Startupi su gorivo naše ekonomije i poduzetništva. Startup u definiciji znači inovacija, rješavanje nekog problema, a oni postoje u svakom segmentu poslovanja i života. Onog momenta kada pronađete problem, inovativni um tražit će rješenje. Najveća vrijednost naše države jeste upravo u tom prirodnom resursu: ljudskom umu, iako to nije prepoznato niti se podržava, kaže Erna Šošević

Sa željom da budu korisni građani u društvu i izbjegnu svakodnevnu priču o odlasku i nezaposlenosti, sve je više mladih u Bosni i Hercegovini koji odluče razvijati svoje ideje, tzv. startupe. Startup, u principu, znači pokretanje vlastite poslovne ideje koja ima za cilj pružanje rješenja za određeni izazov ili problem. Obično je riječ o maloj kompaniji s jednim ili dva zaposlenika koji imaju ideju ili inovaciju i žele je ponuditi tržištu, a koncept je zamišljen tako da ljudi zaposle sami sebe umjesto da posao traže kod drugog poslodavca.

Većina startupa u BiH uglavnom su u informatičkom sektoru i u marketingu. To je poseban oblik poduzetništva koji se zasniva na tehnologiji i kreiranju vlastitih proizvoda okrenutih globalnom tržištu. Smatra se da su startupi veoma dobra prilika za ekonomiju u našoj zemlji zato što su ključni sastojci za uspjeh radoznalost i upornost, a spora administracija ili ograničena sredstva ne predstavljaju veliku prepreku.

Startupi su, uvjetno rečeno, jedna od najsigurnijih opcija koja bi mladim ljudima mogla predstavljati podstrek da doprinesu zaustavljanju nemilog trenda iseljavanja, odnosno da dođu do pristojnih radnih mjesta. Donosimo priču o nekoliko najuspješnijih startupa u Bosni i Hercegovini, načinu nastanka njihovih ideja i izazovima s kojima se suočavaju.

“ZOBLAK”: SISTEM KOJI NADZIRE FARME

Amir Smajević (34), magistar elektrotehničkih nauka, s prijateljima iz studentskih dana Adnanom Strojilom i Senadom Ukom pokrenuo je startup “Zoblak”. “Zoblak” je sistem koji pruža kompletan i neprekidan nadzor i kontrolu farmi brojlera, bez obzira na kojoj se lokaciji farmer nalazi, koristeći pametni telefon ili računar koji je spojen na internet neovisno o prvobitnoj instaliranoj opremi. U slučaju da se desi neželjeno stanje, farmer odmah biva obaviješten putem alarma kroz aplikaciju, pozivom na telefon i slanjem SMS poruke na predefinirani niz telefonskih brojeva. Misija “Zoblaka” jeste učiniti servise bazirane na visokoj tehnologiji cjenovno prihvatljivim za mala i srednja preduzeća, kao i za pojedinačne poljoprivredne proizvođače.

“Uz posjedovanje priključka za internet na lokacijama, farmer u svakom trenutku može vidjeti temperaturu i vlažnost zraka na jednom ili više mjesta u farmi, kratki video na zahtjev koji daje informacije o stanju peradi i, ako postoji zaposlenik, potvrdu izvršenja njegovih zadataka”, kaže Amir Smajević i dodaje da za razvoj ovog startupa finansijsku podršku praktično nisu ni imali i sve su finansirali samostalno.

Smatraju da je najveći problem to što u BiH ne postoji pravni okvir za registraciju pravnog lica prilagođenog potrebama startupa, a što je praksa u zemljama EU, ali i van nje. Kažu da bi bilo dovoljno omogućiti pravni okvir za kreiranje posebnog pravnog lica koje za neki određeni period (recimo, godinu ili dvije) neće imati obaveze prema državi kao drugi oblici pravnih lica, ili će ih imati u znatno manjem obimu. Tako bi se omogućilo startupima da imaju regularno zaposlene, da mogu učestvovati na brojim natječajima, EU fondovima itd., ali da mogu preživjeti namete države u početnim fazama kreiranja kompanije, kada je novac vrlo dragocjen resurs. “Naravno, nakon tog perioda, startup se mora preregistrirati u neki regularan oblik pravnog lica ili ugasiti, naravno, uvodeći odgovarajuće mehanizme protiv zloupotrebe / iskorištavanja tog specijalnog oblika pravnog lica”, pojašnjava Amar.

