“Mi smo zainteresirani za svaki smislen projekt koji ima veze s našom domovinom i s našim narodom, a koji nije u kontradikciji s našom vjerskom misijom. Svjesni smo širine onoga što u sebi nosi pojam kultura, pojam domovina, pa smo i otvoreni i za dijalog i za saradnju s različitostima. Svjesni smo da se ne možemo zatvarati u geta jer smo u njima osuđeni na odumiranje i propast. I zato je naša ruka pružena svima koji su dobronamjerni i žele komunikaciju. Sretni smo što su nam gosti iz Sarajeva na ovoj manifestaciji popunili jednu prazninu koja se tiče osjećaja ponosa i dostojanstva na Bosnu i na Bošnjake”

Piše: Edib KADIĆ

Manifestacije obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine održane su širom zemalja Evropske unije u organizaciji brojnih islamskih centara i džemata koji u dijaspori djeluju pri Islamskoj zajednici u BiH. Obilježavanje 25. novembra proslavljeno je emitiranjem dokumentarnog filma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, izložbom fotografija Predsjednik izbliza iz postavke Muzeja “Alija Izetbegović”, promocijom 1. kola Edicije “Bošnjaci” i promocijom knjige Islamsko kulturno naslijeđe u Evropi. U sklopu aktivnosti obilježavanja Dana državnosti u dijaspori u organizaciji je učestvovala i Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, J. U. Muzej “Alija Izetbegović”, dok su medijski pokrovitelji bili sedmičnik Stav i portal Faktor. Promotori iz Sarajeva bili su Filip Mursel Begović, glavni urednik Edicije “Bošnjaci” i sedmičnika Stav, te generalni projekt-menadžer Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, i Adis Tanović, publicista i koordinator obilježavanja Dana državnosti u dijaspori.

BZK “Preporod” je, uz ukupno petnaest manifestacija povodom Dana državnosti, širom Evrope održao niz sastanaka s nakanom poticanja institucionalne saradnje i uzajamne podrške na projektima koji su bitni za promoviranje Bosne i Hercegovine i za čuvanje identiteta bošnjačke dijaspore. U tom smislu, najavljen je niz zajedničkih projekata koji će se realizirati u narednom periodu.

Adis Tanović govorio je o islamskom naslijeđu Evrope kroz prezentaciju svog izdavačkog poduhvata Islamsko naslijeđe Evrope, te je pritom iznio niz historijskih poveznica između onoga što je predstavljala islamska civilizacija Andaluzije s onime što i dan-danas Evropa “ima u svojim njedrima, ali još uvijek ne prepoznaje kao bogatstvo i vrijednost”.

“Islamska arhitektonska baština u Bosni i Hercegovini je ujedno i evropska baština. Međutim, na nama je da tu vrijednost nametnemo Evropi. Niko to neće uraditi umjesto nas. Na nama je”, rekao je Tanović.

Jedno od tih vrijednosti jeste i život i djelo predsjednika Alije Izetbegovića, o kojem je govorio Filip Mursel Begović povodom otvaranja izložbe slika Predsjednik izbliza.

“Izetbegovića pokušavaju osporiti upravo oni koji osporavaju državu Bosnu i Hercegovinu iako je on svojim političkim djelovanjem, ali i kao mudrac i filozof, u potpunosti shvatao da Bosne nema bez ostala dva naroda. Svojim djelovanjem je to i potvrđivao. U skladu s nalogom vremena, mi smo dužni tu univerzalnu ideju aktivno nastavljati. Izetbegović se napada da se patrioti liše osjećaja ponosa i dostojanstva, jer njegov lik predstavlja simbol i gradivno tkivo istog tog ponosa i dostojanstva. Ako nam uspiju uništiti te osjećaje, koji jesu pokretač našeg patriotskog naboja, tada je Bosna i Hercegovina izgubljena”, rekao je Begović, koji je na svečanostima iscrpno predstavio projekt Edicije “Bošnjaci”, prvih pet knjiga koje su izašle 2018. godine povodom 25 godina od vraćanja historijskog imena Bošnjak pod pokroviteljstvom tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Begović je govorio i o sudbinskoj povezanosti Bošnjaka i države Bosne i Hercegovine, naglašavajući i precizirajući datume koji su bitni za kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine.

