilježila da je taj sklad bio jednostrano narušen devedesetih godina, kada su žrtve također bili muslimani – Bošnjaci. Sigurni smo da riječi ‘mrš u džamiju’ upućene Pilavu ne odražavaju većinski stav Pljevljaka. Ohrabruje pravovremena reakcija policije te činjenica da je napad bio sporadičan i individualan, te stoga izražavamo nadu da ovakvi i slični ispadi ne mogu narušiti multivjerski i multinacionalni sklad koji stoljećima postoji u Pljevljima”, poručuju iz BVCG.</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Sljedeći članak
Italijane sve više zanima islam
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA