Na Oxfordu je radila izvještaj o BiH na traženje Komisije za krhke države i razvoj, predvođenom Davidom Cameronom, te je pomagala u pisanju White Papera za Brexit s grupom studenata i profesoricom ekonomskih odnosa. Prije povratka radila je za Said Business School (Oxfordov odsjek za biznis) kao asistent za program koji istražuje novi pristup poslovanju. Iako je bila u prilici zaposliti se u nekoj od razvijenih evropskih država, a reference koje proizlaze iz oxfordske diplome i radnog iskustva na istom univerzitetu joj ne manjkaju, Aida se odlučila vratiti u BiH s nadom da svojim znanjem i vještinama stečenim kroz obrazovanje može pomoći bh. društvu

Piše: Mirza ABAZ

Aida Hadžić, dvadesetosmogodišnjakinja rođena u Vlasenici, nedavno se vratila u BiH nakon okončanog masterskog studija iz oblasti javne politike na prestižnom Univerzitetu Oxford (Blavatnik School of Government) kao stipendista prestižne stipendije Chevening, koju dodjeljuje Vlada Britanije. Aida je nakon završetka rata s porodicom otpočela život u Sarajevu, a osnovnu školu završava u Semizovcu. 2004. godine upisuje se Gazi Husrev-begovu medresu, koju završava kao učenica generacije 2008. godine.

Nakon završetka srednje škole, počinje izučavati političke nauke i međunarodno pravo na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju (SSST). Zbog izuzetno skupog školovanja, bila je primorana prve dvije godine podizati studentske kredite, a znala je raditi i do tri posla istovremeno kako bi osigurala troškove studija. Jednokratnu novčanu pomoć za nastavak školovanja Aide Hadžić osigurao je džemat iz Kölna, a značajna je bila i pomoć Općine Vogošća. Obzirom da je SSST dobio novčana sredstva iz MET fondacije, osigurana joj je stipendija za 4. godinu kao jednoj od najboljih i najaktivnijih studentica. Na Oxfordu je radila izvještaj o BiH na traženje Komisije za krhke države i razvoj, predvođenom Davidom Cameronom, te je pomagala u pisanju White Papera za Brexit s grupom studenata i profesoricom ekonomskih odnosa. Prije povratka radila je za Said Business School (Oxfordov odsjek za biznis) kao asistent za program koji istražuje novi pristup poslovanju. Iako je bila u prilici zaposliti se u nekoj od razvijenih evropskih država, a reference koje proizlaze iz oxfordske diplome i radnog iskustva na istom univerzitetu joj ne manjkaju, Aida se odlučila vratiti u BiH s nadom da svojim znanjem i vještinama stečenim kroz obrazovanje može pomoći bh. društvu.

VOLONTERSKO ISKUSTVO BILO JE KLJUČ USPJEHA

Još tokom studija na SSST-u Aida Hadžić uzela je učešće u raznim volonterskim projektima u nekoliko vrlo utjecajnih nevladinih organizacija i kompanija.

“Za vrijeme studija bila sam volonter na dva ‘Sarajevo Business Foruma’, organizirala predavanje tadašnjeg ambasadora Švedske, ujedno i predstavnika NATO-a na SSST-u, angažirala se za zaštitu okoliša, ali sam se angažirala i u političkim aktivnostima. Volontirala sam i za Centar ‘Istanbul’, gdje smo radili projekte za jetime i socijalno ugrožene kategorije. U ‘Muslim Aidu’, međunarodnoj organizaciji koja radi na humanitarnim i razvojnim projektima, radila sam na prevođenju pisama stipendista koja su mahom dolazila iz povratničkih i osiromašenih dijelova naše zemlje, kao i projektima ekonomskog osnaživanja putem poljoprivrede. Najviše me boljelo što su ta djeca u nekim slučajevima gotovo nepismena pa se često pogrešno potpisuju, a iz njihovih životnih priča često se može pročitati depresija. Međutim, satisfakcija koju doživite posmatrajući pozitivne promjene u životima korisnika projekata ipak je izbalansirala tužne životne priče”, kaže Aida Hadžić.

Nakon što je diplomirala s najvišom ocjenom na SSST-u, s tezom Kompatibilnost međunarodnog humanitarnog prava i šerijata, Aida Hadžić je dobila volontersku praksu u UNDP-u, i to u sektoru za sigurnost i pravdu, gdje je radila istraživanje o oružanom i rodnom nasilju u medijskim izvještajima, protuminskim kampanjama, prikupljanju ostataka ratnog oružja itd. Nakon toga, počela je volontirati i u BBI banci, u sektoru za saradnju s pravnim licima, gdje je obavljala poslove naplate.

“Tu sam ujedno pomagala i account-menadžerima u analizama kompanija i finansiranja, sastavljanju finansijskih izvještaja, te sam mnogo naučila o islamskom i bh. bankarstvu i privredi, doprinoseći jednom izuzetno uspješnom kvartalnom rezultatu. Zatim sam radila u Domu za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba u Nahorevu, koje je bilo jedno od najtežih, ali i najbitnijih životnih iskustava, jer čovjek vidi koliko je privilegiran zdravljem i pameću. Iako je to vrlo osjetljiv posao, ponosna sam što sam bila dio toga. Isto tako, radila sam i na projektima Unije za održivi povratak i integracije, koju smatram jednom od najvažnijih organizacija u našoj državi”, ističe Aida Hadžić.

Također, neposredno prije odlaska u Englesku, Aida Hadžić radila je jedan semestar kao asistent na Američkom univerzitetu u Sarajevu, i to na predmetu Uvod u politike i institucije SAD i EU.