“U tom smislu, krivo je reći da je 25. novembar rođendan Bosne i Hercegovine. Ovo je bitan datum, koji tada u antifašističkom duhu potvrđuje kontinuitet državnosti, ali nije rođendan. Uostalom, da je rođendan kudikamo dalje u prošlosti, potvrđuje i grb dinastije Kotormanića na zastavi Republike Bosne i Hercegovine koji se digao 1992. godine ispred zgrade UN-a, kada je država i priznata kao nezavisna i suverena. Danas se podmeće da je to bila ratna bošnjačka zastava. Nije, to je bila državna zastava. Bošnjaci nemaju druge zastave, drugog grba i himne osim onih državnih. Na našu žalost, veliki broj Srba i Hrvata se ne identificira s državnim obilježjima te biraju ili one paradržavne i zločinačke ili one susjednih država”, rekao je, između ostalog, Begović.

Predsjednik džemata “Hidaje” u Münchenu Fahrudin Bradarić zaželio je u ime organizatora džemata dobrodošlicu gostima iz domovine, te istakao da se ovakvim manifestacijama učvršćuju veze između građana Bosne i Hercegovine u dijaspori s domovinom. “Postoji velika potreba za našim uvezivanjem, a mi smo posebno sretni kada se to ostvaruje kroz sadržaje koji imaju kulturni značaj, ili onaj koji je od značaja za očuvanje identiteta Bošnjaka”, poručio je Bradarić 22. novembra u Münchenu.

Dr. Fikret ef. Arnaut, koordinator i imam Islamskog centra “Sabur” u Münchenu, goste je upoznao s historijatom dolazaka Bošnjaka u ovaj dio Njemačke, te je naglasio zadovoljstvo što su prezentirani upravo ovakvi sadržaji jer oni oplemenjuju naše građane u dijaspori patriotskim nabojem.

“S velikom radošću ćemo promovirati svaki projekt koji u sebi nosi snagu da unaprijedi naše znanje o historiji domovine Bosne i Hercegovine, a svakako i one koji čuvaju naš identitet, odnosno one projekte koji na naučnim osnovama utemeljeno govore o nama samima. Zahvalan sam Bošnjačkoj zajednici kulture ‘Preporod’, Muzeju ‘Alija Izetbegović’ i sedmičniku Stav što su odvojili svoje vrijeme i organizirali turneju po dijaspori s programom na koji svi možemo biti ponosni”, rekao je dr. Arnaut.

U ime Bosanskog kulturnog centra Frankfurt a. M. i džemata “Frankfurt” a. M, 23. novembra na manifestaciji se obratio njihov predsjednik Said Cerić, te istakao kako su ovakva okupljanja povodom Dana državnosti od velikog značaja za Bošnjake.

“Nadam se da će ovakvi programi u budućnosti postati tradicija, a Bošnjaci Frankfurta i okoline sa zadovoljstvom će biti organizatori proslave državnih praznika. Činjenica je da u proteklom periodu nismo imali priliku da na ovom nivou obilježimo značajne datume za našu domovinu te je ovo prilika da mi kao domaćini damo doprinos podizanju svijesti dijaspore o svim elementima državnosti i nezavisnosti svoje domovine”, rekao je Cerić.

Predsjednik džemata “Mainz” Rifat Halilović goste je na manifestaciji 23. novembra upoznao s veleljepnom novoizgrađenom građevinom Islamskog kulturnog centra u Mainzu, te je istakao da je ova građevina, osim za vjersku namjenu, predviđena upravo za ovakvu vrstu projekata.

“Projekti koji uz državnost Bosne i Hercegovine čuvaju i kulturnu posebnost bošnjačkog naroda su itekako dobrodošli u naš centar. Mi smo nedavno proslavili i Dan Sandžaka, a s obzirom da u našem džematu ima i veliki broj Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka, drago nam je bilo kada smo uvidjeli da projekti poput Edicije ‘Bošnjaci’ ne prave razlike unutar našeg naroda i ne postavljaju granice, bili Bošnjaci u Bosni, u Sandžaku ili dijaspori. Poruka glavnog urednika Edicije ‘Bošnjaci’ i generalnog projekt-menadžera BZK ‘Preporod’ Filipa Mursela Begovića, da mi u duhu ideje Evropske unije ne trebamo gledati na granice između država, da smo isti narod bez obzira na udaljenosti između nas i bez obzira na razlike, poruka da smo dužni u ime države i opstojnosti našeg naroda tražiti najmanji zajednički nazivnik i nikada dovoditi u pitanje osnovne stvari koje se tiču državnog i nacionalnog, posebno nas je razveselila te smo skloni da ovakav pristup i slijedimo i podržimo u budućnosti”, rekao je Halilović.

