Prijedlozi odgovora, odnosno materijal na osnovu kojeg će biti definirani odgovori na pitanja iz Upitnika uneseni su u informacioni sistem Direkcije za evropske integracije BiH, a sada se taj materijal analizira kako bi se utvrdilo gdje su nedostaci, preklapanja ili suprotstavljeni odgovori

Piše: Jakub SALKIĆ

Nekoliko hiljada ljudi pripremilo je odgovore na 3.242 pitanja iz Upitnika Evropske komisije na osnovu kojeg će ona pripremiti mišljenje može li Bosna i Hercegovina dobiti status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Zapravo, kako to objašnjavaju u Direkciji za evropske integracije BiH, to još nisu odgovori. Ono što su institucije svih nivoa vlasti unijele u informacioni sistem, namjenski napravljen za odgovaranje na Upitnik Evropske komisije, u Direkciji zovu “doprinos”, a od tog materijala poslije će se izbrusiti jedinstveni odgovori Bosne i Hercegovine na svako pojedinačno pitanje. Rok za unos “doprinosa” u informacioni sistem bio je 31. januar.

Zanimalo nas je jesu li stigli svi odgovori, odnosno “doprinosi”. “Znate da je kod nas ustavna struktura vrlo komplicirana, a, i bez toga, postoje pitanja na koja ne može odgovoriti jedna institucija, na neka će pitanja odgovoriti, recimo, dvadeset institucija i svaka će od njih dostaviti svoj doprinos, tako da je vrlo teško reći koliko smo odgovora dobili. No, sigurno je da su sve institucije u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima dale svoj doprinos za svako postavljeno pitanje. Iz tog aspekta možemo biti itekako zadovoljni i možemo reći da su institucije Bosne i Hercegovine završile svoj dio posla, ali ne možemo govoriti o konačnim odgovorima, oni se moraju definirati kroz Mehanizam koordinacije, odnosno kroz radne grupe u Mehanizmu koordinacije koje imaju zadatak napraviti finalni, jedinstveni odgovor Bosne i Hercegovine. Direkcija je i kroz Mehanizam koordinacije prepoznata kao sekretarijat gotovo svih tijela u Mehanizmu koordinacije i Direkcija je prisutna u svakoj radnoj grupi. Cilj je Direkcije što je više moguće pojednostaviti ovaj posao bez obzira na to što je riječ o sveobuhvatnom i možda najkompliciranijem procesu u Bosni i Hercegovini do sada, a to pojednostavljenje očitovalo se kroz izradu informacionog sistema”, kazao je za Stav Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije BiH.

“Informacioni sistem nam je zasad spasio veliki dio vremena i živaca. To je sistem koji omogućava da više korisnika radi na jednom dokumentu istovremeno, ono što je uneseno vidljivo je svima koji su uključeni u taj proces, a svaka institucija dobija svoj username i password. Ako se slučajno izbriše uneseni tekst, sistem sve to pamti”, pojašnjava Darija Ramljak, pomoćnica direktora u Sektoru za strategiju i politike integracija Direkcije za evropske integracije BiH.

Što jednostavno kad može komplicirano

No, ovu olakšicu nisu, barem ne do sada, koristile institucije iz entiteta Republika Srpska – institucije iz RS-a nisu unijele svoje odgovore u taj sistem. “Ali to ne znači da institucije RS-a nisu odgovorile na pitanja. Ono što je lahko provjerljivo u sistemu jeste koje su sve institucije odgovorile na Upitnik, a, prema informacijama iz RS-a, institucije iz ovog entiteta odgovorile su, ali ne participiraju u informacionom sistemu. Informacioni sistem napravljen je da pojednostavi ovaj proces, a to što institucije RS-a nisu dostavile svoj odgovor u određenoj mjeri može zahtijevati dodatni posao, ali što se tiče Direkcije, mi smo naučili na dodatne poslove, u skladu s bosanskom krilaticom ‘što jednostavno kada može komplicirano’. Mi smo spremni i za komplicirane situacije i uvjeren sam da ćemo objediniti odgovore svih nivoa vlasti prvenstveno kroz Mehanizam koordinacije i radne grupe unutar mehanizma”, kazao je Dilberović.

