Već je odavno jasno šta HDZ zamjera Isoviću. Najvažnija je zamjerka to što se usudio dirnuti u kladionice, odnosno tražiti izmjene Zakona o igrama na sreću i povećanje poreza kladionicama. Iako zakoni nisu prošli u Parlamentu i nisu bili onakvi kakve je Porezna uprava predlagala, to je bilo dovoljno da Isović za HDZ bude neprijatelj. Treba li uopće spominjati da je HDZ “svetac zaštitnik kladioničara”, koji uglavnom dolaze iz zapadne Hercegovine. Grijeh Isovića jeste i to što su se u posljednje vrijeme inspekcije počele ukazivati i u Međugorju, a i ostalim hercegovačkim gradovima. SBB inače ne voli nikoga ko radi u interesu države, pa tako ni Isovića

Motiv_za_zloupotrebe_ugovora_o_djelu

OPOREZIVANJE_DOHOTKA_IZ_RADNOG_ODNOSA_I_UGOVORA

STANJE_BROJA_ZAPOSLENIH_U_FBiH_OD_2014_DO_2017

Piše: Jakub SALKIĆ

Savez za bolju budućnost (SBB) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ne mogu nikako oprostiti Šerifu Isoviću što radi svoj posao, i to čini jako dobro. To je jedino objašnjenje zašto ga žele skinuti s čelne pozicije Porezne uprave Federacije BiH. Naime, Isović je već dvije godine vršilac dužnosti direktora Porezne uprave. Na konkursu je izabran kao najbolji kandidat za direktora, što je trebalo biti potvrđeno na sjednici Vlade FBiH, ali su ministri iz HDZ-a i SBB-a to spriječili. Ministrica finansija Jelka Milićević (HDZ) na sjednici Vlade FBiH tražila je da se poništi konkurs za izbor direktora Porezne uprave FBiH, ali pošto to nije bilo na dnevnom redu Vlade, premijer Fadil Novalić prekinuo je sjednicu. Isović tako ostaje i dalje vršilac dužnosti, a uz to je i od Suda tražio privremenu mjeru povodom ovog zahtjeva za poništenje konkursne procedure.

Već je odavno jasno šta HDZ zamjera Isoviću. Najvažnija je zamjerka to što se usudio dirnuti u kladionice, odnosno tražiti izmjene Zakona o igrama na sreću i povećanje poreza kladionicama. Iako zakoni nisu prošli u Parlamentu i nisu bili onakvi kakve je Porezna uprava predlagala, to je dovoljno da Isović za HDZ bude neprijatelj. Treba li uopće spominjati da je HDZ “svetac zaštitnik kladioničara”, koji uglavnom dolaze iz zapadne Hercegovine. Grijeh je Isovića i to što su se u posljednje vrijeme inspekcije počele ukazivati i u Međugorju, a i ostalim hercegovačkim gradovima. SBB, inače, ne voli nikoga ko radi u interesu države, pa tako ni Isovića, još kada se poklopi da pošalje inspekcije u firme u koje “ne bi smio”, to je već veliki problem za SBB.

U “grijehe” Šerifa Isovića svrstava se i to što je samo u prošloj godini, dakle 2017. godine, povećao naplatu javnih prihoda za 363,3 miliona maraka, odnosno za 8,15% u odnosu na 2016. godinu. Ukupna naplata iznosila je 4.820.307.452 KM. Ukupni javni prihodi 2014. godine iznosili su 3,7 milijardi maraka. Godine 2015. Isović je imenovan za v.d. direktora Porezne uprave i za vrijeme koje je proveo na čelu Porezne uprave Federacije BiH naplata javnih prihoda na godišnjem nivou povećana je za više od milijardu maraka. To je povećanje prihoda za dvije godine od 26,9%. U istom tom periodu, dakle od 2014. do 2017. godine, broj zaposlenih u Federaciji BiH porastao je za 37.378 osoba, odnosno za 7,85%, čemu su uveliko doprinijele česte kontrole koje vrši Porezna uprava.

