Bardot je 2000. godine objavila knjigu Plutonski trg, u kojoj je napisala kako je “moja zemlja opet napadnuta prekomjernom populacijom stranaca”, dok je tri godine kasnije u svojoj drugoj knjizi napisala da se Francuska “islamizira”, a napala je i francuske poslodavce koji su zapošljavali medicinske sestre iz Španije. Osim toga, imala je još ispada. “Ona je takav rasistički susjed kojeg izbjegavate na ulici”, objavio je blog France 24 prije sedam godina.
 sebe smatra velikom animalisticom, kao i aktivistkinjom za vegetarijanstvo. Ona je još 1986. godine stvorila Fondaciju “Brigitte Bardot”, NVO posvećenu zaštiti životinja, domaćih, morskih i divljih. Štaviše, Brigitte je bila uključena u mnoge akcije poput borbe protiv lova na tuljane ili pokušaja iskorjenjivanja elektrošoka u klanicama.</p>
<p>Također, u februaru ove godine predstavila je svoju kandidaturu za Evropski parlament u sklopu Francuske animalističke stranke, odluka za koju je dobila brojne pohvale. No, čini se da se dio muslimanskog stanovništva ovih dana potpuno ne slaže s Bardot zbog njenih kontroverznih izjava u vezi s jednom od najvažnijih muslimanskih svečanosti. “Njihov običaj je dan krvave žalosti”, rekla je tokom Kurban-bajrama Bardot.</p>
<p>Bardot je javno kritizirala proslavu Bajrama prilikom koje se podrazumijeva klanje kurbana. “To je ritualni masakr. Tražim obustavu ubistava”, napisala je na svom Twitteru, uz pismo koje je potpisala njena fondacija, u kojem objašnjava da se čini neprihvatljivim dopustiti Francuskoj da tokom Bajrama “životinje budu zaklane bez da ih omamljuju” unaprijed. “U strašnoj patnji, više od 200.000 ovaca, koza i goveda zaklano je u ovoj zemlji čak i kada francuski i evropski zakoni zahtijevaju omamljivanje prije klanja”, kazala je.</p>
<p>Ali ovo nije prvo da Bardot optužuju za napad na muslimanske svetinje i običaje. Naprimjer, 2004. godine izrazila se na do tada nezapamćen način protiv Kurban-bajrama u pismu upućenom Nicolasu Sarkozyju (64), koje je kasnije procurilo tisak, u kojem je muslimane nazvala “stanovništvom koje uništava našu naciju”. Kasnije se pravdala kako su to bile rečenice koje su se odnosile samo na povećanje broja doseljenika s istoka na francuskom teritoriju i na njihov upitni “blagdan janjetine”.</p>
<p>Bardot je već do tada imala historiju istupa protiv doseljenika. Među njima je i njeno otvoreno pismo novinama <em>Le Figaro</em> iz 1997. godine, u kojem se žali na prekomjernu inozemnu populaciju muslimanskih porodica, i drugo iz 1998. godine, u kojem je izrazila žaljenje zbog množenja džamija i nedostatka katoličkih svećenika.</p>
<p>Bardot je 2000. godine objavila knjigu <em>Plutonski trg</em>, u kojoj je napisala kako je “moja zemlja opet napadnuta prekomjernom populacijom stranaca”, dok je tri godine kasnije u svojoj drugoj knjizi napisala da se Francuska “islamizira”, a napala je i francuske poslodavce koji su zapošljavali medicinske sestre iz Španije. Osim toga, imala je još ispada. “Ona je takav rasistički susjed kojeg izbjegavate na ulici”, objavio je blog <em>France 24</em> prije sedam godina.</p>
<p>Uprkos tome, Francuzi joj odaju priznanje za njenu borbu za prava životinja. Uglavnom za one koji su lišeni slobode u cirkusima, koji su ubijeni zbog krzna, one podvrgnute okrutnim testiranjima na životinjama. “To je stalna bitka. Borba protiv okrutnosti, gluposti, ravnodušnosti ljudi. Borba koja ima za cilj poboljšati uvjete životinja u svijetu, otvoriti oči ljudima i zaštititi najslabije od najrazornijih sila”, rekla je u jednom intervjuu.</p>
<p>Međutim, čini se da Bardot nema istu naklonost prema ljudima. Barem kada su u pitanju stranci i njihovi običaji.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.