Osim Perućice, ostale bosanskohercegovačke prašume jesu Ravna vala na Bjelašnici, Mačen do kod Kladnja, Trstionica kod Kaknja, Janj kod Šipova, Bobija na Grmeču, Crni vrh kod Bosanskog Petrovca, Lom kod Drinića, Plješevica kod Bihaća, zatim prašumski rezervat Malovčića dolina kod Sanskog Mosta, Golija i Masna luka u parku Blidinje

PIŠE: Alma Arnautović

Bosna i Hercegovina ima svoje prašume, tačnije njih dvanaest, izuzetno bogate biljnim i životinjskim svijetom. No, uslijed nebrige i nemarnog odnosa čovjeka prema okolini, a naročito u vidu nepostojanja odgovarajućih zakona kojima bi bila zaštićena ova prirodna bogatstva, upitna je njihova postojanost.

Iz tog razloga, smatra Muhamed Smailhodžić, diplomirani inženjer šumarstva iz Sarajeva, neophodno je više raditi na promociji prašuma i upoznavanju javnosti o njima i njihovom značaju, kao i o dodatnoj edukaciji šumara o ovom blagu flore i faune koje čovjek još nije devastirao.

“Na sam spomen prašume, ljudi odmah pomisle na anakonde i stabla visoka i po stotinu metara. Međutim, ovo su naše posebne prašume u kojima nije bilo ljudskog djelovanja, nisu vršene sječe i, kao takve, one su zaštićene”, pojasnio je Smailhodžić.

U bosanskohercegovačkim prašumama obitavaju životinje poput vukova, medvjeda, divljih koza, srndaća, lisica, veprova i kuna, kao i orlovi, sokolovi, tetrijebi, kosovi, jarebice i druge ptice. Najzastupljenija su stabla bukve i jele, bijelog i crnog bora, hrasta, javora, brijesta, jasena, smreke…

Najpoznatija prašuma u Bosni i Hercegovini jeste Perućica, koja se nalazi u sastavu Nacionalnog parka Sutjeska na području općine Foča. Perućica je ujedno i najveća i među posljednjim sačuvanim prašumama u Evropi, a u njoj je registrirano više od 170 vrsta grmlja i drveća, od kojih su neka stara i po 300 godina. Procjenjuje se da je Perućica, u kojoj ljudska ruka nikad nije utjecala na rađanje, život i smrt biljaka, stara 20.000 godina.

Osim Perućice, ostale bosanskohercegovačke prašume jesu Ravna vala na Bjelašnici, Mačen do kod Kladnja, Trstionica kod Kaknja, Janj kod Šipova, Bobija na Grmeču, Crni vrh kod Bosanskog Petrovca, Lom kod Drinića, Plješevica kod Bihaća, zatim prašumski rezervat Malovčića dolina kod Sanskog Mosta, Golija i Masna luka u parku Blidinje.

Prema podacima posljednje inventure šuma, rađene od 2006. do 2010. godine, površine pod šumama u Bosni i Hercegovini veće su nego prije rata i prilično su dobro očuvane. Poseban su slučaj prašume, jer u njima nema intervencija ljudske ruke.

“Viši nivoi vlasti trebali bi o svemu povesti i više računa. Imamo dobru saradnju s turskim šumarima. Iako oni imaju vrlo malo šuma, realiziraju mnogo aktivnosti na podizanju novih šuma. Mi sve imamo bogomdano, samo država treba još malo da pripazi. Nonsens je što država koja je 60 posto pod šumama od 2002. godine nema zakon o šumama”, ističe Smailhodžić.

Refik Hodžić, predsjednik Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH, navodi da u propisima koji uređuju ovu oblast, odnosno Zakon o zaštiti prirode i Zakon o šumama FBiH, nisu adekvatno obrađeni posebni rezervati sa svojim jedinstvenim biodiverzitetom.

“Nemamo odgovarajuću zakonsku regulativu i udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH će se u svojoj trenutnoj borbi kod donošenja zakona o šumama izboriti za posebnu poziciju prašuma, čija se ukupna površina kreće oko 160 hiljada hektara. Nemamo adekvatno propisane mjere koje će doprinijeti njihovoj boljoj zaštiti”, izjavio je Hodžić.

U slučaju elementarnih nepogoda poput požara, olujnih vjetrova i slično ne postoje planovi za odgovarajuću reakciju, ali ni preventive za očuvanje ovih ekosistema.

“Kada je u pitanju javnost, nedostaje edukacije koja bi se trebala raditi kroz škole i fakultete i putem odgovarajućih publikacija”, naveo je Hodžić.

Jedna od publikacija koja bi mogla pomoći u podizanju svijesti o prašumama u Bosni i Hercegovini, njihovom značaju i ljepoti divljine jeste i fotomonografija Prašume Bosne i Hercegovine, u kojoj je predstavljeno jedanaest naših prašuma, kao i jedan rezervat. Fotomonografiju je, uz pomoć Fonda za okoliš Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, uradilo Udruženje inženjera i tehničara FBiH.