Jedan od prvih poteza Šerifa Isovića na čelu Porezne uprave bila je promjena radnog vremena inspektora, koji su do tada radili do 16 sati i nisu mogli obavljati kontrole nakon radnog vremena. Već je 2015. godine to promijenjeno, tako da inspektori mogu otići u kontrolu poreznih obveznika u bilo koje doba dana i noći. Inspektori Porezne uprave u prošloj godini izvršili su 6.575 inspekcijskih kontrola, izdali 28.926 rješenja u inspekcijskom nadzoru, izdali 1.373 rješenja o dodatno utvrđenim obavezama u vrijednosti 250.095.417 maraka te izrekli kazne u iznosu 9.211.179 maraka, a u 2016. godini utvrđene su dodatne porezne obaveze od preko 400 miliona maraka.

MANJAK LJUDI

Porezna uprava uvela je i tzv. “brze kontrole” i u 12.081 takvoj kontroli otkriveno je 4.268 neprijavljenih radnika, 3.698 obveznika koji nisu izdavali račune, 1.637 subjekata koji su bespravno radili, 1.115 subjekata koji nisu imali fiskalni uređaj, zapečaćena su 2.633 objekta te izrečeno 17.932.750 maraka novčanih kazni.

Tokom prošle godine Porezna uprava naplatila je prodajom imovine dužnika 1.875.869 maraka, te je drugim metodama prinudne naplate dugova prikupila 173.800.883 marke. Na kraju 2017. godine dug poreznih obveznika u postupku prinudne naplate iznosio je 2.677.504.200 maraka.

Treba imati na umu i to da Porezna uprava ima i manjak ljudi. Prema sistematizaciji, trebala bi imati 1.744 zaposlena, ali je broj zaposlenih trenutno 1.251, tako da, u odnosu na sistematizaciju, Poreznoj upravi nedostaje 493, ili 29% zaposlenika. Budžetom za 2017. godinu bila su joj odobrena samo 1.332 zaposlenika.

Iako je najzaslužnija za rekordnu naplatu javnih prihoda, Poreznoj upravi prošle je godine snižen budžet u odnosu na 2016. godinu za 2,6 miliona maraka. Za ovu godinu Porezna uprava tražila je budžet od 61,3 miliona maraka i 1.409 uposlenika, a dobila je još manji budžet nego prošle godine, 45,3 miliona maraka, i 1.332 uposlenika, što neće osigurati njeno efikasno i normalno funkcioniranje.

O ovom su nedavno progovorili i u Sindikalnoj organizaciji Porezne uprave FBiH: “Aktuelno rukovodstvo je od svog imenovanja na mjesta vršilaca dužnosti pokrenulo niz aktivnosti na poboljšanju ukupnog stanja u Poreznoj upravi FBiH. Materijalno-tehnička opremljenost, popunjenost, stanje voznog parka, stanje objekata i prostorija su katastrofalni, što je rezultat dugogodišnjeg nemara i neadekvatnog angažiranja prethodnog rukovodstva i pojedinaca iz prethodnog sastava Federalnog ministarstva finansija, u okviru kojeg se nalazi Porezna uprava FBiH. Javna je tajna da su uposlenici PU FBiH u ranijem periodu bili prisiljeni od svojih ličnih sredstava finansirati krečenje i održavanje prostorija, kupovinu stolica i drugog namještaja, kancelarijskog materijala i sl. jer FMF i prethodno rukovodstvo dugi niz godina nisu osiguravali sredstva za nabavku vozila i namještaja, tekuće održavanje, krečenje i dr.

Prosječna starost vozila u voznom parku čak je veća od prosjeka u BiH. Aktuelno rukovodstvo, na čelu s v.d. direktorom Šerifom Isovićem i v.d. zamjenikom Slobodanom Vukojom, u vrlo kratkom roku svojim zalaganjem napravilo je niz pozitivnih iskoraka. U okviru raspoloživih budžetskih sredstava obavljeni su hitni sanacioni radovi i radovi na tehničkom održavanju objekata i prostorija, osavremenjivanje softvera, izvršena je nabavka neophodne opreme i namještaja. Ono što je posebno bitno, zahvaljujući takvim naporima, naplata javnih prihoda znatno je povećana, što ima vrlo široke i dugoročne pozitivne efekte za sve segmente života u državi, sigurniji priliv sredstava u budžete svih nivoa kao i vanbudžetske fondove – PIO, zdravstveno osiguranje.”