Činjenica je da je koordinaciono tijelo u Banjoj Luci, Ministarstvo za regionalni ekonomski razvoj RS-a, dobilo username i password za informacioni sistem Direkcije i mogu ga koristiti u svakom trenutku. Međutim, i ako ne unesu svoje odgovore u informacioni sistem, morat će ih dostaviti sekretarijatima radnih grupa, koji su ujedno i predsjedavajući u radnim grupama unutar Mehanizma koordinacije, a to su članovi Direkcije, najkasnije pet dana prije sastanka radne grupe.

Odgovaranje na Upitnik trenutno je u fazi kada su sve institucije dale svoj “doprinos”, odnosno dale svoj dio odgovora na neko od 3.242 pitanja. Sad slijedi analiza tih materijala da se vidi jesu li uneseni odgovori u skladu sa smjernicama Evropske komisije, je li nešto preskočeno, treba li nešto dodati ili izostaviti. Nakon toga će odgovore usuglašavati radne grupe u okviru Mehanizma koordinacije. Radnih je grupa 35, upravo onoliko koliko je i poglavlja u Upitniku.

Iz Evropske komisije poručili su bezbroj puta da odgovor na pitanje ne može dati jedna institucija ili nivo vlasti, odgovor mora biti produkt zajedničkog djelovanja svih institucija kroz radne grupe i Mehanizam koordinacije, kroz koji će se obrazovati jedinstveni odgovor Bosne i Hercegovine.

Dilberović je objasnio kako sve to funkcionira u praksi: “Kada radne grupe naprave prijedlog odgovora oko kojeg se svi članovi radne grupe slažu, onda imamo odgovor na to pitanje. Ako se članovi radne grupe ne mogu složiti oko odgovora, to pitanje šalju na sljedeći nivo, a to je Komisija. Nakon Komisije, ako i tada nije moguće riješiti problem, idu ministarske konferencije koje imaju zadatak da kolegiju, kojeg čine premijeri i ministri svih nivoa vlasti, daju najmanje dvije mogućnosti odgovora i onda se tu politički presijeca i kaže: ‘Ovo je odgovor BiH.'”

Ostalo je još mnogo posla, trebat će još dosta vremena i živaca da se dođe do konačnih odgovora, ali ako su institucije sistema završile svoj posao na vrijeme, onda se trebaju i političari potruditi i završiti svoj posao na vrijeme ako se od njih bude tražilo da politički usuglašavaju odgovore. No, ipak bi najbolje bilo da radne grupe to rješavaju jer su one na nivou stručnih institucija i one će imati više profesionalni nego politički pristup. Direkcija za evropske integracije trebala bi do kraja februara završiti analizu unesenih odgovora, nakon čega bi kolegij početkom marta trebao usvojiti nekoliko odluka koje će omogućiti radnim grupama da počnu raditi na finalizaciji. Krajem maja ili početkom juna ove godine Bosna i Hercegovina trebala bi imati spremne odgovore na svih 3.242 pitanja Evropske komisije.

Realno stanje u državi

Ono što raduje u cijeloj priči jeste da Mehanizam, uprkos predviđanjima da je nefunkcionalan i složen, ipak funkcionira. Barem je tako do sada bilo. Neminovno je da će se pojaviti pitanja o kojima će biti različitih stavova, poput onoga o popisu stanovništva, jer je Bosna i Hercegovina objavila svoje rezultate, a RS svoje, i kako dati jedinstven odgovor Evropskoj uniji?! “Ovdje govorimo o zakonitim odlukama, nešto što je temelj Evropske unije vladavina je zakona i u popisu i svim drugim pitanjima. U određenoj mjeri mogu se pojaviti politička pitanja, ali će se rješavati dijalogom, argumentiranim sučeljavanjem stavova”, pojašnjava Dilberović.

Što se više politika bude petljala u posao institucija koje pripremaju odgovore, to će trebati i više vremena i energije, a ako politika pusti profesiji da završi posao, stvari će biti jednostavnije i lakše.

Sektor za strategiju i politike integracija u Direkciji za EU integracije ima sedamnaest zaposlenih. Darija Ramljak, pomoćnica direktora zadužena za ovaj sektor, pojašnjava da je trenutno u njemu mnogo više ljudi nego obično jer su posudili kolege iz drugih sektora kako bi što bolje odgovorili na Upitnik Evropske komisije. “Skoro je cijela Direkcija na nogama u cilju ispunjavanja ovoga zadatka jer je najsveobuhvatniji i najkompleksniji zadatak – veliki je broj pitanja i valja iskoorodinirati te odgovore”, kaže Ramljak.

