Jer, kada se slegne prašina dignuta prejakim riječima, kratkoročnim dnevnopolitičkim borbenim pokličima, u svakom kutku Bosne i Hercegovine i dalje će živjeti njezini građani koji, bez obzira na razlike, dijele iste ili slične vrijednosti, baš one koje su u njezine temelje utkane, a potvrđene referendumom o nezavisnosti čiju obljetnicu obilježavamo.
, malo ko u zemlji razlikuje ta dva praznika i njihovu svrhu, a zbog ideoloških i političkih zloupotreba koje je započeo simbolizmom opterećen Tuđman, malo je kome do toga i stalo. Osim, naravno, kao mogućnost spajanja i “premoštavanja” s jednim ili dva vikenda.</p>
<p>Šta se slavi ili obilježava Danom nezavisnosti? Ako je suditi po nekim novim trendovima, u trenucima povećanja osjećaja ugroženosti zbog secesionizma i opstrukcija, snažnijim obilježavanjem i 1. marta i 25. novembra u BiH jača se svijest o državi i iskazuje prkos. No, postoji i drugi, važniji aspekt. Država je, prije svega, društveni okvir, organizirano društvo koje omogućava pojedincu i njegovoj porodici siguran i dostojanstven život, rad, školovanje, zdravstvenu i mirovinsku zaštitu, napredak. Nezavisna država jamac je očuvanja i unapređivanja tih vrednota. Stoga bi obilježavanje Dana nezavisnosti trebalo predstavljati izraz nade i povjerenja u plodove koje nezavisnost nosi, odnosno država jamči pojedincu i zajednici.</p>
<p>U modernim uvjetima malo je koja država potpuno nezavisna, čak i politički. Ekonomski niti jedna to stvarno nije nikada ni bila. Svi eksperimenti koji su tome težili propali su, uglavnom u raljama totalitarizma i uskrate sloboda. Stoga se ne bi trebalo pitati jesmo li i koliko nezavisni, već koliko dio nezavisnosti koji imamo koristimo za opće dobro, koliko taj okvir koji, osim domaćih avanturista, niko u svijetu ne dovodi u pitanje, koristimo za izgradnju zajedništva, promociju zajedničkih vrijednosti i ciljeva, a ne partikularnih, materijalnih interesa pojedinaca i njihovih klijenata.</p>
<p>Zato bi se povodom Dana nezavisnosti možda trebalo upitati koja je stvarna svrha obilježavanja ovog praznika, osim izraza prkosa zbog sve većeg i glasnijeg ugrožavanja države i simboličkih manifestacija. Ne bi li se Dan nezavisnosti trebao obilježavati manifestacijama izraza sloge i saglasnosti svih građana o vrijednostima ugrađenim u državne temelje, pa time jačati osjećaj pripadnosti državi, odnosno osjećaj dijeljenja zajedničke sudbine i odgovornosti za nju.</p>
<p>Jer, kada se slegne prašina dignuta prejakim riječima, kratkoročnim dnevnopolitičkim borbenim pokličima, u svakom kutku Bosne i Hercegovine i dalje će živjeti njezini građani koji, bez obzira na razlike, dijele iste ili slične vrijednosti, baš one koje su u njezine temelje utkane, a potvrđene referendumom o nezavisnosti čiju obljetnicu obilježavamo.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Referendum, prije 26 godinaSljedeći članak
Za Beograd firmom “Krstić”