Osim navedenog, aktuelno rukovodstvo napravilo je sredinom 2017. godine temeljitu analizu stanja u Poreznoj upravi FBIH s jasnim prijedlozima mjera na poboljšanju. Analiza je upućena Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu finansija, koje nije ništa poduzelo na rješavanju evidentiranih problema. Čak su napravljeni i dodatni rezovi u budžetskom okviru za PU FBIH. Sve navedeno upućuje na jasne opstrukcije Federalnog ministarstva finansija i ministrice Jelke Milićević, smatraju sindikalci.

Ipak, uz sve poteškoće, Porezna uprava pokrenula je pozitivne procese i rezultati su jasno vidljivi u rastu javnih prihoda. Ova institucija na prvoj je liniji kada je borba protiv sive ekonomije u pitanju. U Poreznoj upravi uzroke sive ekonomije vide u velikom prisustvu gotovine u platnom prometu i svim aktivnostima koje doprinose stvaranju gotovine kojim se finansira siva ekonomija, neučinkovitoj kontroli granica, odnosno izbjegavanju carinskog nadzora (krijumčarenje) i nepravilnom, odnosno nerealnom utvrđivanju vrijednosti uvezene robe, te neadekvatnom pravnom sistemu i propisima koji se često mijenjaju, zatim u neodgovarajućim kapacitetima kontrolnih organa za provođenje propisa i toleranciji države prema sivoj ekonomiji (neosposobljenost i neadekvatan rad inspekcija, carinskih organa, sudova, tužilaštava i policije).

PREPORUKA MMF-A

Kako bi suzbila sivu ekonomiju, Porezna uprava već dvije godine predlaže rješenja od kojih je njih vrlo malo zaživjelo. Između ostalog, potrebne su izmjene u sistemu fiskalizacije, koji je neadekvatan. Također, potrebno je uvesti oporezivanje dobitaka na kladionicama nižih od 100 maraka, promijeniti način oporezivanja ugovora o djelu, studentskih zadruga i agencija za posredovanje u zapošljavanju. Uzrok sive ekonomije jesu, prema viđenju Porezne uprave, nedovoljno propisani postupci i mehanizmi naplate, nemogućnost naplate dodatno utvrđenih poreznih obaveza dok se ne okonča dugotrajni drugostepeni postupak, neadekvatnost, različitost i sporost sankcija za iste nepravilnosti…

Naprimjer, za neprijavljenog radnika u tri zakona propisana je kazna za pravno lice u različitim rasponima, i to po Zakonu o radu od 500 do 2.000 maraka, po Zakonu o Poreznoj upravi FBiH od 3.000 do 30.000 maraka i po Zakonu o registraciji, kontroli i naplati doprinosa od 5.000 KM do 100.000 maraka. Za neizdavanje računa na snazi je pet zakona kojima je propisana kazna u različitim rasponima.

Kada je riječ o oporezivanju dohotka po osnovu ugovora o djelu, i tu Federacija BiH gubi veliki novac. Po ugovorima o djelu u 2016. i 2017. godini isplaćeno je 310 miliona maraka. Stopa poreza na plaću iz radnog odnosa je 72,6%, dok je stopa poreza na dohodak po ugovoru o djelu 17,59%. To znači da, ako neko primi 1.000 maraka plaću iz radnog odnosa, poslodavac za tu plaću isplaćuje 726,01 marku poreza i doprinosa, dok po ugovoru o djelu na 1.000 maraka isplaćuje 175,94 marke poreza i doprinosa.

Kada se pogledaju rezultati rada v.d. direktora Porezne uprave FBiH i kada mu HDZ i SBB ovako kažu “hvala”, postaje jasnija namjera Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da Poreznu upravu FBiH napravi tijelom kakva je Uprava za indirektno oporezivanje BiH, odnosno nezavisnom institucijom koja djeluje jedino pod kontrolom parlamenta, jer onda ne bi dolazilo do ovakvih situacija.

MMF je nudio pomoć u restrukturiranju Porezne uprave FBiH, ali je Ministarstvo finansija FBiH odbilo taj prijedlog.

Isović je profesionalac i ruše ga svi oni “kojima smeta profesionalnost”.

Zaključak federalnog premijera Fadila Novalića jeste da postoje dijelovi društva i privrede, te kompanije i institucije koje su privilegirane i misle da ne moraju plaćati porez. Isović radi profesionalno, a nema razumijevanja u Vladi FBiH za taj rad. Trebamo napustiti stare običaje da postoje privilegirani.