Kada je riječ o visokoobrazovanim osobama, najtraženija zvanja jesu ona vezana za IT sektor (IT inžinjer, softver-inžinjer), zatim inžinjer elektrotehnike, građevinski inžinjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine – specijalista. Pored ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što, zbog hiperprodukcije ovog kadra, njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih”, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH

S obzirom na to da je kraj školske godine, učenici završnih razreda osnovnih i srednjih škola sigurno se muče s pitanjem koje zvanje odabrati za nastavak školovanja. Kako bismo im barem malo olakšali, odlučili smo istražiti koje su to potrebe tržišta rada i koja su najtraženija i najplaćenija zanimanja trenutno u Bosni i Hercegovini. Za sve one koji, pored ličnih želja, interesiranja i talenata, prilikom izbora budućih profesija žele u razmatranje uzeti i ove informacije, nadamo se da će im biti od koristi.

Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, kaže da bi stanje na tržištu rada trebalo biti jedan od najznačajnijih faktora prilikom odabira budućeg zvanja za mlade. “Bolje je da se mladi ljudi odluče za obrazovanje koje će trajati malo duže, ali koje će im omogućiti sigurno pronalaženje posla, nego kraće i lakše obrazovanje, ali da na kraju budu samo statistika na evidencijama nezaposlenih osoba. Ili, drugačije rečeno, bolje duže učiti i studirati, a kraće tražiti posao, nego obrnuto”, izjavio je Bandić.

Naglasio je da je sada pravi trenutak da mlade osobe odaberu da njihovo znanje bude vrijednost za koju će se poslodavci na tržištu rada takmičiti svojim ponudama i ugovorima. Na osnovu podataka koje objavljuju institucije nadležne za domaće tržište rada (entitetski zavodi za zapošljavanje, kantonalne službe zapošljavanja i Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH), a prema broju objavljenih oglasa, evidentno je da je situacija sa suficitarnim i deficitarnim zanimanjima slična već nekoliko godina.

“Kada je riječ o visokoobrazovanim osobama, najtraženija zvanja jesu ona vezana za IT sektor (IT inžinjer, softver-inžinjer), zatim inžinjer elektrotehnike, građevinski inžinjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine – specijalista. Pored ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što, zbog hiperprodukcije ovog kadra, njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih”, naveo je Bandić.

NAJTRAŽENIJI I NAJPLAĆENIJI

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH ističe da, osim što su visokoobrazovane osobe iz IT sektora najtraženije, one su ujedno i među najplaćenijim na tržištu rada. Pored zaposlenih u IT sektoru, među najplaćenije radnike u Bosni i Hercegovini spadaju i diplomirani ekonomisti, te diplomirani farmaceuti zaposleni na pozicijama menadžera za prodaju lijekova.

Među radnicima sa srednjom stručnom spremom, najtraženiji su prodavači i ugostitelji, posebno konobari, rekao je direktor Bandić. “Također, često su traženi operateri za unos podataka, radnici u call centrima, te u nešto manjem broju tehničari za građevinske materijale i tehničari za sigurnost saobraćaja, te mašinovođe. Treba imati na umu da je broj potrebnih prodavača i konobara mnogo veći od broja potrebnih operatera za unos podataka ili radnika u call centrima, a posebno u odnosu na navedena tehnička zanimanja ili mašinovođe”, pojasnio je direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić.

Kada je riječ o VKV i KV radnicima, najtraženiji su šivači, varioci, tesari, zidari, bravari i rukovaoci kranom. I ovdje treba uzeti u obzir da je potreba za nekim od navedenih zanimanja veća od nekih drugih.

“S druge strane, kada je riječ o suficitarnim zanimanjima, odnosno profilima radnika kojih ima najviše na evidencijama nezaposlenosti u BiH, onda su to od visokoobrazovanih osoba (VSS) diplomirani kriminalisti, ekonomisti, pravnici, politolozi, žurnalisti, socijalni radnici, prof. sociologije i pedagozi. Od osoba sa srednjom stručnom spremom, na evidencijama je najviše ekonomskih tehničara, mašinskih tehničara, maturanata gimnazije i saobraćajnih tehničara. Kada je riječ o osobama s VKV i KV kvalifikacijom, najviše na evidencijama nezaposlenih ima vozača motornih vozila, frizera i metalostrugara”, istakao je Bandić.

Ismir Harambašić, CEO u IT firmi “ANT Colony”, objašnjavajući zašto mladi trebaju odabrati ovaj sektor za nastavak školovanja, kaže da se informacijske tehnologije mogu vidjeti u skoro svakom aspektu savremenog života.

“U današnjem društvu ne postoji ljudska aktivnost na koju IT ne utječe u nekom obliku. Prednosti savremene tehnologije uključuju povećanu produktivnost u mnogim poslovnim i ličnim zadacima, stoga ne treba zanemariti činjenicu da je IT široko polje i da najvjerovatnije u budućnosti neće biti ljudi kojima neće biti potreban neki oblik obrazovanja u IT-u. Napredno poznavanje rada na računaru, po mom mišljenju, bit će važnije od posjedovanja vozačke dozvole i poznavanja jezika. Pritom ne mislim da bilo koja vještina nije bitna vještina i sl. Mladi ljudi koji razmišljaju o IT karijeri neka se pripreme za budućnost punu istraživanja, akademskog usavršavanja, konstantnog učenja itd. To je profesija kod koje budućnost nije determinirana, ali baš zato je i atraktivna, te se nudi mnoštvo karijera unutar samog IT-a koje se mogu oprobati, a neke od karijera će tek u budućnosti biti poznate”, rekao je Harambašić.

