Ovdje se Bosna pojavljuje kao kolateralna žrtva dugih i teških pregovora Evropske komisije s Kinom. Pitanje je koliko će Bosna na putu u članstvo u Evropskoj uniji morati pratiti stavove i dosege njezinih pregovora s Kinom. U tom nadmetanju ne treba zaboraviti ni američke interese te pritisak SAD-a da EU i njihovim proizvodima otvori vrata smanjenjem carina i ostalih regulatornih ograničenja. U tom smislu, i investicije i plasmani roba i usluga otvarali bi se američkim kao i kineskim kompanijama.
, susreću se s nekim razumnim rezervama. Prvo, Kina je dosad vrlo malo investirala u “green field”, odnosno nove investicije, većinom kupujući postojeće kapacitete u problemima (poput luke Pirej). Nadalje, praksu “brown field” investicija, odnosno akvizicija, EU ne gleda s odobravanjem, već bi htjela otvoriti širokopojasnu saradnju u oba smjera, privlačeći investicije “ab ovo”, te tražeći od Kine da otvori svoje tržište kao što je evropsko otvoreno Kini. Iako je to tek uvjetno ispravno, jer je EU u zemljama tranzicije isto tako počela s “brown field” investicijama, kupujući najlukrativnije kapacitete, kao što je i različitim regulativama (navodno, kvaliteta radi) ograničila plasman kineskih, ali i američkih proizvoda na svoje tržište.</p>
<p>Nadalje, gradnja spornog Pelješkog mosta nije kineska, a kamoli kineska “green field” investicija. Kinezi su samo izvođači radova koje s 85 posto finansira EU, a s 15 posto RH. Autor ima nešto iskustva s kineskim tvrtkama, pa i onim najvećima, i može posvjedočiti da Kinezi načelno vrlo oprezno ulaze u pregovore koji dugo traju, počesto s neočekivanim obratima i novim momentima, pa gromoglasne najave iz Hrvatske o gradnji nizinske pruge Zagreb – Rijeka i ulaganja u posrnula velika brodogradilišta više govore o željama Hrvatske da svoje teške infrastrukturne i druge nedostatke riješi uvaljujući ih drugima, nego o stvarnom kineskom interesu. Konačno, sam je premijer Plenković spustio loptu kada je riječ o “kineskom interesu” za grupu “Uljanik”.</p>
<p>Što se tiče bosanskih investicija, osim Dodikovih dogovora o gradnji suštinski neisplative autoceste, neuspjelih lobiranja za koncesiju za izgradnju i korištenje brze ceste Lašva – Nević polje, te načelnih razgovora o ulaganjima u energetski sektor, ostvarena je samo kineska kreditna linija za Blok 7 TE Tuzla, koja je već izazvala kontroverze u Evropskoj komisiji. Komisija još nije odgovorila na argumentirano obrazloženje o energetskom bilansu te povoljnim uvjetima kredita koje je dostavila Elektroprivreda BiH.</p>
<p>Ovdje se Bosna pojavljuje kao kolateralna žrtva dugih i teških pregovora Evropske komisije s Kinom. Pitanje je koliko će Bosna na putu u članstvo u Evropskoj uniji morati pratiti stavove i dosege njezinih pregovora s Kinom. U tom nadmetanju ne treba zaboraviti ni američke interese te pritisak SAD-a da EU i njihovim proizvodima otvori vrata smanjenjem carina i ostalih regulatornih ograničenja. U tom smislu, i investicije i plasmani roba i usluga otvarali bi se američkim kao i kineskim kompanijama.</p>
<p>Ostaje za zaključiti da će 21. stoljeće vrlo vjerovatno biti kinesko, baš kako je 20. bilo američko, a 19. britansko. No, treba konstatirati da je Kina i dalje zemlja s unutarnjim kontradikcijama i ogromnim razlikama i neravnotežama, a ima i probleme s ljudskim pravima (Ujguri), što mogu biti ograničavajući faktori za potpunu saradnju sa SAD-om i s EU. Kina i dalje ima približno 200 miliona stanovnika koji žive ispod granice siromaštva, iako je napravila skok od sedam milja u posljednjih dvadeset godina na eliminaciji tog problema. Tržište se svodi na bogatije dijelove, gdje se formirala srednja klasa.</p>
<p>Nadalje, Kina je skoro četrdeset godina provodila politiku jednog djeteta, što se sada pokazuje kao katastrofalan potez koji je doveo do ubrzanog starenja stanovništva i pada produktivnosti rada. Hoće li ova zemlja prerasti u svjetskog giganta za 21. stoljeće, ovisi o kapacitetima suočavanja s tim izazovima. Jedan od odgovora jeste i uključenje, a ne segregacija Ujgura i ostalih naroda iz odlučivanja.</p>
<p>Kina je, unatoč jednoj i po milijardi stanovnika, i dalje druga ekonomija po apsolutnom iznosu BDP-a, dok je tek na sedamdeset trećem mjestu po BDP-u per capita. Naravno, ovo nije potpun pokazatelj snage kineske ekonomije, ali ukazuje na neke strukturne probleme. Rast BDP-a sve je manji iz godine u godinu, a “pregrijavanje ekonomije” sada se regulira preorijentacijom s masovne i manje kvalitetne usmjerene isključivo za izvoz, na održivu i kvalitetniju proizvodnju i za izvoz i za domaće tržište, te s izvođenja velikih radova u inostranstvo na njihovo finansiranje.</p>
<p>U tom smislu, male države poput Bosne i Hercegovine trebaju težiti ekonomskoj saradnji s više strana, ali ne izbjegavati uključenje u ovu kinesku inicijativu, i to ne samo kao recipijent investicija već i kao aktivni sudionik. Ona tada tek poprima svoj puni smisao. Treba imati i alternative, i to održive na dulji rok.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Vakufi su Mostar učinili MostaromSljedeći članak
Pojedine sekularne stranke i dalje su na Karadžićevoj liniji
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA