U dijalogu među narodima u Bosni i Hercegovini, ali vjerovatno i na Balkanu u cijelosti, ključnu ulogu imaju Bošnjaci i Srbi, kao dva naroda koja trenutno čine više od četiri petine bosanskohercegovačkog stanovništva. Bošnjačko-srpski dijalog trebao bi biti važan Bošnjacima i Srbima podjednako i zbog činjenice da u današnjoj Srbiji kao matici srpskog naroda živi značajna manjinska zajednica Bošnjaka, a da su u Bosni i Hercegovini kao matici Bošnjaka i Srbi konstitutivni narod. Upravo zbog toga, Srbi imaju možda i veću odgovornost za vođenje tog dijaloga.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog 209. broja Stava je bošnjačko-srpski dijalog.

U dijalogu među narodima u Bosni i Hercegovini, ali vjerovatno i na Balkanu u cijelosti, ključnu ulogu imaju Bošnjaci i Srbi, kao dva naroda koja trenutno čine više od četiri petine bosanskohercegovačkog stanovništva. Bošnjačko-srpski dijalog trebao bi biti važan Bošnjacima i Srbima podjednako i zbog činjenice da u današnjoj Srbiji kao matici srpskog naroda živi značajna manjinska zajednica Bošnjaka, a da su u Bosni i Hercegovini kao matici Bošnjaka i Srbi konstitutivni narod. Upravo zbog toga, Srbi imaju možda i veću odgovornost za vođenje tog dijaloga.

No, šta taj dijalog podrazumijeva? Koje su crvene linije jednih, a koje drugih? Ko je pozvan da u ime i jednih i drugih vodi dijalog? Koliko se međusobno poznajemo? Ima li potrebe za vanjskim medijem preko kojeg trebamo voditi dijalog? Možemo li uopće govoriti o dijalogu ako među političkim i akademskim predstavnicima srpskog naroda postoje oni koji eksplicitno negiraju Bošnjake kao narod? Sve su to pitanja na koja tražimo odgovor u novom broju Stava.

Autorski članak o bošnjačko-srpskom dijalogu u ovom broju Stava piše Hasan Nuhanović.

„Mogao sam kratko odgovoriti i retorički uz tvrdnju i stav da ovo pitanje nema nikakvu osnovu, da je to pitanje koje vještački, unaprijed proizvodi odgovor koji potire svrhu samog pitanja, a koje bi trebalo biti dobronamjerno – a taj je retorički stav da za mene postoje samo građani Bosne i Hercegovine, da je potrebno da se borimo za uspostavljanje pravne države na svakom kvadratnom metru njene teritorije, te da će, kada se to jednog dana dogodi, sve ostalo, pa i odnosi Bošnjaka i Srba, biti riješeno“, dio je njegovog teksta.

Građani Tuzle oštro su reagirali na nove epizode pokušaja podmetanja laži koje se s vremena na vrijeme ponavljaju u vezi s masakrom na Kapiji, a ovaj put dolaze iz srbijanskih Večernjih novosti pod naslovom Ekskluzivno: Smrt u Tuzli sejalo sedam islamskih terorista. Prema objavljenom navodnom “konačnom ekspertskom izvještaju, oko 400 stručnjaka raznih profila iz Srbije, BiH, Češke, Slovačke, Francuske i Izraela”, granata nije ispaljena s položaja Vojske Republike Srpske (VRS) s planine Ozren, nego je riječ o “simultanoj terorističkoj eksploziji (…) sa sedam istovremeno koordinisanih detonacija”. Novi Stav donosi reakcije iz Tuzle na gnusne laži beogradskih medija.

Novi Stav detaljno analizira velikosrpske i velikohrvatske propagandne teze Envera Kazaza u službi uništenja države.

