Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 29. oktobra, širom Bosne i Hercegovine.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog 295. broja Stava je bošnjačka bitka za narativ.

Koliko ima istine u onoj poslovici da ljudi koji posmatraju neku pojavu, fenomen ili trend često nisu kadri od “drveta vidjeti šumu”, tačnije da zbog fokusiranja na detalje ne vide cijelu sliku, podjednako je istinita i primjedba da posmatranje “šume” isključivo kao cjeline često ne dopušta posmatraču da se koncentrira na pojedinačno “drvo”. Praktično rečeno, kada je neka pojava toliko raširena i sveprisutna da okupira našu pažnju svojom sveprisutnošću, često ne stignemo obratiti pažnju na njene pojedinačne konkretne primjere te zaboravimo da svaki fenomen ima i svoje konkretne nosioce koji se mogu i trebaju identificirati. Upravo je to problem s fenomenom “otmice narativa”, koji je zahvatio čitav presjek “visokog” bošnjačkog društva, od politike, preko kulture i medija pa do humanističkih nauka

Posljednjih nedjelja čelnici Naroda i pravde vode bjesomučnu predizbornu kampanju za lokalne izbore u Višegradu, i to uglavnom na društvenim mrežama. Sva je njihova politička aktivnost usmjerena isključivo protiv SDA, odnosno Bilala Memiševića, prvog čovjeka te stranke u Višegradu. Iza takvog predizbornog nastupa, tvrde u Višegradu, stoji isključivo jedan čovjek. Zašto je višegradski ratni komandant odlučio staviti se na stranu jedne stranke čitajte u novom broju Stava.

Kada se u javnosti govori o Srebrenici (i drugim podrinjskim mjestima, ali pogotovo o Srebrenici), onda se može steći dojam kao da se govori o nekom pustom mjestu, “gradu duhova”, mjestu gdje su nekad živjeli ljudi i slično. U predizbornom vremenu opet je po strani stavljen život običnog čovjeka, a govori se o “biračima”. Ipak, ljudi su se vratili u Srebrenicu, djeca se rađaju i odrastaju. Bez prestanka traje borba za bolje sutra. U toj borbi svaki infrastrukturni projekt, svako radno mjesto, svaka uređena njiva, izgrađena kuća jesu napredak. Infrastrukturni projekti od ključne su važnosti za opstanak Bošnjaka na istoku Bosne. Jedan takav projekt od ključne važnosti za Srebrenicu završen je prije nekoliko dana o čemu novi Stav donisi priču.

Sabina Voloder-Strinić rodila se 1971. godine u Duisburgu (Njemačka). Odrastala je u Čapljini, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Iskustvo urednice omladinskog programa na lokalnom radiju u Čapljini doprinijelo je njenoj odluci da upiše Odsjek žurnalistike na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. S početkom Agresija na Bosnu i Hercegovinu Sabina prekida studije i vraća svojoj porodici, te se kao ratni novinar angažira u širenju istine o ratu u Bosni i Hercegovini kroz različite medije. Protjerana sa svog ognjišta, odlazi u Njemačku 1993. godine, gdje postaje saradnica političkog magazina Ljiljan. U Rim seli 1995. godine, odakle piše za islamske informativne novine Preporod. Dolaskom u Sarajevo 1997. godine angažira se kao radionovinarka i urednica s akcentom na pitanje afirmacije žene muslimanke. Od 2003. godine radi kao novinarka i član redakcije časopisa za historijsko naslijeđe, tesavvuf i kulturu Kelamu'l Šifa. Za Stav govori o svojoj knjizi Badžije, pobožnim ženama koje su obilježile historiju islama, o istraživanju našeg kulturno-historijskog i duhovnog naslijeđa, o ulozi tesavvufa u našoj tradiciji i poticaju koji on može dati vlastitom duhovnom razvoju.

Dopisnik Stava iz Turske piše o posljedicama nadobudnosti francuskog nacionalnog identiteta, o nakani francuskog predsjednika Macrona koji bi da “reformira” islam. Plan je borba protiv onoga što je francuski predsjednik nazvao “islamističkim separatizmom”, s dvostrukim ciljem iscjeljivanja društvenih podjela i borbe protiv nasilnog ekstremizma. Već takva postavka problema mora (bolno) dirnuti u živac svakog pobožnog muslimana s obzirom na to da implicira njihovu “neprosvijećenost” te izdvaja njihovu religiju kao jedinu koja je rasadnik nasilnog ekstremizma.

U novom Stavu čitajte priču o Islamskom centru u srcu Evropske unije kojeg su kupili Bošnjaci. Riječ je o Islamskom kulturnom centru “Nur” u Bruxellesu čija priča počinje 2013. godine, kada se džematlije organiziraju i počinju tražiti rješenje i ponovno pokretanje džematskih aktivnosti.

Ammar Jažić rođen je 17. marta 1987. godine u Sarajevu, gdje završava osnovnu školu. Kaže da nikad plaho nije volio školu, pa mu je pri upisu u srednju otac ponudio dva izbora: medicinsku kao dedo, ili muzičku pa da krene očevim stopama. Upisao je Srednju muzičku školu u Sarajevu, na Odsjeku za timpane i udaraljke kod profesorice Desanke Jovanović. Srednju muzičku školu završava dosta uspješno i nakon toga dobija stipendiju univerziteta Berklee College of Music iz Bostona. Međutim, ostaje u Sarajevu, gdje završava Muzičku akademiju na Odsjeku za kompoziciju. 2010. godine završava magistarski rad uradivši Simfoniju Islamicu, simfoniju koja je prvi put u historiji dobila prefiks “islamska”. Jažić za Stav podrobnije govori o Simfoniji Islamici i o tome šta ga je motiviralo da uradi ovakav magistarski rad, o vremenu provedenom na Akademiji, o svojim pogledima na muziku i na stanje muzike u Bosni i Hercegovini, o patriotskom žanru, turbo-folku, “Bosnatonu” i njegovom ocu Faruku Jažiću, kao i o brojnim drugim crticama iz života

U novom Stavu čitajte priču o četiri banjalučke serdžade koje će se naći 29. oktobra na aukciji u Londonu. Banjalučka serdžada autentični je svjetski poznati bosanski proizvod iz 18. i 19. stoljeća o kojem se u Bosni i Hercegovini vrlo malo zna, a donedavno u našoj zemlji nije bilo nijednog poznatog sačuvanog primjerka ove serdžade. Danas znamo da postoje dvije u Bosni i Hercegovini, koje je kupio strani privatni kolekcionar na aukciji u Njemačkoj s namjerom da ih pokloni bosanskohercegovačkim muzejima. Sada je red na bosanskohercegovačke institucije da kupe ove četiri koje se nude na aukciji ako prepoznaju njihovu važnost.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 29. oktobra, širom Bosne i Hercegovine.