Ona pojašnjava da je cilj evropskih integracija, pa i Upitnika, da se stvari ogole i da vidimo tačno gdje smo. Recimo, nedavno je Direkcija u razgovoru s federalnim institucijama utvrdila preklapanje nadležnosti inspekcija, pa se dešavalo da veterinarska inspekcija kontrolira hranu za bebe. To su stvari koje izlaze na vidjelo u toku EU integracija Bosne i Hercegovine i one se rješavaju. Zato nam, tvrdi Ramljak, ne treba biti cilj da odgovorima iz Upitnika fasciniramo Evropsku uniju niti da zadivimo sebe, nego da prikažemo realno stanje, da kasnije znamo šta trebamo popravljati.

Pripreme za Upitnik bile su detaljne i sveobuhvatne, i to mnogo prije nego što se uopće počelo pričati o ovom instrumentu na osnovu kojeg se ocjenjuje spremnost BiH za članstvo u EU. Kada je nakon podnesenog zahtjeva za članstvo već bilo izvjesno da ćemo dobiti Upitnik, Direkcija je napravila set pitanja za vježbu, detaljne smjernice za odgovaranje – kakva treba biti struktura rečenice, kako se referirati na službeni glasnik, kako odgovoriti na pitanja o administrativnim kapacitetima itd. Direkcija je pokušala što je više moguće standardizirati odgovore, jer ako četrdeset institucija odgovara na neko pitanje, ne može se svima pustiti da rade po svojoj volji. Na kraju, trebalo je ljudima objasniti šta oni, zapravo, trebaju raditi, šta znači taj upitnik i čemu sva ta općenarodna moba.

Tim Darije Ramljak sada radi na analizi materijala koji su dobili kao “doprinos” institucija sa svih nivoa, pokušavaju utvrditi gdje su nedostaci ili gdje su određeni odgovori međusobno suprotstavljeni. Recimo, dešavalo se da na pitanje o organizaciji civilnog društva kantoni citiraju federalni zakon. Ramljak naglašava da su se institucije, i pored nedostataka u odgovorima, u najvećoj mjeri držale smjernica koje je dala Direkcija.

“Većina odgovora mora se dorađivati, svako je pisao iz svoje perspektive, kada imate toliki broj ljudi koji moraju odgovoriti na jedno pitanje odgovori ne mogu biti identični. Kada kolege pregledaju sve tekstove i utvrde nedostatke, onda će dodati komentar u informacioni sistem pored svakog odgovora, tako da će institucije koje su davale odgovore dobiti obavijest šta trebaju doraditi”, pojašnjava Ramljak.

Osim institucija na svim nivoima vlasti, na pitanja iz Upitnika EU mogle su odgovarati i organizacije civilnog društva. Njima je bio dostupan cijeli Upitnik, a mogli su odgovarati na pitanja na koja žele dati odgovore, a najčešće su birali pitanja iz poglavlja politike. Tu mogućnost iskoristila je 41 organizacija. U Direkciji su ugodno iznenađeni interesom građana za odgovaranje na Upitnik. Direkcija je građanima dala mogućnost da odgovaraju na 35 pitanja koja se tiču njihovog života, npr. da li radnici u javnom i privatnom sektoru imaju različit tretman, kakav je položaj sporta u sistemu obrazovanja, imaju li građani mogućnost da utječu na količinu buke, koji su profili potrebni tržištu rada. Direkcija je dobila 386 odgovora građana. Odgovori građana i organizacija civilnog društva bit će priloženi kao aneks odgovorima institucija BiH i poslati Evropskoj komisiji.

Kada odgovori budu konačno definirani, bit će prevedeni na engleski, zatim će biti urađena redaktura prijevoda, a osim prevodilačkog tima u Direkciji, bit će raspisan tender za izbor prevodilačke firme koja će također raditi prijevod odgovora.

Odgovori na Upitnik predstavljaju svojevrsnu krvnu sliku države, direktor Direkcije za EU integracije Edin Dilberović ističe da se, bez obzira na sve upalne procese, uvijek dočekamo na noge. I Upitnik će vjerovatno pokazati da čvrsto stojimo na nogama.

Zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji Bosna i Hercegovina podnijela je 15. februara 2016. godine. Njeno je Vijeće 20. jula iste godine odlučilo da provede proceduru utvrđenu u članu 49. Ugovora o EU, na osnovu čega je Evropska komisija zadužena da Vijeću dostavi svoje mišljenje o zahtjevu BiH za prijem u članstvo.