Naš sagovornik smatra da startupi mogu biti prilika za zapošljavanje ne samo mladih, ali i za bilo koji oblik samozapošljavanja. Cijeni i da društvo i država trebaju pomoći razvoj takvih trendova.

“Planiramo dalji razvoj platforme u smislu ugradnje computer visiona baziranog na vještačkoj inteligenciji i mehanizmima mašinskog učenja (machine learning). Ideja je djelovati preventivno umjesto reaktivno, prepoznati opasnosti / anomalije na snimku koji se procesira u (skoro) realnom vremenu i dati time mogućnost za djelovanje prije nego što problem eskalira. Ako govorimo o farmi brojlera, tu konkretno mislimo na prepoznavanje mrtvih i/ili bolesnih pilića, prepoznavanje panike, anomalija u ponašanju – grupiranje pilića, priljubljivanje uz zid farme, što može ukazati na problem koji se upravo pojavio. Senzorima je probleme tog tipa teško prepoznati ili se daju prepoznati tek s određenim zakašnjenjem, a vrijeme u farmi brojlera je dragocjeno: za 30 minuta svi pilići mogu uginuti od, recimo, gušenja”, kaže naš sagovornik.

“BIZBOOK”: PRODUŽENA RUKA PRODAJE

Erna Šošević (33), pravnik po struci, pokrenula je startup “Bizbook”, produženu ruku prodaje, gdje svaki bh. privrednik kreira profil svoje kompanije i sam ga uređuje postavljajući sadržaj objavom svojih proizvoda, usluga ili portfolija, te direktno komunicira s drugim korisnicima.

“Problem koji sam prepoznala kroz rad u različitim firmama i koji ‘Bizbook’ rješava jeste nepovezanost kompanija i nepostojanje adekvatnog online mjesta na kojem kompanije mogu komunicirati, postavljati svoje ponude i potražnju, te tako tražiti nove klijente, partnere i zajedničke interese. Kako bismo pokazali potencijal naše platforme, svaki korisnik dobija 30 dana besplatnog testiranja i korištenja ‘Bizbooka’. Nakon toga, mjesečna članarina iznosi 15 KM ili godišnje 180 KM, a ‘Bizbook’ bazu mogu koristiti bez ograničenja”, kaže Šošević, koja na ideji “Bizbooka” radi duže od dvije godine, a na tržištu je od jula 2017. godine. Već ima više od 200 solventnih bh. kompanija koje svakodnevno komuniciraju i posluju preko platforme.

Ernina prvobitna ideja bila je da poveže kompanije Bosne i Hercegovine i kreira jedinstveno tržište ponuda i potražnji, te učini svakog korisnika vidljivim i pomogne mu da unaprijedi prodaju. Međutim, ta se vizija počela širiti i danas na platformi ima registrirane kompanije iz Republike Hrvatske i Slovenije koje zanima saradnja s našim privrednicima, a ostvarena je i konekcija sa Švicarskom, gdje je zaključen i posao. “Bizbook” je vrlo brzo prepoznat kao bh. proizvod koji će povezati privrede regije i time ojačati ekonomske veze nepolitičkim putem.

