U ovom 248. broju analiziramo nove opasne ispade hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović čija je predizborna kampanja krenula stazama Slobodana Praljka.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

U ovom 248. broju analiziramo nove opasne ispade hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović čija je predizborna kampanja krenula stazama Slobodana Praljka.

„Ako se smatra predsjednicom Hrvata u Bosni i Hercegovini, je li svjesna da time negira legitimitet i legalitet po Ustavu i zakonu izabranog Predsjedništva BiH, odnosno da, ne priznajući Željka Komšića jer na njegovom mjestu nije izvjesni Dragan Čović, preuzima neustavnu, nelegalnu i međunarodno nepoznatu funkciju šefa svih Hrvata, odnosno dijela bosanskih građana hrvatske nacionalnosti“, stoji u članku Stava.

Novi Stav istražuje detalje hapšenja Osmana Osmanovića kojeg je nedavno na graničnom prijelazu Sremska Rača uhapsila srbijanska policija po krivičnoj prijavi zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u logoru u Gornjem Rahiću.

Osmanovićevo hapšenje još je jedan u nizu pokušaja procesuiranja zasnovanih na dokumentu “Pregled naredbodavaca i izvršilaca zločina u logorima i zatvorima za Srbe u bivšoj BiH u periodu 1992.-1996. godine”, koji je 6. augusta 2001. godine objavio Dokumentacioni centar Republike Srpske za istraživanje ratnih zločina.

Dok čekamo deseti decembar i dodjelu Nobelove nagrade Peteru Handkeu, akademik Dževad Jahić za Stav piše o „velikom padu“ i Handkea i Nobela.

„Nije, dakle, tačno da se Handkeovo književno djelo, po principu estetskih umjetničkih sloboda i kriterija, bitno razlikuje od njegovoga sramnoga javnog istupanja u odbrani zločina. Istina je posve drukčija. Jer i samo njegovo djelo, misao i zamisao toga djela počivaju zapravo na onim istim temeljima na kojima se bazira to njegovo javno djelovanje podrške zločinu i pljuvanja po žrtvama“, smatra Jahić.

Raspada se Gülenov “Hizmet” i to je jedna od tema u novom broju Stava

Iako je javna tajna da teroristička organizacija FETÖ, odnosno Gülenov “Hizmet”, više ne slovi za snažan i čvrst sistem, kakav je nekad bio, manje se zna o ljudima koji su bili unutar tog sistema, a poslije su “izigrani” ili od njega iskorišteni. “Hizmet” je oduvijek koristio samo onima koji su hijerarhijski pri vrhu i koji su se bogatili na račun “Hizmeta”, iskorištavajući pritom ponajviše vjeru. O tome se prije nije mnogo pričalo ni u Turskoj jer je postojao strah. Ni danas se ne govori mnogo javno, izuzimajući društvene mreže. Naime, na Twitteru se u posljednje vrijeme sve više govori o mračnim stranama “Hizmeta”, iskorištavanju ljudi, činjenju nepravde i slično.

U novom Stavu obilježavamo 65 godina od smrti Edhema Mulabdića, autora prvog bošnjačkog romana.  Mulabdić je, uz Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka i Safvet-bega Bašagića, zasigurno bio ponajvažnije ime cjelokupnog bošnjačkog preporoda na razmeđu stoljeća. Na izazove koje je donijelo novo vrijeme i ulazak Bosne u zapadnoevropski kulturni krug i sastav Austro‑Ugarske Mulabdić je odgovorio na izuzetan način, aktivno se uključivši u oblikovanje političke, društvene i kulturne stvarnosti Bošnjaka.

Za novi Stav govori Kemail Hajdarević, jedan od najmlađih učesnika srebreničkog marša smrti. Kemail Hajdarević kaže da je njegov put bio put dječaka koji se bori da preživi u nemogućim uvjetima, koji danima ne jede, koji nosi ranjenike, donosi im vodu. “I uvijek kad mi je teško u životu, ja se sjetim tih situacija i tih ranjenika koji su se borili i nas koji ih nismo ostavili. Kad me danas neko pita kako sam uspio sve to preživjeti, toliko dana bez hrane, jedući samo voće i lišće, ne znam odgovoriti”.

U ovom broju Stava čitajte i zapis o Halidu Begiću, posljednjem bošnjačkom guslaru iz Vareša. Zanimljivo je da ga je, kako kaže, rahmetli Safet Isović nagovorio da počne svirati i pjevati uz gusle. On ga je poslušao i osamdesetih je godina bio jedan od najboljih guslara u Bosni i Hercegovini. Čak je s Mujom Novalićem bio jedini Bošnjak na guslarskom festivalu u Tršiću.

U subotu, 30. novembra 2019. godine, u prostorijama Kulturnog centra u Novom Pazaru održana je promocija zbirke poezije Nestorov pehar autora Asmira Kujovića a novinari Stava bili su na promociji knjige autorea kojem smo nedavno dodijelilio nagradu 25. npovembar.  Na promociji je istaknuto kako je to pokazatelj da kolektiv itekako uvažava i cijeni trud i rad Asmira Kujovića, te da je Kujović ovom nagradom, kao i brojnim drugim prethodnim nagradama ušao u ozbiljan mali krug istaknutih bošnjačkih pisaca. Kazano je i da je upravo zbog toga organizirana promocija ove zbirke u Novom Pazaru, kako bi se Asmir Kujović predstavio široj publici kao jedno od važnijih imena bošnjačke književnosti.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, petog decembra. Širom Bosne i Hercegovine.