Tužilaštvo kojim rukovodi Gordana Tadić podiglo je u vrijeme njenog v. d. mandata optužnice protiv trojice generala Armije BiH i jednog komandanta specijalnih policijskih snaga MUP-a RBiH. Nije u pitanju samo dojam javnosti nakon svih tih slučajeva, pravni stručnjaci sada već izravno govore o tome kako se radi o direktnim pokušajima revizije historije i izjednačavanja odgovornosti za sve ono što se dešavalo na početku i tokom agresije na BiH. Posebice zato što se u nekim optužnicama nalaze teške kvalifikacije kakva je “udruženi zločinački poduhvat”

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog 210. broja Stava jeste pokušaj Tužiteljstva BiH za izjednačavanjem krivice za agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Tužilaštvo kojim rukovodi Gordana Tadić podiglo je u vrijeme njenog v. d. mandata optužnice protiv trojice generala Armije BiH i jednog komandanta specijalnih policijskih snaga MUP-a RBiH. Nije u pitanju samo dojam javnosti nakon svih tih slučajeva, pravni stručnjaci sada već izravno govore o tome kako se radi o direktnim pokušajima revizije historije i izjednačavanja odgovornosti za sve ono što se dešavalo na početku i tokom agresije na BiH. Posebice zato što se u nekim optužnicama nalaze teške kvalifikacije kakva je “udruženi zločinački poduhvat”

U novom Stavu čitajte hoće li Sarajevo dobiti ulicu po imenu komandanta 16. muslimanske brigade.

Iako se 6. april smatra danom oslobođenja Sarajeva, novija historiografija nastoji dokazati da su vojne akcije tog dana bile manje-više formalne ili sporadične, a da je 16. muslimanska brigada Sarajevo oslobodila dan ranije. Kako god, mnogi se, i zagovornici 5. aprila kao dana oslobođenja, a i oni koji ostaju pritom da se to dogodilo 6. aprila, uglavnom slažu da je ova partizanska vojna formacija obavila lavovski dio posla u “Sarajevskoj operaciji”, odnosno u akciji oslobađanja glavnog grada Bosne i Hercegovine. Međutim, Sarajevo nema nikakvo obilježje napravljeno u spomen na ovu brigadu. Nikada od 1945. godine do danas, dakle ni u onom ni u ovom političkom sistemu, nijedna ulica ili trg po njoj nisu nazvani.

Novi Stav donosi priču o tome kome je sve smetao Suvad Alibegić. Pored važne uloge u pripremi i provođenju referenduma o nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, Suvad Alibegić dao je značajan doprinos u pripremi odbrane od nadolazeće agresije. Poginuo je 13. marta 1992. godine kod Crnog jezera u Bosanskoj Krupi pod nerazjašnjenim okolnostima. Poginuo je u saobraćajnoj nesreći za koju nikad nije provedena službena istraga.

Ovaj broj Stava donosi i priču o spomeniku (ne)mira u Srebrenici.

Na sjednici Skupštine opštine Srebrenica, održanoj 5. marta 2019. godine, odbornici su donijeli odluku da se u Srebrenici izgradi spomen-obilježje “Spomenik miru”. Za ovu odluku je, od 19 prisutnih odbornika, 17 glasalo ZA, dok su dva odbornika bila suzdržana. Suzdržani su bili odbornici Zulfo Salihović i Miloš Milovanović.

Reporteri Stava bili su u Jajcu gdje su istražili najnoviji bošnjačko-hrvatski sukob i to oko jedne stare građevine – crkve sv. Marije u vlasništvu Islamske zajednice BiH.  Dok se ljudi bore da dokažu kome ona pripada, Crkvu sv. Marije – džamiju Fethiju izjeda zub vremena i ničemu ne služi, osim da se putnici-namjernici zapitaju šta predstavlja ta ruševina koja se prkosno uzdiže iznad Jajca i zajedno s tvrđavom dominira krajolikom.

Novi Stav donosi članak o stanju u SDA Hrvatske i nečasnim rabotama Mirsada Srebrenikovića.

