fbpx

Boabdilov mač i 1.004 zvijezde

Francuska Nacionalna biblioteka posudila je mjedeni globus koji predstavlja nebeski svod, a uključuje 47 od 48 sazviježđa Ptolemeja i izrađen je u radionici u Valenciji. Ništa manje spektakularni jesu mačevi Nasrida, oružje s dvije oštrice i prekrasnim ručkama ukrašenim najvrednijim materijalima.

 

Abu Abdullah Muhammad XII poznat i kao Boabdil izgubio je svoj lijepi mač 1492. godine; Ibrahim ibn Said al-Sahli predstavljao je 1085. godine na metalnom globusu 1.004 zvijezde poznate astronomima islama; najveća brončana skulptura u srednjovjekovnom islamskom svijetu, pola lav, pola orao, iz 1089. godine prešla je u kršćanske ruke tokom pljačke Almerije.

Sada u Nacionalnom arheološkom muzeju Madrida, na izložbi umjetnosti obrade metala u Al-Andalusu, posjetioci se mogu diviti tim i drugim komadima, njih 261 koje je darovalo tridesetak svjetskih muzeja.

Četiri su godine voditelji izložbe skupljali dijelove koji su dio andaluzijske ostavštine, a koji su davali prestiž i moć i halifatu u Cordobi i kraljevstvu koje ga je naslijedilo.

Arapi su po dolasku u današnju Španiju prihvatili tisućljetnu metaluršku tradiciju koju su tamošnji narodi razvijali zahvaljujući postojanju rudnika, a muslimani su “donijeli tehnički napredak s Arapskog poluotoka između šestog i devetog stoljeća”, kaže Sergio Vidal, kustos izložbe.

Za v. d. generalnog direktora Romána Fernández-Bacaa, arheološka izložba “jedna je od glavnih andaluzijskih zbirki na svijetu”, s predmetima koje su osigurali Arheološki muzej Córdoba, Muzej Alhambra, Museum für Islamische Kunst u Berlinu ili Dell'Opera del Duomo u italijanskoj Pisi, između ostalih.

Francuska Nacionalna biblioteka posudila je mjedeni globus koji predstavlja nebeski svod, a uključuje 47 od 48 sazviježđa Ptolemeja i izrađen je u radionici u Valenciji. Ništa manje spektakularni jesu mačevi Nasrida, oružje s dvije oštrice i prekrasnim ručkama ukrašenim najvrednijim materijalima.

Kovane su sve do zauzimanja Granade 1492. Na izložbi se može vidjeti i bodež, također pripisan Boabdilu, a kojeg su nakon bitke kod Lucene 1483. godine odnijele kraljevske trupe.

U Al-Andalusu bilo je vrlo uobičajeno izrađivati različite vrste skulptura povezanih s religijskim pojmovima, pa tako izložba prikazuje i brončane jelene s islamskim motivima koji su ukrašavali bazene Cordobe i Medine. Jedan od dragulja jesu i tzv. Broncije od Denije, skup komada pronađenih u gradu Alicanteu početkom 20. stoljeća.

Unutar posude se nalazi 90 metalnih predmeta, svijećnjaci, kadionice, utezi, svjetiljke… Stručnjaci su dokazali da potječu iz sirijskih i egipatskih radionica i da su ih krajem 11. stoljeća jevrejski trgovci prebacili u Al-Andalus.

Zlatarstvo se razvilo u Al-Andalusu zahvaljujući utjecajima s istoka, ali ga nije ostalo mnogo sačuvanog zbog visoke vrijednosti i lahkoće kojom je moglo biti pretopljeno. Ipak, na izložbi je prikazana široka paleta zlata, srebra i bakra.

“Mnogi su predmeti prešli u kršćanske ruke kao ratni plijen, kao u slučaju srebrnih i zlatnih lukova koji su preinačeni za upotrebu u crkvama i katedralama”, pojašnjava Vidal. Izložba “Metalna umjetnost u Al-Andalusu” bit će postavljena u Madridu do aprila ove godine, kada će biti prenesena u Arheološki muzej u Alicanteu. Nakon toga će biti postavljena i u Dubaiju.

PROČITAJTE I...

Zasnovana na magmi nacionalnog bića, na buntovnoj i polivalentnoj leksičkoj podlozi, na vreloj maštovitosti i gotovo sentimentalnoj zagrcnutosti narodnog rapsoda, poezija Ćamila Sijarića traga za suštinskim mirom, u jednoj univerzalno oblikovanoj formi, osvjetljava čovjekovu sudbinu kroz najintimniju vizuru, svoj san o mogućem spokojstvu projektuje na historijsko platno vječito živih ožiljaka stradalništva i bola kao univerzalnih i odveć ponovljivih kategorija.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI