Upravo jučerašnje objavljene naučne procjene, ne ono što znamo bez naučnih istraživanja i ispitivanja govore u prilog činjenici da strogi karantini neće asolutno pomoći za sve ovo što se činilo i radilo, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) prof. dr. Sead Ahmetagić, načelnik Klinike za zarazne bolesti Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla i član Upravnog odbora Asocijacije infektologa BiH govoreći o enormnom povećanju broja oboljelih od koronavirusa u Sjevernoj Makedoniji, ali i rastu broja oboljelih u nekim dijelovima BiH.

“To je novi, nepoznati virus. I za sve što se dešava mi možemo davati tumačenja zašto se dešava, ali to ne mora da znači da je apsolutno tačno. Jučerašnja objavljena naučna saznanja govore da bi bila situacija malo bolja i povoljnija da je to vrlo teško i komplikovano. Procjenjuje se da je najmanje 40 do 80 posto osoba, to pokazuju izvještaji iz više časopisa, koji su zaraženi asimptomatski, odnosno nemaju nikakve simptome, a nosioci su virusa. Te procjene jučerašnje, naučne, ne ono što znamo bez naučnih istraživanja i ispitivanja govori u prilog činjenici da strogi karantini neće asolutno pomoći za sve ovo što se činilo i radilo, a to je epidemiološka mjera socijalne distance, nošenje maske, rukavica…”, kaže dr. Ahmetagić.

Mi ne znamo, kaže, što se dešava u Sjevernoj Makedoniji. Rezultat činjenice koja je evidentna, navodi, jeste prisustvo virusa.

“Očito je da je virus prisutan, da se nije izgubio ni u Sjevernoj Makedoniji, pa ni u Bosni i Hercegovini, a ni u svijetu. Zbog toga je vrlo važno, tu se spominje u naučnim istraživanjima, primijeniti takozvani japanski model koji je djelimično modifikovani model Švedske gdje će se morati naročiti oprez posvetiti prije svega, zasad poznatim rizičnim grupama. A, mi još uvijek ne znamo da li su to najstarije osobe”, navodi dr. Ahmetagić.

Japanski model, odnosno djelimična modifikacija švedskog modela, kaže, navodi da se mora u narednom promijeniti stil i način života.

“Znamo da mnogi žele da putuju, da budu izvan kuće. Ali, svi oni će se morati s oprezom ponašati u narednom periodu. I da budu samosvjesni da se moraju čuvati, da moraju izbjegavati sve kontakte. Sve drugo ne možemo prevenirati i nije dobro da stigmatiziramo niti jednu državu, niti jednu regiju. Mi ne znamo u kojem dijelu je tih 40 do 80 posto asimptomatskih slučajeva. I sada kada bi testirali sve kao u Wuhanu gdje je, kažu, završen taj proces za 11 miliona ljudi stanovnika regije, gdje se pojavila epidemija, odnosno pandemija ne bi sve bilo riješeno. Jer, i pored toga što su sve testirali i znaju kakva je presječna situacija i tamo se pojavljuju opet sporadični slučajevi. Ne znamo sve o virusu. Ne znamo na koji način se prenosi, na koji način se kod nekoga zadržava kraće, kod nekoga duže. Previše je sve komplicirano u tom dijelu”, kaže dr. Ahmetagić.

Na početku epidemije su mnoge zemlje sprovele stroge karantine, neke kaže nisu.

“Ali, imali smo eksponencijalni porast i visoki broj oboljelih i u onim zemljama u kojima su se u tom dijelu oni primjenjivali, odnosno u zemljama koje su se kao i naša zemlja maksimalno spremile za sve ono što će uslijediti. Imamo zemlje koje se nisu spremile pa su podaci drugačiji. Ima puno nepoznanica”, navodi dr. Ahmetagić.

Savjet u je prekompliciranoj situaciji, a dr. Ahmetagić bh. građane poziva na nužan oprez.

“Naravno teško je izdražati sa maskom i rukavicama. Krizni stožeri će prestati s djelovanjem i u Hrvatskoj i u Sjevernoj Makedoniji, ali samosvijest o postojanju virusa mora postojati. Građani moraju, bez naredbe odozgo, biti svjesni da je virus tu, da stručnjaci misle da je tu. Ne bi trebalo da se to svaki dan spominje, nego da je ipak bolje tu socijalno-epidemiološku distancu napraviti. Ipak, bolje je ponekad voditi računa o kontinuiranom pranju ruku, o nošenju maske, javljanju ljekaru ako se javi respiratorna febrilnost. Ali sada već i brojni drugi simptomi. Sada u svijetu dolaze izvještaji o COVID-19 infekciji da bolesnici nemaju uopšte respiratorne probleme i da uopšte nisu febrilni”, upozorava dr. Ahmetagić.