Profesor Kazaz propagira i ono što kao opravdanje za paradržavu RS uzimaju sljedbenici Miloševića i ono što kao opravdanje za paradržavu Herceg-Bosna uzimaju sljedbenici Tuđmana. Ustvari, Kazaz tereti Izetbegovića i zato što, navodno, nije poduzimao ništa za odbranu od srbijanske agresije i zato što je, navodno, djelovao na uspostavi islamskog poretka u BiH. U svojoj propagandi na štetu političke pozicije patriotskih snaga i opstanka BiH Kazaz sublimira sve, i ono što želi srpska i ono što želi hrvatska nacionalistička, antibosanskohercegovačka politika.

U subotu, 2. marta 2019. godine, u Multimedijalnom centru Kovači u Sarajevu održana je premijera filma Nana Fata – bosanska heroina. Autor je filma Enes Hotić, a snimanje je pokrenuto na inicijativu Saveza bošnjačkih nevladinih organizacija. Na početku predstavljanja filma istaknuto je da je film o nani Fati Orlović snimljen s namjerom skretanja pažnje domaće i svjetske javnosti na otpor i borbu starice Bošnjakinje koja se godinama bori protiv sistema u RS-u kako bi se iz njene avlije uklonila bespravno izgrađena inat-crkva. Dodano je i to da je u borbi protiv zuluma nana Fata postala simbol borbe svim Bošnjacima i muslimanima i primjer kako se može i treba boriti za djedovinu i domovinu Bosnu i Hercegovinu, te da je ona i reprezentativan primjer koji oslikava svu gorčinu povratnika Bošnjaka u RS-u. Novi Stav donosi priču o bosanskoj heroini.

Povodom dana žena novi Stav piše o tome zašto je “Bošnjakinja vladarica iz sjene”.

Oko žene se stvaraju zapleti, drame i tragedije, no, izuzimajući Hasanaginicu, žene nisu subjekti tradicionalne bošnjačke epike. Spašavaju se otete ljube i nevjeste, hanke (hanume) nose kahvu i rakiju, stara majka uzalud savjetuje sina Muju da ne kuje konja po mjesecu… No, njihova su nam imena nepoznata. Ona je i aktivni sudionik društvenog života koji oblikuje privatni, obiteljski život. U muslimanskom poimanju svijeta, muškarac i žena nisu ravnopravni. Oni su komplementarni. Svako radi svoj dio da bi cjelina obitelji bolje funkcionirala.

Život muslimana u Indiji je noćna mora a zašto je to tako saznajte u novom broju Stava.

Zbog načina na koji vodi zemlju, jedan indijski umjetnik iskovao je za Modijevu vlast termin “hinduistički talibanizam” jer se, zbog blizine termina općih izbora, rasplamsava populistička politika. U vladajućoj BJP, nakon što su izgubili na regionalnim izborima u decembru prošle godine, upaljeni su alarmi. Njihova pobjeda ovisi o rezultatima u najmnogoljudnijim indijskim pokrajinama – Bihar i Utar Pradeš. Više od 200 miliona stanovnika ovih država šalje najveći broj delegata u parlament. Zato je Modijeva vlada te pokrajine označila uzvišenjima hinduizma. Lider u Utar Pradešu, nacionalista Jogi Aditjanat, čak je i hapšen zbog poticanja mržnje u regiji u kojoj su vjerski motivirana ubistva gotovo svakodnevna. “Ako ubiju Hindusa, ubit ćemo 100 muslimana”, rekao je nedavno svojim sljedbenicima.

Novo izdanje Stava donosi priču o interesu građana BiH za nekretninama u Turskoj, u kojoj se stan na obali može kupiti za 60 hiljada maraka.

Naši građani najviše obraćaju pažnju na cijenu, ali u posljednje vrijeme i na kvalitet gradnje. Razlozi zbog kojih se odlučuju na kupovinu nekretnina u Turskoj jesu prije svega gostoprimstvo, klima, niski troškovi života te količina onoga što dobiju za uložen novac uz povoljne uvjete otplate.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, sedmog marta, širom Bosne i Hercegovine.