U knjizi Smrt jezika David Crystal spominje situaciju poslije raspada Jugoslavije, gdje je jedan standardni jezik raslojen na tri druga. On spominje mogućnost da bi jednog dana hrvatski i srpski jezik mogli postati međusobno nerazumljivi ako njihovi govornici nastave ulagati napore u osnaživanje međusobnih razlika među tim jezicima kao simbola identiteta
 raslojen na tri druga (bosanski, hrvatski i srpski). On spominje mogućnost da bi jednog dana hrvatski i srpski jezik mogli postati međusobno nerazumljivi ako njihovi govornici nastave ulagati napore u osnaživanje međusobnih razlika među tim jezicima kao simbola identiteta. O nerazumljivosti u sadašnjem trenutku ne može biti govora, ali jezičke i nejezičke politike koje se provode mogle bi ohrabriti takve prognoze. Ipak, budućnost može donijeti i nepredvidive obrte. Zbog specifične sociolingvističke situacije u Bosni i Hercegovini i konstantne izmiješanosti i povezanosti govornika bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, sudbinu bosanskog jezika i otpor (ili sklonost) njegovih govornika divergencijskim procesima još je nezahvalnije prognozirati.</p>
<p>Jedna od čestih tema u vezi s jezikom u vremenu globalizacije jeste izumiranje jezika. Tako se nekad i kod ozbiljnih ljudi, u nekim slučajevima i lingvista, može naići na tvrdnju da će nekad u relativno bliskoj budućnosti bosanskog jezika nestati i da će ga zamijeniti drugi (obično spomenu engleski). Te su tvrdnje dobre za razmišljanje, ali nisu za brigu, jer lingvistički “proroci” uglavnom griješe. Te tvrdnje nisu ni za nebrigu, ali sigurno je bolje i korisnije učiniti nešto za čuvanje bosanskog jezika danas i sutra nego brinuti o onome što će biti za stotinu godina – ne čineći ništa.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
“Dođi, stari, od tebe ćemo praviti ćevape”Sljedeći članak
Ih, on je dobar, snašao se
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.
KOMENTARI