U periodu od 2004. do 2012. godine broj glasova izvana je nastavio opadati, kao i broj glasova koje su bošnjačke stranke dobijale na području općine Stolac. No na izborima 2016. godine Bošnjaci su uspjeli da drastično poprave rezultate u odnosu na izbore 2012. godine, najviše zahvaljujući aktivnostima Inicijative za Stolac i zajedništvu koje su Bošnjaci tada pokazali. Broj glasova iz dijaspore za bošnjačke političke predstavnike (bošnjačka stranka s najviše glasova u Stocu) s 82 tokom izbora 2012. godine povećan je na 400, broj glasova na redovnim biračkim mjestima u Stocu je s 809 u 2012. povećan na 2.900 na izborima 2016. Inicijativa za Stolac i HDZ s koalicionim partnerima, kao najjača hrvatska opcija, bili su gotovo izjednačeni, razlika je bila u 300 glasova.

Slična je situacija i u općini Bratunac, gdje su Bošnjaci prije Agresije bili većina. Broj glasova izvan općine na izborima 1997. godine bio je oko 8.500, uglavnom glasova Bošnjaka, a u općini, uglavnom Srba, bio je oko 11.000. Najjača bošnjačka stranka, odnosno koalicija, u tom periodu imala je više od 8.000 glasova, dok je najjača srpska stranka imala manje od 6.000 glasova, što znači da su Bošnjaci bili u prilično dobroj političkoj situaciji. Međutim, kako je u vrijeme Alijanse za promjene, predvođene SDP-om, usvojen Zakon o prebivalištu – Izborni zakon pa raseljene osobe više nisu mogle glasati u općinama u kojima su bile prijavljene 1991, nego samo u općinama u kojima imaju prijavljen stalni boravak, broj glasova izvan općine drastično je smanjen, međutim, baš u tom periodu počeo je povratak Bošnjaka u svoja prijeratna mjesta prebivališta pa je od 2000. godine broj glasova Bošnjaka koji žive u općini Bratunac u konstantnom porastu. Broj glasova koji dolaze izvan općine nakon deceniju i po pada porastao je tek na izborima 2016. godine, zahvaljujući glasovima upravo bošnjačke dijaspore.

U Bratuncu je, recimo, na posljednjim lokalnim izborima bilo oko 9.500 glasača na redovnim biračkim mjestima u općini, putem pošte i u odsustvu glasalo je oko 2.000 birača. Najjača bošnjačka koalicija SDA-SBB u Bratuncu je dobila oko 2.000 glasova, većinom Bošnjaka povratnika koji i danas žive u Bratuncu, istovremeno, najjača srpska stranka dobila je oko 1.500 glasova. Gledajući pojednostavljeno, Bošnjaci su u dobroj poziciji, ali ako uzmete u obzir da još najmanje tri srpske stranke imaju preko 1.000 glasova, a da je druga najbolja bošnjačka stranka na manje od 500 glasova, onda je jasno da može puno bolje od toga. Tu bi na scenu trebala stupiti bošnjačka dijaspora i pomoći Bošnjacima povratnicima da dobiju značajniju ulogu na političkoj sceni u Bratuncu.

U općini Bosanski Novi, odnosno Novi Grad, 1997. godine bošnjačke stranke dobile su oko 8.000 glasova, od toga više od 90 posto birača koji u tom trenutku nisu bili u općini Novi Grad. Od tada do danas broj glasova koje dobijaju bošnjačke stranke u konstantnom je padu. Na prošlim lokalnim izborima 2016. bošnjačke stranke dobile su oko 2.000 glasova.

POZIV ZA REGISTRACIJU

Senad Bratić poslanik je u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Senad se među prvima vratio iz Njemačke u svoj rodni grad Bosanski Novi, koji su u međuvremenu 1993. godine Srbi prekrstili u Novi Grad. Kao dugogodišnji politički predstavnik Bošnjaka u entitetu RS, povratnik i neko ko je i sam bio u dijaspori, odlično poznaje ovu temu. Na početku razgovora ističe da potencijal dijaspore nije ni izblizu iskorišten. “Sve bi kod nas bilo drugačije da se dijaspora više angažuje, bilo bi više države, bilo bi više prava za Bošnjake i Hrvate na prostoru entiteta Republika Srpska. Naši građani vani moraju to prepoznati”, kaže Bratić i dodaje da je neiskorištenost tog političkog kapaciteta dijaspore “obostrana lična greška” i naše dijaspore i naših političkih predstavnika.

“Naše sugrađane koji žive van Bosne i Hercegovine mnoge teme zanimaju, mnogi su odgovorni, ali i pored te brige izostaje onaj najvažniji korak – registrovati se za izbore, jer ako se niste registrovali i ukoliko niste glasali, nemate pravo na kraju kritikovati političke predstavnike Bošnjaka kako lokalno, tako i na nivou entiteta i države. Tu treba uložiti više truda. Mi imamo u posljednje vrijeme aktivnosti da se približimo našim ljudima koji žive van granica Bosne i Hercegovine, imamo jedan dobar projekt na kojem treba još puno raditi, treba prvo da napravimo jednu bazu podataka, koliko ima naših ljudi, gdje žive, odakle su porijeklom, da se uspostave kontakti s njima i da se pokuša uspostaviti ta saradnja ne samo na političkom polju nego i na ekonomskom, kulturnom, čak i sportskom. Kada je ekonomija u pitanju, tu zaista ima ogroman prostor za saradnju, imamo uspješne i obrazovane ljude širom svijeta, mislim da bi u konačnici svi građani BiH imali korist od tog povezivanja s našim ljudima u dijaspori”, objašnjava Bratić.

Prema njegovim riječima, problem naših ljudi u dijaspori najčešće su lični dokumenti. Bratić se više puta uvjerio u to boraveći među Bošnjacima Sjeverne Amerike. Mnogi od njih nemaju bosanskohercegovačke lične karte, pasoše ili vozačke dozvole, što se smatra validnim ličnim dokumentima. Bratić je mišljenja da se našim građanima koji žive vani treba omogućiti registracija za izbore i glasanje na osnovu dokaza o državljanstvu, jer svako ko ima državljanstvo BiH, svako ko se nije odrekao državljanstva naše zemlje, treba da ima pravo da glasa na izborima. Jedini način da dijaspora aktivno učestvuje u svemu što se dešava u lokalnoj zajednici iz koje potječe, dodaje Bratić, jeste da se aktivno uključi u izborni proces.
“Želim pozvati državljane BiH, ukoliko žele, a smatram da svi žele, to je neosporno, da se registruju za lokalne izbore za glasanje putem pošte do 1. septembra, time stječu legitimno pravo, a ispunjavaju obavezu kao državljani BiH da aktivno odlučuju šta će se raditi u lokalnim zajednicama gdje su rođeni, mislim da će time u njihovim lokalnim zajednicama biti više države BiH, da ćemo mi kao Bošnjaci imati mjesto koje nam objektivno pripada, jer broj odbornika u skupštinama opština i gradova, broj poslanika u parlamentima entiteta i države govori ustvari o kapacitetu države BiH na prostoru entiteta Republika Srpska. Bez aktivnog učešća dijaspore, ja se bojim da je ova naša politička mogućnost veoma ograničena, a s njima ja mislim da bi to bila politička utakmica na pobjedu”, zaključuje Senad Bratić.