“Iako sam službeno bila asistent, bila sam potpuno autonomna u donošenju odluka vezanih za predmet. S obzirom na to da se sva predavanja snimaju, menadžerstvo ima uvid u rad profesora, tako da sam imala svu podršku tadašnje menadžerice Univerziteta Mirhe Mostarlić. Međutim, moj najveći uspjeh jeste što sam zadobila i povjerenje studenata, s kojim sam i danas u kontaktu. Bila sam jako zahtjevna, ali vidjeli su da im želim dobro. Studenti su jedna od najbitnijih ciljnih grupa naše države i zato mi je rad s njima jako bitan”, naglašava Aida Hadžić.

 PUT DO OXFORDA

Aida ističe da je za prijem na najveće svjetske univerzitete, pored dobrih ocjena, vrlo značajan društveni angažman i društveni utjecaj aplikanta. Isto tako, globalno utjecajni fakulteti nastoje maksimalno ispoštovati jednaku procentualnu zastupljenost muškaraca i žena, razvijenih i nerazvijenih zemalja, ali je naglasak uvijek na osobama koje se po nečemu ističu.

Svoj put do Oxforda Aida Hadžić opisuje: “Najprije sam čula za konkurs Vlade Britanije, koja daje stipendije za studiranje na tamošnjim univerzitetima u trajanju od jedne godine. Osnovni preduvjeti za apliciranje na ovaj konkurs jesu najmanje dvije godine radnog iskustva, koje sam ja imala kroz sudjelovanje u raznim projektima, te dokazani potencijal za leadership i umrežavanje, kao i jasna vizija za budućnost svoje države. Za univerzitete tipa Oxforda izuzetno je važno napisati kvalitetno motivaciono pismo, imati bogat CV i dobre akademske preporuke. Oxford i Cambridge zahtijevaju i esej kroz koji komisija može procijeniti akademsku sposobnost aplikanta. Naravno, dobro je imati i što bolje ocjene kroz školovanje, ali to nije presudan faktor jer svi aplikanti imaju dobre ocjene. ‘Oxbridge’ (zajednički naziv za Oxford i Cambridge) traži strastvenost u svemu.”

Aida Hadžić aplicirala je na Oxford, Cambridge i London School of Economics, inače tri najprestižnija univerziteta u Engleskoj. Na kraju su motivaciono pismo i izniman CV bili razlog primanja Aide Hadžić na dva univerziteta: Oxford i London School of Economics, dok je bila pozvana na razgovor i na Cambridge.

“London School of Economics mi je ponudio smjer koji nije bio moj prvi izbor – politička ekonomija Evrope. Glavni razlog jeste taj što nisam imala dobru matematičku podlogu za odsjek na koji sam prevashodno aplicirala, ali su me smatrali i dalje dobrim kandidatom te mi ponudili alternativu. Nakon izuzetno iscrpnog procesa aplikacije, pisanja eseja i prikupljanja preporuka, pozvali su me na intervju za Oxfordov Blavatnik School of Government, koji mi je bio prvi izbor. Ključna pitanja bila su zašto apliciram na taj odsjek, kakav mi je akademski profil, kako doprinosim društvu, kako funkcioniram u međunarodnom okruženju i kako mogu doprinijeti Univerzitetu i društvu u cjelini. Intervju je bio presudan za prijem”, kaže Aida Hadžić.

Također, Aida Hadžić djevojka je koja nosi hidžab i o odnosu nemuslimana prema njoj kaže: “Oxford je jako otvoren i multikulturan. Iako je odbojnost prema bilo čemu nebritanskom općenito porasla Brexitom, tokom studija nisam imala nijednu neugodnost zbog svoje mahrame. Mnogi su mi se divili zbog otvorenosti i hidžaba jer su to smatrali jako pozitivnom porukom za cijeli svijet. Čak sam izabrana za funkciju predstavnika studentskog parlamenta, s kojim sam u mjesecu ramazanu organizirala iftar za sve kolege.”

POLITIČKI ANGAŽMAN IZNIMNO VAŽNA REFERENCA

Osim što je aktivna u nevladinom sektoru, Aida Hadžić je i politički aktivna. Članica je SDA i aktivno sudjeluje u radu njenog omladinskog i ženskog ogranka, te je sekretar u Odboru za međunarodnu saradnju AM SDA.

O važnosti političkog angažmana kaže: “Politički aktivizam, posebno mladih ljudi, izuzetno je bitan. Ja sam članica SDA, i to je bilo izuzetno važno prilikom aplikacija i studija s obzirom na to da sam bila student na odsjeku za vlade – Blavatnik School of Governmet na Oxfordu. Elitni univerziteti, naročito institucije tipa Harvardovog Kennedy School of Government, Princetonovog Woodraw Wilson School of Government – druge dvije najprestižnije škole za studij o vladavini – svjesni su moći umrežavanja i političkog angažmana kao sredstva za utjecanje na društvene promjene, te posebno obraćaju pažnju na to. Dovoljna činjenica jeste ta što upravo ove škole produciraju većinu američkih i britanskih, ali i drugih političkih državnika.”

Kada je u pitanju odnos pojedinca i države, Aida Hadžić bila je koncizna citirajući nekadašnjeg američkog predsjednika J. F. Kennedyja: “Upitajte se šta vi možete uraditi za svoju domovinu, a ne šta domovina može uraditi za vas.” Na kraju je poručila da je naša država u izgradnji i da ne možemo očekivati od nje da će nam odmah sve pružiti, te naglašava da je upravo zbog toga bitno da se svi angažiramo kako bismo što prije državu postavili na čvrste noge.