Istog je mišljenja i predsjednik džemata “Mannheim” Izet Hot, koji je tokom svečanosti u Mannheimu 24. novembra istakao da su ovakvi projekti vrlo bitni za Bošnjake u dijaspori jer omogućavaju viši stupanj integracije u društvima gdje se nalaze.

“Iskazane ideje, poruke, ali i energija koju smo osjetili ohrabruje nas i daje nadu da ćemo zajedno u budućem periodu doista uraditi reprezentativne projekte. Mi ne želimo kidati veze sa svojom domovinom”, rekao je Hot, komentirajući inicijativu BZK “Preporod” i najavu konkretnih projekata institucionalne podrške bošnjačkoj dijaspori u narednom periodu.

U holandskom Arnhemu 24. novembra održana je centralna svečanost na kojoj su učestvovali svih devet džemata u Holandiji, a organizirali su je džemat “Bošnjak” i Islamska zajednica Bošnjaka Holandije.

Skupu se obratila ambasadorica Bosne i Hercegovine u Holandiji Mirsada Čolaković, koja je govorila o potrebi razvijanja pozitivnih patriotskih osjećaja te ljubavi prema “jedinoj nam domovini”. Čolaković je istakla da je državnost Bosne i Hercegovine starija od 25. novembra 1943, ali je tada obnovljena.

Predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka Holandije Samir Mušija poručio je da je ovaj skup i poruka jedinstva svim onima koji i dalje nasrću na našu domovinu.

“Naše zajedništvo je poruka koja će obeshrabriti one koji i dalje ne odustaju od separatizama i imaju loše namjere. Ovaj vid manifestacije dešava se prvi put nakon dvadeset godina. Ponosni smo na program koji su nam priredili gosti iz Sarajeva. Upravo ovakve manifestacije su ono što godinama nedostaje Bošnjacima, ne samo u Holandiji nego širom Evrope gdje žive Bošnjaci”, rekao je Samir Mušija.

U ime džemata “Bošnjak” obratio se Ibrahim Majlović, koji je izrazio veliko zadovoljstvo organizacijom ove manifestacije te najavio da će ovakvi događaji postati tradicija.

“Jačamo svoju državu i svoj osjećaj patriotizma, ali jačamo i svoj vlastiti bošnjački identitet. Ljudi su bili zadovoljni ovakvim izborom programa”, rekao je Majlović.

Dan državnosti Bosne i Hercegovine svečano je obilježen 26. novembra u Bruxellesu. Događaj je organizirao džemat “Nur” u Bruxellesu. Na otvaranju svečanosti skupu se obratila ambasadorica Bosne i Hercegovine u Kraljevini Belgiji, NJ. e. Ivana Robović, koja je istakla da proslavljamo 76 godina od kako su građani Bosne i Hercegovine definirali svoju zemlju kao nedjeljivu i jedinstvenu državu u kojoj će svi građani imati jednaka prava.

“Mnogi nisu ni slutili da će doživjeti ponovo uništenje domovine u koju su utkali sve što su imali. Danas više no ikada važno je sjetiti se duha tadašnjih boraca za Bosnu i Hercegovinu, jer on nam je itekako potreban. Bosnu i Hercegovinu su stoljećima pokušavali uništiti brojni neprijatelji, bili unutarnji ili vanjski. Bez obzira na to koliko ranjena ili opustošena bila, ona je opstala. Nemojmo se zavaravati, želja za rastakanjem Bosne i Hercegovine je još živa. Nedavno smo bili svjedocima uvredama upućenim Bosni i Hercegovini koji su potekli iz samog srca Evrope. ‘Tempirana bomba, rasadnik militantnog islama’, samo su neke od sintagmi ljudi koji su ili lažno upućeni ili ne žele dobro našoj zemlji. Reakcije u Bosni i Hercegovini, ali i u dijaspori, bile su očekivane – zgražanje i osude i pozivi da se dođe u Bosnu i Hercegovinu, da se uvjere da smo mi jedna moderna i evropski orijentirana država. Treba nazvati ovu pojavu pravim imenom – islamofobija. Svijet se danas suočava sa strahom od islama, tonući sve dublje u ksenofobiju, rasizam i nacionalizam te se Bosna i Hercegovina neopravdano našla na udaru”, rekla je ambasadorica Robović, dodavši da je krajnje vrijeme da svi građani Bosne i Hercegovine kažu “dosta”, a da se više ni jedan musliman ne mora nikome pravdati i dokazivati da je islam vjera suživota i ljubavi.