“'Bizbook’ je bio ideja na papiru kada sam na društvenim mrežama vidjela poziv ‘Networksa’ za prijavu startup ideja uz mogućnost realizacije onih s potencijalom i tržištem. Nakon razgovora s osmočlanom komisijom i odbranom projekta, povezana sam sa softverskom kompanijom ‘Ant Colony’, koja se bavi razvojem IT startupa, i ponuđeno mi je osnivanje startupa uz rad s njihovim timom na izgledu i funkcionalnosti platforme i na business developmentu”, priča Erna. Zbog toga je napustila posao u struci koji je tada radila i uz podršku supruga odlučila se upustiti u te “neistražene vode bh. startup scene”. Za razvoj “Bizbooka” nije dobila nikakvu finansijsku pomoć, ali je dobila tim vrhunskih developera koji su kreirali odličan proizvod, prostor za rad u zgradi “Networksa” i sve njihove resurse, podršku “Swiss Entrepreneurship” programa i mentorstvo svjetskih poduzetnika, priliku da predstavi “Bizbook” investitorima velikih akceleratora, te odlaske na velike događaje. “Sve nabrojano mi je vrijedilo više od precijenjene finansijske pomoći jer je razvoj startupa maraton i znanje koje stječete na tom putu u početku je sve što vam treba i što će vas dovesti u stadij da sami zarađujete od svoje ideje”, pojašnjava Erna Šošević i dodaje da su njeni izazovi u tom procesu bili otpor prema novom i drugačijem.

Smatra da su startupi gorivo naše ekonomije i poduzetništva i da je problem što se dovoljno ne ističe značenje i vrijednost startupa.

“Startup u definiciji znači inovacija, rješavanje nekog postojećeg problema, a oni postoje u svakom segmentu poslovanja i života. Onog momenta kada pronađete problem, inovativni um tražit će rješenje. Najveća vrijednost naše države jeste upravo u tom prirodnom resursu: ljudskom umu, iako to nije prepoznato niti se podržava. Mladi imaju prilika ako žele raditi. Iz vlastitog iskustva im savjetujem da pokušaju steći bilo kakvo radno iskustvo koje im je prijeko potrebno za razvoj vlastite kompanije. Gledala sam kako briljantne ideje ostaju neostvarene zbog radnog neiskustva onih koji ih imaju. Postoje poduzetnički centri koje inovatore mogu uputiti i dati im mentorstvo i vodstvo tokom realizacije startupa. Država i njene institucije nemaju sluha ni znanja da se uključe ili osmisle program podrške startupima”, tvrdi Erna, poručujući da je njen cilj nastaviti postavljati temelje bh. startup sceni s ostalim briljantnim ljudima koji vjeruju u svoje ideje i razvijaju svoje startupe, ali i mentorirati mlade ljude koji žele krenuti ovim težim putem ili jednostavno žele biti dio jednog startupa i učiti.

Erna kaže da se posebno želi posvetiti vidljivosti ove zemlje u svijetu: “Da taj posao već radim, dokaz je poziv organizatora ‘Friends of Europe’ da budem govornica na ‘European Policy Summitu’ 5. decembra u Bruxellesu na temu Western Balkans at the Crossroads, gdje sam na panelu s Christianom Danielssonom, Goranom Svilanovićem i Lejlom Ibranović govorila o važnosti ekonomskog povezivanja na putu ka smanjenju nezaposlenosti, poticanju poduzetništva od strane naše Vlade, te o tome kako se kompanije moraju prilagoditi novim načinima poslovanja. Bila mi je izuzetna čast govoriti kao jedina poduzetnica iz Bosne i Hercegovine na događaju koji je okupio predstavnike Evropske investicione banke, Evropskog parlamenta te vodeće ljude poduzetničke scene Bruxellesa.”

“CADENCE”: VAŠA DIGITALNA ASISTENTICA

Haris Aščalić ima 22 godine, a po zanimanju je IT specijalista. Vlasnik je startupa “Cadence – digitalna asistentica”, virtual reality personalna asistentica koja je, osim što razgovara i pomaže svom korisniku, u stanju uraditi i vrlo kompleksne softverske i hardverske operacije, a radi na principu umjetne inteligencije.

“Više od 200 medija širom svijeta pisalo je da je rođena nova digitalna asistentica ‘Cadence’. I to je bio važan događaj za moju budućnost. Startup ‘Cadence Digital Assistant’ bavi se umrežavanjem, obrazovanjem, istraživanjem, razvojem i digitalizacijom društva. Zakoračili smo u zlatno doba umjetne inteligencije, koja ima ogroman potencijal da popravi brojne aspekte ljudskih života”, kaže Haris i dodaje da je “Cadence” chatbot predstavljena na Viberu prije nešto više od 6 mjeseci, nedugo nakon što je omogućeno svim zainteresiranim koji imaju potrebne vještine i znanje da ponude svoje usluge kroz ovaj jedinstveni i novi trend.