Istakao je da je u školi bitno razviti ljubav prema IT-u, a u odabiru obrazovnih institucija fokusirati se na one u kojima se kultura informacijskih tehnologija njeguje.

“Kada govorimo o visokom obrazovanju, treba izabrati fakultete koji jednaku važnost daju teorijskom i praktičnom dijelu, pa je bitno što prije usvojiti vještine i savladati neke poslove, ali isto tako i zadržati inžinjerski pristup u rješavanju problema. Nama, poslodavcima u IT sektoru, najbitnija vještina kod kandidata za posao jeste vješto rješavanje problema i mentalitet prilagodljivosti pri rješavanju problema”, kaže Harambašić, dodajući da je nedovoljno kadra trenutno na tržištu rada, a prilike u IT sektoru umnogostručavaju se svakim danom, jer ne prođe ni jedan jedini dan bez nekog novog momenta i preokreta u tehnologiji. “Ko je spreman da se posveti ovoj profesiji i da se zaljubi u ovaj posao, bit će sigurno adekvatno plaćen, neovisan i slobodan”, uvjerava Harambašić.

 NAJTRAŽENIJA ZANIMANJA U SEKTORU TURIZMA I UGOSTITELJSTVA

Erna Šaljević, marketing i PR menadžer na portalu posao.ba, kaže da su oni početkom ovog mjeseca uradili i objavili detaljnu analizu tržišta rada za 2017. i prvi kvartal 2018. godine.

Prodajna zanimanja, zanimanja u sektoru ugostiteljstva i zanimanje programer (software developer) bila su najtraženija u 2017. godini na osnovu oglasa portala posao.ba. U 2016. godini vladao je trend potražnje za online saradnicima, kao i stjuardesama, koji u 2017. godini nisu bili među top deset najtraženijih zanimanja.

Zbog porasta potražnje radne snage za inostranstvo, ali i ogromnog rasta sektora turizma i ugostiteljstva u Bosni i Hercegovini, došlo je do određenih promjena u prvom kvartalu 2018. godine.

Na listi deset najtraženijih zanimanja zanimanje operater u call centru nalazi se u 2018. godini na prvom mjestu, dok je to mjesto u posljednjih nekoliko godina bilo isključivo rezervirano za prodajna zanimanja (prodavač, komercijalista). Tri zanimanja iz sektora ugostiteljstva (konobar / šanker, kuhar i sobarica) našli su se na ovoj listi.

“Na drugom mjestu nalazi se zanimanje radnik u proizvodnji, a to se zanimanje prvi put našlo na top 10 listi iako je još u 2017. godini primijećena povećana potražnja, što tumačimo rastom industrijske proizvodnje u BiH i, samim tim, potražnje za radnicima”, piše u analizi portala posao.ba.

“S obzirom na stalni trend rasta broja oglasa i otvorenih radnih mjesta u protekle tri godine te u prvom kvartalu 2018. godine i imajući u vidu kretanja na tržištu, očekuje se da će do kraja 2018. godine doći do povećanja potražnje za zaposlenicima do 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema svim analizama, očekuje se povećan broj oglasa za zapošljavanje iz inostranstva, i to do 15 posto do kraja 2018. godine. Također, problem s nedostatkom radne snage u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu, posebno u regiji, pokazuje da će trend povećanja broja oglasa rasti. Ako uzmemo Hrvatsku za primjer, kvota za novo zapošljavanje stranaca povećana je s 5.211 u 2017. na 21.210 u 2018. godini, i to najvećim dijelom za pomenute sektore (turizam,  ugostiteljstvo i građevinarstvo). Također, Hrvatska će pokušati osigurati još i veći broj dostupnih radnika mimo kvotnog režima”, navedeno je u analizi.

NE VRIJEDE SVE DIPLOME JEDNAKO

Šaljević nam je predočila i analizu koju su radili na portalu Plata.ba 2017. godine o najplaćenijim zanimanjima u Bosni i Hercegovini.

Rezultati istraživanja pokazali su da najvišu zaradu mogu donijeti elektrotehnički, ekonomski i farmaceutski fakultet. Analiza na uzorku više od 7.500 osoba iz BiH različite dobi, obrazovne podloge i profila pokazala je da osobe koje imaju fakultetske diplome primaju najviše prosječne plaće. Softverski inženjeri s magisterijem plaćeni su mjesečno u prosjeku 1.800 KM, a IT projekt-menadžer 1.900 KM. Osobe koje završe ekonomski fakultet imaju priliku dobre zarade u budućnosti, ali s tim fakultetom teže je pronaći posao jer se osobe te struke najčešće registriraju kao nezaposlene. Osobe sa završenom ekonomijom često zauzimaju menadžerske dužnosti koje su najplaćenije u Bosni i Hercegovini.

Primjera radi, finansijski menadžer prosječno mjesečno zaradi oko 1.800 KM, a direktor prodaje 2.300 KM. Diploma farmaceutskog fakulteta može donijeti prosječna mjesečna primanja od 2.600 KM, što je zarada menadžera farmaceutskih proizvoda, dok farmaceut prosječno prima oko 1.300 KM mjesečno.

Arhitekt u BiH zaradi u prosjeku 1.080 KM mjesečno, mašinski inženjer prima prosječnu plaću od 1.100 KM, šumarski inženjer ima primanja u iznosu od 1.090 KM, a hemijski 1.040 KM.

Oni s diplomom filozofskog fakulteta u BiH mogu zaraditi u prosjeku 1.050 KM, učitelji i nastavnici dobivaju u prosjeku 870 KM mjesečno, a profesori 960 KM. Čini se da u Bosni i Hercegovini od visokoobrazovanih najmanje zarađuju diplomirani novinari s prosječnom plaćom u iznosu od 680 KM.