Načelnik Stjepan Bošković želi da se i dalje, umjesto o stvarnim životnim problemima, bavi nacionalnim interesima, trvenjima i sukobljavanjima. Upravo takav njegov stav motivirao je 15-tak mladih i uspješnih Stočana da se kandidiraju na listama za Općinsko vijeće i da, koliko je to moguće, promijene narativ o ovom gradu. Jedan od njih jeste i mladi ekonomista Adnan Frenjo, izvršni direktor firme “Hercegovinapromet”
 upućene Centralnoj izbornoj komisiji BiH, kao i njegove izjave date delegaciji OSCE-a predvođenoj ambasadoricom Kathleen Kavalec samo su ogoljele njegovu zbunjenost i nervozu. Bošković bi, razvidno je to iz njegovih stavova, da se i dalje, umjesto o stvarnim životnim problemima, bavi krucijalnim nacionalnim interesima, trvenjima i sukobljavanjima. Upravo takav njegov stav motivirao je 15-tak mladih i uspješnih Stočana da se kandidiraju na listama za Općinsko vijeće i da, koliko je to moguće, promijene narativ o ovom gradu. Jedan od njih jeste i mladi ekonomista Adnan Frenjo, izvršni direktor firme “Hercegovinapromet”.</p>
<p>“U Stocu je nužno da dođe do promjena. Stolac ima jako veliki potencijal u oblasti turizma. Ima mnogo mogućnosti za ulaganja i poboljšanje ekonomskog standarda. Proteklih se godina vještački pokušavalo stvoriti crnu sliku o ovom gradu. Previše je političkih tema. Stolac zaslužuje da se ukupne društvene prilike relaksiraju. Moramo otvoriti mogućnosti investitorima da ulažu u Stolac. Na tom polju trebamo naći zajednički jezik razumijevanja i saradnje. Umjesto političkim temama, trebamo se okrenuti problemima lokalnih zajednica”, kaže nam Frenjo na početku razgovora.</p>
<p>Adnan Frenjo sa svojom porodicom sretno i ugodno živi u Stocu, međutim, smeta mu apatija, bezvoljnost i prijeteća besperspektivnost, koji se iz dana u dan sve više primjećuju na licima njegovih sugrađana. “Sitnim koracima i uz mali napor možemo poboljšati ambijent u gradu, bilo da je riječ o uređenju korita rijeke Bregave, uljepšavanju grada, povećanju smještajnih kapaciteta, proširenju turističke ponude ili nekim drugim segmentima kolektivne odgovornosti, samosvijesti i dostojanstva. Imam određena iskustva u poslovanju i mislim da mogu doprinijeti Stocu. Jednostavno osjećam potrebu da slušam glas apsolutno svih Stočana, da njihove želje i zahtjeve zastupam u radu Općinskog vijeća. Smatram da je krajnje vrijeme da se o Stocu počne govoriti na bazi stvarnih životnih potreba, čega neće biti bez šire podrške Stočana i zajedništva, te kako se politički narativi trebaju pomjeriti na margine svakodnevice”, kategoričan je Frenjo.</p>
<p>On je, kaže, izgradio dobre odnose s poslovnim ljudima hrvatske nacionalnosti. “Družimo se, sarađujemo, poslujemo. Mi moramo komunicirati i raditi. U našim razgovorima nisu primjetne nikakve doze nacionalizma i nacionalnih interesa, jer govorimo jezikom ekonomije, potreba i planova. Rođen sam u Stocu. Ovdje želim živjeti. Ja ovdje i pripadam. Osjećam se ugodno i lijepo. Svakodnevno uočavam šta nam sve od sadržaja nedostaje. To su naši problemi i mi ih trebamo rješavati. Niko nam neće doći sa strane da ih riješi. Možda puno očekujemo od drugih. Previše smo navikli na tepanje, a u nama je problem. Mi treba da pijemo kafu, da razgovaramo, da planiramo i radimo”, nastavlja Frenjo.</p>
<p>Uprkos stvarnom intelektualnom i ljudskom potencijalu, ekonomski rast i razvoj Stoca, prema mišljenju Adnana Frenje, nije ni blizu stvarnih mogućnosti. “Imamo aktuelan trend odlaska iz Bosne i Hercegovine, pa i iz Stoca, jer ljudi imaju privid da je negdje drugdje puno bolje. Kad dođu ondje, vide da se i tu mora raditi. Raditi se mora i u Stocu i u Mostaru i svugdje u Bosni i Hercegovini. Moramo se boriti, a svaki rad će doći do izražaja”, prokomentirao je Frenjo. U dosadašnjem poslovanju, kaže, rijetko se susretao s političkim barijerama. “Stvarni međunacionalni problemi se ne osjete u Stocu. Njih naglašava nekoliko osoba koje trenutno vladaju Stocem, jer s tim rješavaju svoju životnu egzistenciju. To nas neće izvesti iz tame na svjetlo. Nažalost, većina je ljudi nezainteresirana za politiku i za angažman ovakve vrste. I sam sam bio jedan od takvih. Smatram da radom i angažmanom mogu doprinijeti i sebi, svojoj djeci i svim građanima Stoca. Moramo se družiti, paziti i razgovarati kako bismo vratili Stolac gdje je nekad bio. Svi nezavisni kandidati na listama imaju ovakva razmišljanja. Tu žive i žele dobro Stocu”, ističe Frenjo, dodatno pojašnjavajući motive koji su ga odredili da kao kandidat učestvuje na lokalnim izborima.</p>
<p>Na kraju razgovora nije krio zadovoljstvo što listu nezavisnih kandidata za izbore u Stocu predvodi uspješan poslovan i nadasve moralan čovjek Zoran Turković. “Smatram ga odgovornim i savjesnim, uglednom osobom. Čovjek dolazi iz naroda. Ima dosta dobrih ideja. Njegova biografija govori da je uspješan biznismen i da u Stocu kao načelnik Općine može pokrenuti dosta dobrih projekata. Možete ga vidjeti skoro svaku večer na stolačkim ulicama, u društvu s ljudima svih nacionalnosti. Ako mu Stočani daju podršku, mislim da će i on u mnogim segmentima pomoći i njima i Stocu”, zaključio je Frenjo.</p>
<p>Adnan Frenjo, nezavisni kandidat na predstojećim lokalnim izborima u Stocu, rođen je 20. aprila 1985. godine. Izvršni je direktor prodajno-servisnog centra “Hercegovinapromet”, u okviru kojeg rade i autokuće “Citroen” i “Peugeot”. “Hercegovinapromet” na području Hercegovine ima dvadeset maloprodajnih objekata. Sedam ih je u Stocu. U narednoj godini planiraju pokrenuti dodatne investicije u razvoj ovog grada.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Život obnovljen uprkos svemuSljedeći članak
Azerbejdžanska vojska oslobodila strateški važan grad Jebrail
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA