Ministarstvo je za podršku projektima boračkih zadruga izdvojilo 1,119 miliona maraka i na ovaj način pokušava promijeniti ukupnu percepciju kada je u pitanju odnos prema borcima, da im pomogne da žive od svog rada, a ne da im daje nekakve jednokratne bespovratne pomoći. Borci su vrijedni i čestiti ljudi, oni to svaki dan dokazuju

Piše: Jakub SALKIĆ

Elvisa Škulj dijete je šehida. Živi u općini Pale-Prača. Zajedno s još nekoliko djece šehida iz ove općine osnovala je zadrugu “3XE”. Zadruga se bavi uzgojem malina i preradom u sokove i džemove, imaju u planu da uzgajaju romanovsku ovcu i za taj su projekt aplicirali Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, tražeći novčanu podršku. Zahvaljujući Ministarstvu, taj će projekt uspjeti realizirati, te će u kasnijoj fazi početi prerađivati meso romanovske ovce. Planiraju i proširiti poslovni plan na otkup šumskog bilja i voća te preradu u džemove i sokove.

Marijan Oršolić iz Orašja predstavlja zadrugu “Posavina plod”. Kaže da dolazi iz sredine u kojoj je tradicija zadrugarstva duža od jednog stoljeća. Ta je tradicija preživjela dva svjetska rata i sve to vrijeme bila nosilac razvoja Posavine. Nakon agresije, u tranzicijskom vremenu, zadrugarstvo je stavljeno malo ustranu. Međutim, jasno je da je ono dobar način organiziranja i promoviranja ideja koje ljudi imaju.

Zadruga “Posavina plod” okuplja deset zadrugara i bavi se proizvodnjom voća i povrća. U Posavskoj županiji ima više od sto poljoprivrednih gazdinstava koja se bave proizvodnjom povrća i pedeset koja se bave proizvodnjom voća. “Nemamo ambicije da ćemo sve te ljude okupiti kao svoje članove, ali nam je cilj da okupimo što više njih iz braniteljske populacije. Mislim da je ovo dobar način razvoja, iako poljoprivreda nije grana od koje se može živjeti, jer još dugo će nam trebati podrška države”, kaže Oršolić.

Zajedničko za Oršolića, Škulj i još 52 zadruge i zadrugara jeste to što su nedavno potpisali ugovor s Federalnim ministarstvom za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata za finansiranje zapošljavanja i samozapošljavanje boračke populacije i članova njihovih porodica kroz projekte boračkih zadruga.

Već treću godinu ovo ministarstvo finansijski podržava zapošljavanje i samozapošljavanje boračke populacije, a potpisivanjem ugovora realizira se prva faza projekta boračkog zadrugarstva. Projekt omogućuje da se članovi boračke populacije predstave kao vrijedni i uspješni članovi naše zajednice. Komisija je obišla sve aplikante te se na licu mjesta uvjerila u valjanost i opravdanost njihovih projekata i, na osnovu pravilnika za raspodjelu, korištenje, kontrolu i izvještavanje o utrošku sredstava budžetskih transfera i smjernica o minimalnim standardima o dodjeli podrške putem budžetskih transfera, u skladu s općim i posebnim kriterijima, vodeći računa o regionalnoj, kantonalnoj i općinskoj zastupljenosti, te povratnicima u entitet Republika Srpska, pripadnicima Armije RBiH, MUP-a i HVO-a, bodovala formalno-pravno ispravne aplikacije te predložila odluku o dodjeli sredstava.

U prvoj fazi raspodjele novca potpisana su 54 ugovora, i to za 27 zadruga i 27 zadrugara pojedinaca, većinom nezaposlenih demobiliziranih boraca kojima je dodijeljeno 1,119 miliona maraka. Od ovog projekta očekuje se direktno zapošljavanje više desetaka pripadnika demobiliziranih boraca kao i indirektno zapošljavanje putem kooperantskih usluga.

“Kada smo postavili zadatke ovog projekta prije dvije godine, ciljevi su bili zapošljavanje teško zaposlive kategorije stanovništva iz svih boračkih kategorija, posebno demobiliziranih boraca koji su već u godinama kada se teško zaposliti. Drugi cilj bitan za Ministarstvo jeste rehabilitacija od ratnih trauma koje svi skupa nosimo, pa i članovi naših porodica. Želim izraziti zadovoljstvo što je projekt zaživio na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, imamo predstavnike zadruga od Orašja, preko Modriče, Mostara, Tuzle, Sarajeva do Pala. Dopustite mi da posebno pozdravim vjerovatno najstariju osobu u ovoj prostoriji, nenu Eminu Ramić, koja zastupa svog unuka i bori se da on kao dijete šehida ostvari određene rezultate i živi od svog rada.

