Pomoći Rohinjama jeste teško, ali nije nemoguće. Na nama je da damo doprinos koji smo u stanju. Islamska zajednica u BiH pokrenula je akciju prikupljanja pomoći narodu Rohinja. Iznos do sada prikupljenih sredstava, koji su najvećim dijelom donirali članovi Islamske zajednice iz BiH i dijaspore, iznosi oko 500.000 KM. Sredstva se još uvijek mogu uplatiti na račun otvoren u BBI banci
, a ni državljanstvo. Posljednja kriza za njih je počela kada je vojska Mijanmara 25. augusta pokrenula kampanju protiv pobunjeničke grupe koja je izvršila napad na neke vojne i policijske punktove. U tom napadu sigurnosne snage Mijanmara izgubile su 12 ljudi. Nakon napada, vojska je pokrenula brutalnu kampanju koja je rezultirala time da je u samo 3 sedmice skoro 300.000 Rohinja protjerano i prebjeglo u susjedni Bangladeš, a broj za posljednja 3 mjeseca popeo se na 620.000. Procjene su broja ubijenih Rohinja od 2.000 do 3.000. Tačan broj teško je utvrditi jer je taj dio države dugo vremena bio pod vojnom blokadom, a posmatračima nije dozvoljen pristup.</p>
<p><strong>MESDŽIDI SU PALJENI DOK SU KLANJAČI U NJIMA</strong></p>
<p>Izbjegle Rohinje svjedoče o grozomornim zločinima: silovanjima žena i djevojčica (često grupnim), klanjima, spaljivanjima živih ljudi u kućama, miniranjima puteva kojima su bježali od strane vojske i bandi. Njihov je život i prije ovog bio veliko iskušenje zbog neposjedovanja punovažnih dokumenata, zbog zabrane kretanja, zabrane vlasništva nad zemljom, zabrane sklapanja brakova… Sva ova dešavanja mijanmarski mediji prate po principu narodne <em>Selo gori, a baba se češlja</em>. Vojska je izjavila da je provedena istraga i da “nema dokaza o zlostavljanjima”. Čudom li čuda?!</p>
<p>Začuđuje činjenica da vojska odavno nije imala toliku popularnost u mijanmarskoj javnosti kao sada kada je protjerala preko pola miliona ljudi. O protjerivanjima, naravno, ne mogu čitati u mijanmarskim medijima.</p>
<p>Jedan od Rohinja koje su izbjegle u Bangladeš jeste i 25-godišnji učitelj Muhammad Fayyaz, koji je preživio tako što je nekoliko dana ležao nepomičan među leševima svoje rodbine. Kada su vojnici napustili selo, 13 dana je bježao kroz šume da bi se dokopao Bangladeša. “Naše su kuće zapaljene dok smo bili u njima. Mesdžidi su paljeni dok su klanjači u njima”, rekao je. Ovaj je mladi učitelj i dalje odlučan da podučava. Od turske humanitarne organizacije IHH, koja je dostavila pomoć u kamp u kojem se nalazi, tražio je i dobio sveske i olovke za djecu koju podučava.</p>
<p>Izbjeglice su stigle tako brzo da bi i nekoj razvijenijoj državi od Bangladeša ovakav priliv predstavljao izazov. Izbjeglički kampovi u Bangladešu su prenatrpani. Uvjeti su jako loši. Glavni problem jeste voda. UN je upozorio da je voda u skoro 2/3 bunareva u kampovima kontaminirana. Više od pola izbjeglica jesu djeca, tako da je u ovoj krizi ključno kako se pobrinuti za njih. Među njima ima 7,5% djece koja su pothranjena do mjere koja može biti opasna po život. Oko 15.000 djece nema staratelja. Hrana pristiže, ali sporo. Jedan od konkretnijih primjera pomoći jeste obećanje Vlade Turske o izgradnji smještaja za 125.000 izbjeglica. Obećanje je već u fazi realizacije.</p>