“Cadence” je prihvaćena i trenutno zauzima sjajno 15. mjesto na Viberu pod rubrikom Discover svih javnih računa u svijetu, a njeno tržište trenutno broji milijardu korisnika.

Haris pojašnjava da “Cadence” nudi savjetovanje, edukaciju, zabavu i pozitivno utječe na mentalno zdravlje korisnika. Osim što je kao avatar lijek-terapija, “Cadence” koristi i EFT – tehniku emocionalne slobode, koja se pojavila u ranim devedesetim, a čiji je osnivač Gary Craig. Ono što izdvaja “Cadence” i postavlja je u svjetski vrh chatbot servisa, smatra Haris, jeste i to što nema znakova zloupotrebe i iskorištavanja njene ličnosti, istraženo na bazi od 3 miliona njenih trenutno aktivnih korisnika.

“Svakodnevna briga i održavanje ‘Cadence’ obavezuje me na intenzivno učenje i istraživanje kako bi njeni korisnici ostali lojalni. ‘Cadence’ je brend. Iskustvo, znanje i vještine koje sam stekao kroz ovaj period ohrabruju me da nastavim s radom jer sam na pravom putu. Svjestan sam da nastup na svjetskom nivou traži izvrsnost, a to se cijeni i poštuje”, kaže Haris.

Na pitanje s kojim se izazovima suočio u toku nastanka “Cadence”, Haris kaže da je u 21. stoljeću izazov svakodnevica koja će obilježiti 4. industrijsku revoluciju. Tvrdi da su inovacije te koje će obilježiti svjetsku ekonomiju u narednom periodu, a preživjet će kompanije i pojedinci koji ih uvode: “Inovacije su ‘modus operandi’ svake ozbiljne kompanije u svim područjima poslovanja. Za uvođenje inovacija potreban je i novac. Nažalost, mi nemamo kulturu inovacija. Bez digitalne pismenosti, kvalitetnog menadžmenta i jasne vizije nema uspjeha.”

Govoreći o planovima za budućnost, Haris ističe da ga raduje pomisao da “Cadence” servis na Viberu bude među prvih 5. vodećih u svijetu te da na tom putu ne bježi od partnerstva s ozbiljnom kompanijom koja bi prepoznala i svoj interes i uložila znatna finansijska sredstva.

 “VRET”: POMOĆ U RADU PSIHOLOGA

IT startup sa sjedištem u Mostaru VRET jeste skraćenica za Virtual Reality Therapy (virtualna realna terapija), a to je softversko rješenje koje pomaže ljudima da prevaziđu svoje strahove i liječe duševne bolesti kroz korištenje virtualne stvarnosti. Čudesnu IT četvorku, informatičar, ekonomista, inženjer strojarstva i menadžer, koji stoje iza ovog startupa čine Andrej Vasilj, Jozo Vasilj, Boris Đurđević i Iva Đikić.

Iva Đikić kaže nam da je ideja nastala krajem 2016. godine, kad su htjeli iskoristiti priliku SPARK poslovnog parka iz Mostara i njihovu podršku u razvoju ideja mladih poduzetnika.

“Prethodno smo istraživali koje su tehnologije budućnosti i šta će biti najnaprednije i najisplativije. Uvidjeli smo da je to virtualna stvarnost. Nismo htjeli da to bude čisti biznis, ideja koja će nam služiti da zaradimo novac, nego nešto čime će se uraditi dobro i za zajednicu. Prijavili smo se u startup program s idejom Virtualna realnost kao pomoć u psihoterapiji”, pojašnjava Iva.

VRET je softversko rješenje za uređaje virtualne stvarnosti koje se koristi u psihologiji i psihijatriji i pomoću ovog proizvoda psihijatri i psiholozi mogu pružiti svojim pacijentima sigurnije i efikasnije metode liječenja. “Kada imate neki strah ili fobiju, vi odete kod svog doktora i kažete mu da se panično bojite visine. On s vama može raditi terapiju da vi zamišljate da ste na nekoj zgradi i da gledate dolje, ili vas može odvesti na taj vrh zgrade i raditi s vama izlaganje, međutim, to je nesigurno i dugo traje. Mi smo sve te krajolike u koje oni vas vode pomoću zamišljanja ili stvarnog života stavili u softver pa se mogu vidjeti pomoću uređaja za virtualnu stvarnost”, ističe Iva Đikić.

