Osobe s dijabetesom ili srčanim bolestima najrizičnija su skupina kada je u pitanju virus korona. Najčešće obolijevaju pluća, a sveukupno loše zdravstveno stanje znači da im prijeti ozbiljna opasnost od Covid-19 nego ljudima dobrog zdravlja. Rani izvještaji o epidemiji koja je započela u Kini sugeriraju da je 40 posto ljudi koji su bili na liječenju u bolnici imalo neku kardiovaskularnu bolest ili cerebrovaskularnu bolest, što je utjecalo na protok krvi u njihovom mozgu.
 kada je u pitanju borba protiv Covid-19 u Evropi, kontinentu koji je postao epicentar pandemije.</p>
<p>“Ovaj virus poznajemo tek tri mjeseca. To je virus korona. Znamo za prehladu, SARS i MERS, ali ne i mnoge druge, a to su virusi koji imaju prilično teška svojstva. Obično su nestabilni. Razviti cjepiva protiv njih nije lahko. Doista je teško predvidjeti što će se dogoditi. Ono što znamo jeste da se infekcija udvostručuje svaka dva do tri dana. A znamo da je s ogromnim naporom nekoliko zemalja uspjelo zaustaviti krivulju epidemije i srušiti je, ali sve zavisi o kvalitetu našeg odgovora i u kojoj mjeri možemo imati ljude koji rade u državama zajedno, ali i među državama. Čujem kako ljudi kažu kako bi to moglo biti manje prenosivo tokom vrelih dana. Pa, to tek moramo vidjeti. Ne znamo kada će doći do vrhunca. Dakle, kažem ljudima da budu spremni da ovo traje nekoliko mjeseci i mislim da ćemo raditi na tome sigurno do kraja juna, ne samo u Evropi, ali moramo znati da će virus stići i do drugih dijelova svijeta.”</p>
<p>Nabarro ne želi reći jesu li zemlje svijeta reagirale prekasno kada je u pitanju pandemija, ali isto tako, nije ni zadovoljan naporima uloženim prije eskalacije. “Oni u Jugoistočnoj Aziji koji su doživjeli epidemiju SARS-a 2002. godine kretali su se prilično brzo kad su shvatili šta se događa. Kina je s određenim kašnjenjem djelovala silovito. U drugim zemljama, kao što su Iran ili Italija, vidjeli smo sporiji početni odgovor, i to je uzrokovalo veću smrtnost. Ne znamo kuda će Evropa krenuti; nalazimo se na nepoznatom terenu. Imamo dodatni izazov: radi se vrlo malo testova, tako da ne možemo stvarno znati gdje je virus”, kazao je taj funkcioner WHO-a.</p>
<p>“Još uvijek postoji prava prilika da se obrne krivulja i smanji patnja ljudi, ali, molim vas, nikako nemojte slegnuti ramenima i reći da moramo čekati da se svi zaraze u pokušaju masovnog stjecanja imuniteta, jer će to rezultirati strašnom patnjom. Umjesto toga, slijedite primjer Kine, Južne Koreje i Singapura, sa snažnim odzivom, s uspostavljenim zdravstvenim sistemom, puno ispitivanja, pronalaženja kontakata, izoliranja bolesnih ljudi, poticanja ljudi na praksu najbolje higijene i držanja fizičke udaljenosti što je više moguće, s pripremljenim bolnicama, s ujedinjenom vladom i društvom.”</p>
<p>Svijet se s novim virusom korona, danas poznatim kao Covid-19, prvi put sreo u kineksom Wuhanu u decembru 2019. godine. Do sada je njime zaraženo više od 135.000 ljudi, a uzrokovao je oko pet hiljada smrtnih slučajeva. Virus može izazvati upalu pluća. Oni koji se razbole imaju suh kašalj, temperaturu i otežano dišu. U teškim slučajevima može doći do zatajenja organa. Budući da se radi o virusnoj pneumoniji, antibiotici nisu od koristi. Protuvirusni lijekovi koje imamo neće djelovati protiv gripe. Oporavak će ovisiti o snazi njihovog imunološkog sistema. Mnogi od umrlih već su bili lošeg zdravlja.</p>
<p>Ime Covid-19 objavila je 11. februara Svjetska zdravstvena organizacija. Generalni direktor Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da su “morali pronaći ime koje se ne odnosi na geografski položaj, životinju, osobu ili grupu ljudi, a koje se također može izgovoriti i povezano je s bolešću; važno je spriječiti upotrebu drugih imena koja mogu biti netačna ili stigmatizirajuća.”</p>
<p>Još uvijek ne znamo koliko je zaista opasan Covid-19. Čini se da je stopa smrtnosti oko 2 posto. Za usporedbu, sezonska gripa obično ima stopu smrtnosti ispod 1 posto, a smatra se da svake godine uzrokuje oko 400.000 smrti na globalnoj razini. Stopa smrtnosti za SARS bila je veća od 10 posto.</p>
<p>Druga ključna nepoznanica jeste koliko je zarazan Covid-19. Ključna razlika jeste u tome što, za razliku od gripe, ne postoji cjepivo za novi virus korona, što znači da se ranjivijim pripadnicima populacije, starijim osobama ili onima koji već imaju respiratorne ili imunološke probleme teže zaštititi. Važno je pranje ruku i izbjegavanje drugih ljudi ako se ne osjećaju dobro. Razuman je korak dobiti cjepivo protiv gripe, što će smanjiti teret zdravstvenih usluga ako epidemija preraste u širu epidemiju.</p>
<p>Poput ostalih virusa korona, i ovaj je nastao u životinjama, a zatim je migrirao u ljude. Mnogi od njih koji su u početku bili zaraženi, ali su radili ili često kupovali na pijaci s morskom hranom “Huanan” u centru Wuhana, na kojoj su prodavane žive i tek zaklane životinje.</p>
<p>Novi i zabrinjavajući virusi obično potječu od životinjskih domaćina. Ebola i gripa drugi su primjeri, a teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) uzrokovani su virusima korona koji su poticali od životinja. Godine 2002. godine SARS se proširio na 37 zemalja, uzrokujući globalnu paniku, zarazivši više od 8.000 ljudi i ubivši više od 750. Čini se da se MERS lakše prenosi s čovjeka na čovjeka, ali ima veću smrtnost, ubivši 35 posto od oko 2.500 ljudi koji su zaraženi.</p>
<p>Osobe s dijabetesom ili srčanim bolestima najrizičnija su skupina kada je u pitanju virus korona. Najčešće obolijevaju pluća, a sveukupno loše zdravstveno stanje znači da im prijeti ozbiljna opasnost od Covid-19 nego ljudima dobrog zdravlja. Rani izvještaji o epidemiji koja je započela u Kini sugeriraju da je 40 posto ljudi koji su bili na liječenju u bolnici imalo neku kardiovaskularnu bolest ili cerebrovaskularnu bolest, što je utjecalo na protok krvi u njihovom mozgu.</p>
<p>Ljudi koji imaju masne nakupine ili plakove u svojim arterijama mogli bi biti izloženi povećanom riziku od srčanog udara, jer virusne bolesti slične Covid-19 mogu destabilizirati ove plakove koji mogu blokirati arteriju koja vodi prema srcu. Također, dijabetičari s tipom 1 ili tipom 2 izloženiji su riziku od Covid-19. Oni često imaju komplikacije koje uključuju srce, ali i bubrege, a svako dodatno naprezanje tijela od infekcije može prouzročiti sekundarne probleme u tim organima. /N. Hasić/</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Porez na dohodak bit će umanjen za 50 posto
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.