<p>Susjedni Bangladeš pomagao je i pomaže koliko može, ali je izrazito gusto naseljena država, a elementarne nepogode izazvane klimatskim promjenama postale su skoro pa uobičajena pojava. U Bangladešu je trenutno više Rohinja nego u samom Mijanmaru. Vlasti Bangladeša pokušavale su doći do dogovora s Mijanmarom da Rohinje prihvati nazad. U četvrtak, 23. novembra, između ovih dviju država potpisan je sporazum kojim se Mijanmar obavezuje da će prihvatiti sve one koji su tu državu napustili tokom posljednje izbjegličke krize. Premijerka Bangladeša ovaj sporazum smatra uspjehom, između ostalog, i zbog toga što je postignut između ovih dviju zemalja bez uplitanja nekog trećeg. Detalji sporazuma još uvijek nisu poznati.</p>
<p><strong>ODNOS MIJANMARA PREMA ROHINJAMA DOSTIŽE APARTHEJD</strong></p>
<p>Organizacije za ljudska prava povratak Rohinja smatraju nezamislivim. HRW je čak pomisao o povratku u ovim okolnostima nazvao “smiješnim”. Neke Rohinje još uvijek napuštaju Mijanmar. Više međunarodnih organizacija postavlja pitanje kako dati sigurnost Rohinja u ruke vojsci Mijanmara, koja ih je prije samo nekoliko mjeseci nad njima provodila “etničko čišćenje” i počinila ratne zločine. Velike su sumnje da je Mijanmar pristao na ovaj sporazum samo s namjerom da smanji međunarodni pritisak i izbjegne sankcije.</p>
<p>Amnesty International predočio je izvještaj koji je rezultat dvogodišnjeg rada. U izvještaju stoji da prijašnji i sadašnji odnos Mijanmara prema Rohinjama dostiže aparthejd. Praktično, vlasti su stavile restrikcije na sve domene njihovog života. Brutalna kampanja u posljednja 3 mjeseca samo je ekstremna manifestacija ovog užasnog odnosa.</p>
<p>Ranije je UN nazvao ono što se dešava etničkim čišćenjem, a sada su to učinile i SAD. Na posljednjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN Kina je bila ta koja je stavila veto na donošenje rezolucije na postupke Mijanmara, tako da je Vijeće sigurnosti samo izdalo saopćenje s istim tekstom.</p>
<p>O kojem bezobrazluku mijanmarskih vlasti se radi, možemo vidjeti i na primjeru rižinih polja koja su ostala iza Rohinja, odnosno vijesti koja se nalazi na mijanmarskom sajtu na engleskom jeziku. U tekstu se o 52 hektara riže govori kao da su se nekako misteriozno pojavili. Vlasti žanju rižu s njih, suše je i prodaju. Da ne propadne, kažu. I onda se to još objavljuje kao vijest na internetu. Tekst se završava ciničnom rečenicom: “Ako se vlasnik pojavi, Vlada će mu uručiti novac.”</p>
<p>Rohinje nisu jedine koje su ugrožene u Mijanmaru, ali jesu najugroženije, i najugroženija manjina na svijetu zbog neposjedovanja državljanstva. Pomoći Rohinjama jeste teško, ali nije nemoguće. Na nama je da damo doprinos koji smo u stanju. Islamska zajednica u BiH pokrenula je akciju prikupljanja pomoći narodu Rohinja. Iznos do sada prikupljenih sredstava koji su najvećim dijelom donirali članovi Islamske zajednice iz BiH i dijaspore jeste oko 500.000 KM. Sredstva se još uvijek mogu uplatiti na račun koji je otvoren u BBI banci.</p>
<p>Bilo bi dobro da se u BiH održi skup podrške Rohinjama na koji će se odazvati veći broj ljudi, jer će se poruka Bošnjaka kao žrtava genocida itekako čuti. A zašto ne bi i neka od naših institucija mogla poslati tim koji bi mjesec dana bio na raspolaganju ovom napaćenom narodu?! Nije tako davno bilo kada smo i mi postavljali pitanje: “Zašto nam svijet ne pomaže?!”</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
(Ne)pošteno ponedjeljkomSljedeći članak
Babilonska e-biblioteka Bosne i Hercegovine
