Oni koji žive u blizini klisure kažu da im je prijetnja odvođenjem na nju godinama podizala kosu na glavi. “Pobacaćemo vas u Al Hotu.” Vjeruje se da su prvo pobunjenici bacali tijela ubijenih vladinih vojnika a onda je, 2014. godine, kada je teroristička takozvana Islamska država (IS) preuzela veći dio sjevernog ruba, strah stanovnika tog dijela Sirije postao neopisiv.

U videu koji su na društvenim mrežama podijelili članovi HRW-a vidi se kako sedam maskiranih muškaraca bacaju tijelo muškarca u Al Hotu. Leš se kotrlja niz nasip i obrušava se na ispust kada udari u drugo tijelo koje je već tamo. “Yaryaq”, hvali se jedan od maskiranih ljudi, što u lokalnom žargonu znači pobjedu. Zatim bacaju još jedno tijelo i sva tri završe na dnu.

Aktivisti, novinari, ljudi označeni kao nevjernici ili jednostavno obični građani koji su bili u suprotnosti s drakonskim pravilima organizacije na čelu sa Abu Bakr Bagdadijem, svi su oni bili bacani u ovu jamu. Oni koji su ih bacali su još na slobodi. Sirijska mreža za ljudska prava upozorava da se najmanje 8.140 osoba koje je ISIL uhapsio još uvijek vode kao nestali.

Istovremeno, kako podsjeća Human Rights Watch, pronađeno je najmanje 20 masovnih grobnica oko Raqqe, koja je nekada bila najveći sirijski grad pod kontrolom IS-a. Unutar njih je pronađeno na hiljade tijela. Al Hota se nalazi oko 85 kilometara sjeverno, u blizini grada Suluk, koji je danas pod kontrolom turske vojske i srodnih snaga.

“Ko kontrolira područje Al Houtat, dužan je zaštititi i čuvati mjesto”, naglašava Kayyali, naglašavajući potrebu zadržavanja inkriminirajućih dokaza. “To bi trebalo olakšati prikupljanje dokaza koji će odgovarati pripadnicima IS-a za njihove stravične zločine, kao i onima koji su bacali tijela u Al Hotu prije ili poslije vlade IS-a.”

Iako nije moguće organizirati međunarodni sud koji bi sudio zločinima počinjenima tokom sirijskog rata, dok hiljade pripadnika ISIL-a i dalje borave u zatvorima na sjeveru Sirije, neke su države ipak poduzele pravne postupke protiv nekih od njih.

U ponedjeljak je sud u Hamburgu počeo suditi Omaimu Abdiju, Tunižaninu sa njemačkim državljanstvom koji je otišao u Siriju i uspio se otamo vratiti. U martu je Carla-Josephine S. sjela pred suca u Düsseldorfu, optužena da je emigrirala u pseudo-halifat sa svoje troje djece, protiv volje njihovog oca.

Njemačka je jedna od rijetkih zemalja koja je uspostavila sistem za dovođenje i procesuiranje zarobljenika koje kurdske snage drže u svojim zatvorima. Uglavnom su to centri poput onog u mjestau Hasaka, gdje je prošlog vikenda došlo do pobune boraca iz te bivše terorističke organizacije.

Ova situacija desila se gotovo istodobno s valom napada Islamske države na istoku Iraka, što za mnoge stručnjake za sigurnost pokazuje da je IS, iako je u martu prošle godine izgubio nadzor nad teritorijama, daleko od iskorjenjivanja.