fbpx

Post by STAV

Na kineskom jeziku, u Šangaju, izašao je roman “Što pepeo priča”, savremenog bosanskohercegovačkog književnika, akademika Dževada Karahasana. Roman “Što pepeo priča” uskoro će biti predstavljen na najvećem kineskom sajmu knjiga koji se održava u Šangaju. Izdavač je na naslovnici zadržao originalan naslov na bosanskom jeziku. Da podsjetimo, prvo izdanje romana (trilogije) “Što pepeo priča” izdat je 2015. godine kao prvo izdanje književne edicije sedmičnika “Stav”. Također, Dževad Karahasan prvi je dobitnik književne nagrade za životno djelo “25. novembar”, koja mu je uručena u Sarajevu 2016. godine. Nagradu "25. novembar" utemeljio je sedmičnik "Stav".

Ovih se dana Hrvati i Srbi u Hrvatskoj mire, jedni idu na obilježavanje “Oluje”, a drugi na obilježavanje stradanja srpskih civila tokom “Oluje”. Iako je hrvatsko-srpska pomirba pozitivan događaj za demokratiju, štaviše, ipak govorimo o historijskom apsurdu, jer s Bošnjacima koji su dizali zastave i masovno krvarili za Hrvatsku, u isto vrijeme, vodi se teški medijski i verbalni rat. Razlog je dodjela odlikovanja predsjednika RH Zorana Milanovića gardijskim brigadama HVO-a i Specijalnoj policiji MUP-a Herceg-Bosna za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu. Odlikovanja je primio njihov zapovjednik general Zlatan Mijo Jelić, bjegunac od pravde protiv kojeg je u BiH dignuta optužnica za teške ratne zločine. No, na tome se nije stalo jer hrvatski predsjednik MIlanović je grubo negirao haške presude za Udruženi zločinački poduhvat, a uz to je ponovio sada već mitomanijsku hrvatsku tvrdnju da je Hrvatska navodno oslobodila Bihać i spriječila da postane nova Srebrenica. Zato smatramo sasvim opravdanim da iz arhive izvadimo tekst Feđe Šehovića, jednog od najvećih hrvatskih i bošnjačkih književnika koji je svojim djelom višekratno zadužio i Hrvate i Bošnjake, a u Dubrovniku bio i ostao jedno od najvećih imena u ukupnoj historiji kulture tog grada. Šehović je, krajnje nezadovoljan odnosom prema Bošnjacima braniteljima u tom gradu, 1995. godine napisao “Otvoreno pismo generalu Janku Bobetku”. Iznio je tada (ali i danas) zapanjujuće činjenice o ulozi Bošnjaka u obrani “hrvatske Atene”. Dvadeset i pet godina kasnije kao da se ništa nije promijenilo, Bošnjaci u Hrvatskoj i dalje “žive kao prokleti” dok se hrvatska službena politika, umjesto zahvalnosti i prijateljske ruke, nesmiljeno svađa sa njihovom matičnom domovinom, ponižavajući ju i negirajući ratne zločine.

Filip Mursel Begović, glavni urednik sedmičnog magazina "Stav", analizirao je izbornu kampanju u Hrvatskoj u 12. izbornoj jedinici, gdje traje borba između Bošnjaka i Albanaca. Za "Novi glas", portal bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, otkriva ko ima šanse ući u Hrvatski sabor, šta se događa iza kulisa, ko kome podmeće i zašto...

„7Dnevno“ je medij koji u kontinuitetu barata krajnje desno obojenim žutotiskaškim sadržajima, posvemu je antibošnjački i antibosanski nastrojen, a Bermin Meškić se na njemu odjednom pojavljuje „kao perspektivni intelektualac i mladi kadar koji vraća dignitet Bošnjacima u Hrvatskoj“, promovira dijalog između Hrvatske i BiH, a najavljuje i osnivanje „Bošnjačke kuće“ u Hrvatskoj.

Očito je da Mešihat sa sjedištem u Novom Pazaru institucionalizira oblike religioznosti koji su strani našoj obredoslovnoj tradiciji. Paradoksalno je da institucija koja bi, po Ustavu, trebala baštiniti i biti čuvar i promotor hanefijskog mezheba i maturidijskog akaida na grub način, kroz cjelokupan nastavni proces za koji je zadužena – od osnovnih škola, preko medresa, pa sve do vannastavnih aktivnosti kakve su škole Kur'ana – upravo čini suprotno

Dragi vojniče Sedme viteške muslimanske brigade, ti si za mene najveća bosanska istina koju sam do sada vidio, a kada sam pored tvoga komandanta Halila Brzine ja nemam obraza ne biti čovjek! Ja sam ovdje zato da na se uzmem ono što ti ne možeš i da ti na se uzmeš ono što ne mogu ja, ti kao vojnik, ja kao umjetnik. A šta je to? To je tajna duše i srca Bosne i Hercegovine, jer bitka se vodi uvijek i samo ovdje i ondje ponekad procvjetava.