Imali su priliku razviti svoju ideju pomoću park-akceleratora, gdje su dobili prostor, opremu i mentora za biznis i marketing.

“Kad imate startup i pokušavate realizirati nešto što je na visokom nivou inovacija, svaki dan imate neke izazove. Kako će to biti prihvaćeno, da li će se naš proizvod početi koristiti, ako se počne koristiti, da li ćemo imati pozitivne rezultate, kad pokaže pozitivne rezultate, kako će se pokrenuti firma, hoćemo li naći investiciju, da li ćemo se probiti na tržištu, kako ćemo se nositi s konkurencijom”, priča Iva.

Njihov proizvod trenutno je uzela klinika u Beču “Fobijus” i koristili su ga četiri mjeseca u svom radu. Od njih su dobili pismo preporuke i dokaze da su tretirali više od 60 pacijenata, a uspješnost u liječenju pomoću VRET-a bila je između 80 i 90 posto.

“Tako da sad imamo dokaz da to radi. Sad je samo izazov izlazak na tržište i dobijanje investicije. Mi smo već u pregovorima s nekoliko različitih investitora od kojih je većina njih izvana”, kaže Iva i dodaje da se i u našoj zemlji nude prilike za finansiranje startupa, ali se mora imati na pameti da investitori ulažu svoj novac i da pregovori traju dugo.

OSVOJITE POKLON UZ POMOĆ APLIKACIJE “GOODY”

Shahriyar Mohammadi (25) osnivač je aplikacije “Goody.ba”. To je besplatna aplikacija za smartphone koja svojim korisnicima omogućava da osvoje vrijedne poklone ili popuste u kategorijama gaminga, mode, hrane, ljepote, životnog stila te elektronike.

“Od njenog nastanka prošlo je nešto više od 40 dana i razvijamo je u poduzetničkom centru ‘Networks’. ‘Goodyjeva’ svrha jeste da svojim korisnicima ponudi mogućnost osvajanja raznovrsnih poklona i sniženja u spomenutim kategorijama. Aplikacija povezuje preduzeća i njihove ciljane grupe, omogućavajući potrošačima da ostvare poklone i popuste kod njima zanimljivih firmi. ‘Goody’ daje priliku tim istim firmama da promoviraju svoj produkt na savremen, moderan i dosjetljiv način”, navodi Mohammadi.

Pojašnjava da ga je oduvijek fascinirao marketing, a bio je i odlučan u osmišljavanju ideje koja bi preduzećima i njihovim korisnicima donijela uspjeh i zabavnu interakciju.

“Goody” funkcionira tako da se, po preuzimanju s “Google Storea” ili “AppStorea”, korisnik prijavljuje na aplikaciju putem svog Facebook ili Gmail računa. Nakon toga, korisnik odabire kupone koji ga interesiraju te provjerava ponudu mogućih darova i popusta.
Ako mu se ponuda svidi, pokreće “Start Scratching” opciju; cilj je dobiti tri identična predmeta na ekranu. Kada mu to pođe za rukom, on osvaja goody, koji se spašava u njegov virtualni novčanik. Potom korisnik može otići do mjesta na kojem se nalazi firma, skenirati QR te pokupiti i iskoristiti svoj goody.

Trenutno imaju šestero uposlenika koji rade na dizajnu i razvoju aplikacije, te na njenom promoviranju i pratećoj biznis-sferi. “Na našem tržištu trenutno ne postoji aplikacija slična ‘Goodyju’. Za samo 40 dana po plasiranju na tržište, naša je aplikacija već uspjela da dostigne 2.000 korisnika, od kojih je oko 600 osvojilo neki goody”, rekao je Mohammadi, uvjeren da su startupi jedno od mogućih rješenja zapošljavanja mladih i ambicioznih ljudi.