“Vi ste slika Bosne i Hercegovine u svijetu”, poručila je ambasadorica Robović, čestitavši Dan državnosti svima okupljenim. U Bruxellesu je na inicijativu BZK “Preporod” održan i niz sastanaka s istaknutim građanima Bosne i Hercegovine koji rade i žive u sjedištu Evropske unije.

“Sastanci su bili vrlo inspirativni i ulijevaju nam nadu da ćemo napokon biti iskorišteni s obzirom na svoje znanje, iskustvo, a prije svega dobru volju da pomognemo svojoj domovini. Mi ćemo biti podrška svemu što nema rušilačke namjere usmjerene i prema državi i prema Bošnjacima. Raduje nas da su naši gosti poslali poruke u kojima se vidi visoka razina samosvijesti, ali da su se istodobno slale poruke koje pozivaju na dijalog, jer on doista nema alternative ako želimo sačuvati našu zemlju u postojećim granicama”, rekao je ispred organizatora u Bruxellesu Amer ef. Durmo.

Džemat “Köln”, iako članstvom nije najveći, jedan je od najorganiziranijih i najuspješnijih džemata u Njemačkoj. Džamija, kongresna dvorana i veliki centar s pripadajućom okolnom infrastrukturom uskoro će biti oplemenjeni novim sadržajima te nadograđeni, čime će Bošnjaci Kölna, ali i Njemačke, dobiti još jedan moderan islamski kulturni centar. Dan državnosti Bosne i Hercegovine u ovom džematu svečano je obilježen 28. novembra.

“Ponosan sam na svoje džematlije, na njihovu vezanost za uzvišenu vjeru, na to da, uprkos svim iskušenjima i traumama, nisu izgubili vezu sa svojom domovinom, da i dalje imaju osjećaj za patriotizam. Upravo je taj osjećaj za tlo, ta povezanost s rodnom grudom, jedna posebna toplina koja naše džemate drži na okupu. Mi to potičemo i ova manifestacija je upravo u tom duhu. Ja sam šest godina imam u ovom džematu i nisam se umorio. Naši ljudi su čudo. Opstaju i napreduju bez obzira na sve tegobe. Čovjek sam koji podučava vjeri i koji organizira vjerski život, ali, vjerujte mi, gledajući te naše ljude, svaki dan naučim nešto novo”, rekao je Nedžad ef. Osmić, imam u džematu “Köln”.

“Mi smo zainteresirani za svaki smislen projekt koji ima veze s našom domovinom i s našim narodom, a koji nije u kontradikciji s našom vjerskom misijom. Svjesni smo širine onoga što u sebi nosi pojam kultura, pojam domovina, pa smo i otvoreni i za dijalog i za saradnju s različitostima. Svjesni smo da se ne možemo zatvarati u geta jer u njima smo osuđeni na odumiranje i propast. I zato je naša ruka pružena svima koji su dobronamjerni i žele komunikaciju. Sretni smo što su nam gosti iz Sarajeva na ovoj manifestaciji popunili jednu prazninu koja se tiče osjećaja ponosa i dostojanstva na Bosnu i na Bošnjake”, rekao je predsjednik džemata “Köln” Mustafa Burnić.

Veliku manifestaciju organizirao je 1. decembra i Islamski kulturni centar “Bošnjak” u Grazu. Uz poruke koje pozivaju na dijalog i čuvanje vrijednosti državnosti Bosne i Hercegovine, među ostalima, prisutnima se obratio i ambasador Bosne i Hercegovine u Republici Austriji, NJ. e. Kemal Kozarić i predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji Senad ef. Kusur.

Svečanosti obilježavanja 25. novembra održane su i u Gentu (džemat “Gent”, 25. novembra), Düsseldorfu (džemat “Düsseldorf”, 27. novembra), Hannoveru (džemat “Hannover”, 29. novembra), Berlinu (IKC “Berlin”, 29. novembra), Nürnbergu (Islamska zajednica Bošnjaka “Nürnberg”, 30. novembra) i Stuttgartu (džemat “Stuttgart”, 30. novembra).