Nakon sedam mjeseci, Ministarstvo uprave RH legitimira postupke Mirsada Srebrenikovića i priznaje (legalizira) sve njegove rabote. Uvidom u zapisnike koje je Srebreniković dostavio Ministarstvu, vidljivo je kako su kao prisutni upisani ljudi koji uopće nisu sudjelovali u radu sjednice. Jedan je od njih i Fehim Vukotić iz Dubrovnika, koji za Stav kaže: “Iako je moje ime upisano u zapisnik famozne sjednice Predsjedništva od 20. maja 2018. godine, ja nisam sudjelovao u njenom radu niti sam glasao za bilo kakve odluke. Dakle, moje ime se u tom zapisniku našlo iako ja nisam sudjelovao u radu sjednice, niti telefonske niti bilo koje druge”.

Zašto su sigurne igračke sve popularnije čitajte u novom broju Stava. U jedan od glavnih problema odrastanja djece u današnje vrijeme spadaju nesigurne igračke. Od obične trafike do posebnih radnji, raznih vrsta igračaka ima na svakom koraku, a roditelji, u želji da usreće dijete, znaju zanemariti najbitniju stvar – sigurnost. Ne radi se samo o mogućim vidljivim opasnostima kao što su oštri rubovi na koje se dijete može povrijediti ili mali dijelovi koje može progutati. Tu su i one opasnosti koje ne vidimo okom, ali koje itekako mogu utjecati na zdravlje naše djece.

Reporteri Stava bili su na premijeri dokumentarnog filma Himze Mihaljevića „Igra riječi i sjena – Nedžad Ibrišimović“.

“Ovo je prvi biografski film urađen na ovaj način. Iako se u filmu spominju i Ibrišimovićevo slikarstvo i kiparstvo, ipak smo odlučili da fokus stavimo na njegovo književno djelo. Željeli smo da film bude što vjerodostojniji, pa smo uključili ljude koje je Ibrišimović tokom života veoma volio i s njima se družio. Smatrali smo da nam takvi ljudi mogu iz prve ruke govoriti o njemu i kao o čovjeku i kao o umjetniku”, kazala je scenaristica Alema Kazazić.

U novom Stavu čitajte uzbudljivu priču o kampu na zapadu Albanije, središtu sekte koja pokušava srušiti iransku vlast.

Na ruralnom zapadu Albanije formiran je kamp u kojem je okupljena neobična skupina muškaraca i žena koji se tu pripremaju za nasilno rušenje vlasti u Teheranu. Vježbaju tri puta sedmično, a vježbe uključuju savladavanje protivnika klanjem, lomljenjem ruku, izbijanjem očiju. Jedna od vježbi jeste i usavršavanje tzv. “glasgowskog osmijeha”, rezanje obraza od ugla usana prema uhu. Kamp, veličine otprilike 50 nogometnih igrališta, okružen je visokim ogradama i nalazi se samo 35 minuta vožnje od središta Tirane. Ljudi u kampu žive izolirano, većina od njih dvije hiljade ne smije posjedovati mobilne telefone, satove ili kalendare, iako članovi organizacije koja upravlja kampom poriču te tvrdnje.

Od ovoga broja Stav počinje objavljivati novi feljton – “Mladi muslimani” – historijat, ideologija, uloga u društvenim i političkim tokovima Bosne i Hercegovine.

Nekad pokret, a danas Udruženje “Mladi muslimani” ove godine obilježava dvije značajne godišnjice: 80 godina od formiranja 1939. godine i 70 godina od velikog komunističkog procesa protiv pripadnika pokreta iz 1949. godine. U narednih nekoliko brojeva Stava govorit ćemo o historijatu Udruženja “Mladi muslimani”, o mladomuslimanskoj ideologiji, značaju i doprinosu “Mladih muslimana” u savremenim političkim i društvenim tokovima u Bosni i Hercegovini, značaju za fizički opstanak i nacionalnu svijest Bošnjaka.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 14. marta, širom Bosne i Hercegovine.