Jer, kada se slegne prašina dignuta prejakim riječima, kratkoročnim dnevnopolitičkim borbenim pokličima, u svakom kutku Bosne i Hercegovine i dalje će živjeti njezini građani koji, bez obzira na razlike, dijele iste ili slične vrijednosti, baš one koje su u njezine temelje utkane, a potvrđene referendumom o nezavisnosti čiju obljetnicu obilježavamo.
, malo ko u zemlji razlikuje ta dva praznika i njihovu svrhu, a zbog ideoloških i političkih zloupotreba koje je započeo simbolizmom opterećen Tuđman, malo je kome do toga i stalo. Osim, naravno, kao mogućnost spajanja i “premoštavanja” s jednim ili dva vikenda.</p>
<p>Šta se slavi ili obilježava Danom nezavisnosti? Ako je suditi po nekim novim trendovima, u trenucima povećanja osjećaja ugroženosti zbog secesionizma i opstrukcija, snažnijim obilježavanjem i 1. marta i 25. novembra u BiH jača se svijest o državi i iskazuje prkos. No, postoji i drugi, važniji aspekt. Država je, prije svega, društveni okvir, organizirano društvo koje omogućava pojedincu i njegovoj porodici siguran i dostojanstven život, rad, školovanje, zdravstvenu i mirovinsku zaštitu, napredak. Nezavisna država jamac je očuvanja i unapređivanja tih vrednota. Stoga bi obilježavanje Dana nezavisnosti trebalo predstavljati izraz nade i povjerenja u plodove koje nezavisnost nosi, odnosno država jamči pojedincu i zajednici.</p>
<p>U modernim uvjetima malo je koja država potpuno nezavisna, čak i politički. Ekonomski niti jedna to stvarno nije nikada ni bila. Svi eksperimenti koji su tome težili propali su, uglavnom u raljama totalitarizma i uskrate sloboda. Stoga se ne bi trebalo pitati jesmo li i koliko nezavisni, već koliko dio nezavisnosti koji imamo koristimo za opće dobro, koliko taj okvir koji, osim domaćih avanturista, niko u svijetu ne dovodi u pitanje, koristimo za izgradnju zajedništva, promociju zajedničkih vrijednosti i ciljeva, a ne partikularnih, materijalnih interesa pojedinaca i njihovih klijenata.</p>
<p>Zato bi se povodom Dana nezavisnosti možda trebalo upitati koja je stvarna svrha obilježavanja ovog praznika, osim izraza prkosa zbog sve većeg i glasnijeg ugrožavanja države i simboličkih manifestacija. Ne bi li se Dan nezavisnosti trebao obilježavati manifestacijama izraza sloge i saglasnosti svih građana o vrijednostima ugrađenim u državne temelje, pa time jačati osjećaj pripadnosti državi, odnosno osjećaj dijeljenja zajedničke sudbine i odgovornosti za nju.</p>
<p>Jer, kada se slegne prašina dignuta prejakim riječima, kratkoročnim dnevnopolitičkim borbenim pokličima, u svakom kutku Bosne i Hercegovine i dalje će živjeti njezini građani koji, bez obzira na razlike, dijele iste ili slične vrijednosti, baš one koje su u njezine temelje utkane, a potvrđene referendumom o nezavisnosti čiju obljetnicu obilježavamo.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Referendum, prije 26 godinaSljedeći članak
Za Beograd firmom “Krstić”
PROČITAJTE I...
NALAZITE SE U ARHIVI: Posjetite nas na novom portalu sedmičnika STAV
Posjetite nas na redizajniranom portalu sedmičnog lista "STAV"(www.stav.ba). Trenutno se nalazite na stranici arhiva (arhiv.stav.ba.).
Za šta smo se borili
Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.