Ovo je pokušaj da promijenimo ukupnu percepciju kada je u pitanju odnos prema borcima, da im pomognemo da žive od svog rada, a ne da im dajemo nekakve jednokratne bespovratne pomoći. Tako je i nastao ovaj projekt, preusmjerena su sredstva koja su bila u Ministarstvu s pozicija jednokratne pomoći na podršku zapošljavanja i samozapošljavanja. Želim da se vaši projekti toliko razviju da zaposlite najmanje po sto boraca, to je moja želja, također želim da i druge boračke zadruge ispune kriterije previđene javnim pozivom i da vas zamolim da imate na umu da je ovo javni novac građana Bosne i Hercegovine”, kazao je ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević.

Boračko zadrugarstvo, dodao je Bukvarević, dobra je poruka da ljudi koji su eventualno u situaciji da ne mogu sebi osigurati sredstva za život imaju mogućnost kroz ovaj projekt omogućiti sebi i porodici dostojan život.

Šerif Patković, predsjedavajući Koordinacije boračke organizacije Armije RBiH, kaže da su rezultati boračkog zadrugarstva dobri, ima fenomenalnih rezultata, a ima i slabijih. U suštini, zadrugarstvo je koncept po kojem se udružuju lica radi obavljanja određene djelatnosti. Ali, ovdje je specifično da su to bivši učesnici oružanih snaga, da su se oni udružili, osnovali pravna lica za obavljanje određene djelatnosti i kroz različite projekte nastoje uspostaviti sistem samozapošljavanja i zapošljavanja.

“Mislim da je riječ o vrlo efikasnom konceptu. Kroz ovaj projekt imamo više od osamdeset zaposlenih. To je daleko najefikasnije iskorištavanje sredstava kada se uzme u obzir broj zaposlenih na uložena sredstva. Ono što je nama najvažnije jeste da se ti ljudi, koji su po prirodi samoudruživi, ponovo udružuju da obavljaju društveno korisne stvari. Mi budimo taj nekakav naboj da očuvamo ovu zemlju, da je gradimo, da uzgajamo u njoj i tako i u ovim godinama damo društvu koliko možemo”, objašnjava Patković.

Trenutno u Bosni i Hercegovini egzistira osamdesetak boračkih zadruga, a očekuje se da taj broj prijeđe stotinu. Najviše ih je u Kantonu Sarajevo jer je ovaj projekt tu počeo ranije, a zadruge imaju i podršku kantona, dok je najslabiji učinak u Tuzlanskom kantonu.

Za 24. i 25. august Borački zadružni savez organizirat će prvi sajam boračkog zadrugarstva u sarajevskoj dvorani Skenderija. Bit će to prilika da se iz prve ruke upoznamo s rezultatima rada boračkih zadruga.

Govoreći o novom boračkom zakonu, koji je nedavno usvojen u Parlamentu FBiH, ministar Bukvarević istaknuo je da mu je prije svega drago što je zakon usvojen i da je omogućena procedura usaglašavanja.

“Na dobrom smo putu da demobilizirani borci dobiju zakon jer oni od 2010. nemaju svoj zakon. Jednim je dijelom zakon donesen pod određenim pritiscima u vidu protesta, ali imajući u vidu ranija iskustava, od 2000. godine do danas nije ni jedan borački zakon usvojen bez pritisaka. To je takva, široka i teška materija koja zahtijeva dodatna sredstva teško procjenjiva. Kad je 2006. godine usvojen zakon, procjena je bila da će trebati 100 miliona maraka, 2010. je za provedbu trebalo 350 miliona i morala se donijeti odluka da ga se stavi van snage.

Današnja pravila prilikom pravljenja budžeta, Zakona o izvršenju budžeta i drugih pravila zahtijevaju da svako ko predloži bilo kakvu raspodjelu finansijskih sredstava mora propisati i fiskalnu odgovornost, mora propisati odakle se finansira to što predlaže. Vlada FBiH je na prijedlog Ministarstva i boračkih udruženja predložila vrlo realan i provodiv zakon, s osiguranim sredstvima. Ali, dobili smo veliki broj amandmana, pa je čak došlo do pravnog apsurda i neprevodivosti zakona jer je usvojeno više amandmana na isti član zakona. Ono što je Vlada predložila i uputila finansijski je održivo jer smo sredstva osigurali u okviru sporazuma između Vlade i boračkih organizacija o dostignutom obimu boračkih prava. Ono što je dodato u Predstavničkom domu i Domu naroda prati i jedan zaključak da će se osigurati dodatna sredstva i Predstavnički dom je usvojio zaključak da se na već narednoj sjednici usvoji zakon o igrama na sreću i da će najveći dio tih sredstava ići na rješavanje pitanja branilaca i njihovih porodica”, objasnio je Bukvarević.